Konifelenisi Lahi
Ko hono Fakaloloto ‘Etau Ului kia Sīsū Kalaisí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Ko hono Fakaloloto ‘Etau Ului kia Sīsū Kalaisí

Ko e ngaahi folofolá mo ʻetau ʻilo ki he ʻOtuá ko ha ngaahi meʻaʻofa ia—ko ha ngaahi meʻaʻofa ʻoku lahi ʻetau faʻa toʻo maʻamaʻá. Tau mataʻikoloa ʻaki muʻa e ngaahi tāpuakí ni.

Fakamālō lahi atu, ʻEletā Nielson, ko ha pōpoaki fakaʻofoʻofa. Ne tau fie maʻu ia.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ne toki akonaki mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni ʻo pehē, “ʻOku fie maʻu e ngāué ki hono fakahoko ha meʻa ʻoku leleí. ʻOku ʻikai ha toe fakatonuhia ʻi he hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fie maʻu ha ngāue kae tupulaki hoʻo tui mo e falala kiate Iá.” Naʻe kau ʻi he ngaahi fokotuʻu naʻá ne ʻomi ke fakalahi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻa ʻetau hoko ko ha kau ako mālohi, pea tau ako fakamātoato e folofolá ke mahino lelei ange ʻa e misiona mo e ngāue ʻa Kalaisí. (Vakai, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 103.)

ʻOku tau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe hoko ʻa e folofolá ko ha konga mahuʻinga ʻo e fāmili ʻo Līhaí—ʻi heʻene mahuʻinga faú ne foki ai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki Selusalema ke ʻomai e ʻū lauʻi peleti palasá (vakai, 1 Nīfai 3:14).

ʻOku fakahā mai ʻe he ngaahi folofolá ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻe he Liahoná kia Nīfai mo ʻene tamaí. Hili e motu e kaufana ʻa Nīfaí, naʻá ne fie ʻilo ki he feituʻu ʻoku totonu ke ne ʻalu ki aí ke maʻu ai ha meʻakaí. Naʻe vakai ʻene tamai ko Līhaí ki he Liahoná pea mamata ki he ngaahi meʻa naʻe tohi aí. Naʻe mamata ʻa Nīfai ki he ngāue ʻa e ngaahi huí ʻo fakatatau ki he tui, faivelenga, mo e tokanga ne nau fakahoko ki aí. Naʻá ne vakai foki ki he tohi ʻa ia naʻe faingofua ke lau pea foaki ange ai kia kinautolu ha mahino fekauʻaki mo e ngaahi hala ʻo e ʻEikí. Naʻe kamata ke ne ʻilo ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa lalahi ʻo fakafou ʻi ha ngaahi founga iiki. Naʻá ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino naʻe ʻomi ʻi he Liahoná. Naʻá ne ʻalu hake ki he moʻungá pea maʻu e meʻakai maʻa hono fāmilí, ʻa ia kuo nau faingataʻaʻia ʻi he siʻi ʻa e meʻatokoní. (Vakai, 1 Nīfai 16:23–31.)

ʻOku hangē kiate au ko Nīfaí ko ha tokotaha ako ia naʻe faimateaki ki he folofolá. ʻOku tau lau naʻe fiefia ʻa Nīfai ʻi he ngaahi folofolá, naʻe fakalaulauloto ki ai ʻi hono lotó, pea tohi ia ke ako mei ai pea ʻaonga ki heʻene fānaú (vakai, 2 Nīfai 4:15–16).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“Kapau te tau ‘vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá … [te tau] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá’ [2 Nīfai 31:20].

“ʻOku mahulu hake ʻa e ʻuhinga ʻo e keinangá ʻi he ʻahiʻahiʻí pē. ʻOku ʻuhinga ʻa e keinangá ke maʻu ʻa hono ifó. ʻOku tau maʻu e ifo ʻo e folofolá ʻi hono ako ia ʻi ha laumālie fiefia ʻi hono ʻilo ha meʻá pea mo e talangofua faivelengá. ʻI heʻetau keinanga he folofola ʻa Kalaisí, ʻoku tohi tongi ia ʻhe kakano ʻo e lotó.’ [2 Kolinitō 3:3]. ʻOku hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo hotau natulá” (“Living by Scriptural Guidance,” Liahona, Jan. 2001, 21).

Ko e Hā Ha Ngaahi Meʻa Te Tau Fakahoko Kapau Naʻe Fiefia Hotau Laumālié ʻi he Ngaahi Folofolá?

ʻE tupulaki ʻetau loto-holi ke kau ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻE angamaheni mo fakanatula pē ʻetau fakaafeʻi hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá ke nau fanongo ki he kau faifekaú. Te tau moʻui taau, pea maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá ke tau lava ʻo ʻalu ki he temipalé ʻi he lahi taha ʻe ala lavá. Te tau ngāue ke kumi, teuteuʻi, pea ʻave ʻa e ngaahi hingoa ʻo ʻetau ngaahi kuí ki he temipalé. Te tau faivelenga ʻi hono tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté, ʻo ʻalu ki he lotú ʻi he Sāpate kotoa pē ke fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití. Te tau loto ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo moʻui ʻaki e folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:44).

ʻOku ʻUhinga ki he Hā ʻa e Fiefia ʻi he Ngaahi Meʻa ʻa e ʻEikí?

ʻOku mahulu hake ʻa e fiefia ʻi he ngaahi folofolá ʻi he fiekaia mo e fieinua pē ki he ʻiló. Naʻe aʻusia ʻe Nīfai ha fiefia lahi lolotonga ʻene moʻuí. Ka neongo ia, naʻá ne fehangahangai foki mo ha ngaahi faingataʻa mo e mamahi (vakai, 2 Nīfai 4:12–13). Naʻá ne pehē, “Ka neongo iá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou falala ki aí” (2 Nīfai 4:19). ʻI heʻetau ako ʻa e ngaahi folofolá, ʻe mahino lelei ange ai kiate kitautolu e palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, pea te tau falala ki he ngaahi talaʻofa kuó Ne fakahoko mai ʻi he ngaahi folofolá, pea pehē foki ki he ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻa e kau palōfita ʻi onopōní.

ʻĪmisi
Tēvita mo Kolaiate

ʻI ha hoʻatā ʻe taha, naʻe fakaafeʻi ai au mo hoku uaifí ki ha ʻapi ʻo ha kaungāmeʻa. Naʻe teʻeki ke fanongo hona foha taʻu fitu ko Tēvitá ʻi he talanoa he Tohi Tapú kia Tēvita mo Kolaiaté, pea naʻá ne fie fanongo ki ai. ʻI he kamata ke u fakahoko e talanoá, naʻe ueʻi ia ʻi he tui ʻa Tēvitá pea mo ʻene fakalaveaʻi mo tāmateʻi e tangata Filisitiá ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻaki ha maka tā mo e maka, ʻo ʻikai ha heletaá (vakai, 1 Samuela 17).

Naʻá ne sio mai, peá ne fehuʻi mai, “Ko hai ʻa e ʻOtuá?” Naʻá ku fakamatala ange kiate ia ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvaní ia pea ʻoku tau ako fekauʻaki mo Ia ʻi he ngaahi folofolá.

Naʻá ne fehuʻi mai leva, “Ko e hā ʻa e folofola?” Naʻá ku talaange ko e ngaahi folofolá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea te ne maʻu ai ha ngaahi talanoa fakaʻofoʻofa ʻe tokoni ke ne ʻiloʻi lelei ange ai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku kole ange ki heʻene faʻeé ke fakaʻaongaʻi e Tohi Tapu ʻi hono ʻapí pea ʻoua naʻá ne tuku ke mohe ʻa Tēvita ʻoku teʻeki ke ne lau ange kiate ia ʻa e talanoa kakató. Naʻá ne fiefia ʻi heʻene fanongo ki aí. Ko e ngaahi folofolá mo ʻetau ʻilo ki he ʻOtuá ko ha ngaahi meʻaʻofa ia—ko ha ngaahi meʻaʻofa ʻoku lahi ʻetau faʻa toʻo maʻamaʻá. Tau mataʻikoloa ʻaki ange muʻa e ngaahi tāpuakí ni.

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi heʻeku kei talavoú, naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻe liliu e moʻui ʻa e kakai tokolahi ʻi heʻemau akoʻi e ngaahi folofolá. Naʻá ku ʻilo ai ki he mālohi naʻe maʻu aí pea mo e founga te ne lava ai ʻo liliu ʻetau moʻuí. Ko e tokotaha kotoa pē naʻa mau akoʻi ki ai e ongoongolelei kuo fakafoki maí naʻe makehe pea kehekehe ʻenau ngaahi fiemaʻú. Naʻe hanga ʻe he ngaahi folofola māʻoniʻoní—ʻio, ʻa e ngaahi kikite ne tohi ʻe he kau palōfita māʻoniʻoní—ʻo ʻomi kinautolu ke tui ki he ʻEikí pea fakatomala mo liliu honau lotó.

Naʻe fakafonu kinautolu ʻe he ngaahi folofolá ʻaki ʻa e fiefia ʻi heʻenau maʻu e ueʻi fakalaumālie, fakahinohino, fakafiemālie, ivi, mo e tali ki heʻenau ngaahi fiemaʻú. Naʻe fili honau tokolahi ke fakahoko ha ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí pea kamata ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe Nīfai ke tau fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, koeʻuhí ʻe fakahā mai ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke tau fakahokó (vakai, 2 Nīfai 32:3).

ʻĪmisi
Ako folofola fakafāmilí

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ʻai ha palani tuʻuloa ke ako e ngaahi folofolá. Ko e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko ha maʻuʻanga tokoni lelei ia ʻoku tau maʻu ki hono akoʻi mo ako e ongoongoleleí, fakaloloto ʻetau ului kia Sīsū Kalaisí, pea tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. ʻI heʻetau ako e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ke tau fekumi pē ki ha fakamatala foʻou; ka, ʻoku tau feinga ke hoko ko ha “fakatupu foʻou” (2 Kolinitō 5:17).

ʻOku tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní mo fakamoʻoniʻi mai ʻa e moʻoní (vakai, Sione 16:13). ʻOkú Ne fakamaama hotau ʻatamaí, mo fakafoʻou ʻetau mahinó, mo ueʻi hotau lotó ʻo fakafou ʻi he fakahā mei he ʻOtuá, ko e tupuʻanga ʻo e moʻoni kotoa pē. ʻOku fakamaʻa ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau ngaahi lotó. ʻOkú Ne ueʻi kitautolu ke tau holi ke moʻui ʻo fakatatau ki he moʻoní mo fanafana mai ʻa e ngaahi founga ke tau fakahoko ai iá. “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní … te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

Naʻe folofola hotau Fakamoʻuí fekauʻaki mo e ngaahi lea naʻá Ne fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

“Ko e ngaahi leá ni ʻoku ʻikai mei ha kau tangata pe mei ha tangata, ka ʻoku meiate au ia; …

“He ko hoku le‘ó ʻoku lea ‘aki ia kiate kimoutolú; he ‘oku ʻoatu ia ‘i hoku Laumālié kiate kimoutolu … ;

“Ko ia, te mou lava ʻo fakamoʻoniʻi kuo mou fanongo ki hoku leʻó, mo ʻiloʻi ʻa ʻeku ngaahi leá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36).

ʻOku totonu ke tau feinga ke maʻu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku totonu ke puleʻi ʻe he taumuʻá ni ʻa ʻetau ngaahi filí mo tākiekina ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngāué. Kuo pau ke tau fekumi ki he meʻa kotoa pē ʻoku fakaafea mai ai e ivi tākiekina ʻo e Laumālié pea fakasītuʻaʻi ha meʻa pē ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu mei he ivi tākiekina ko ʻení.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ʻofaʻanga ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻofa ʻi hoku Fakamoʻuí. ʻOku ou houngaʻia ʻi Heʻene ngaahi folofolá pea mo ʻEne kau palōfita moʻuí. Ko ʻEne palōfita ʻa Palesiteni Nalesoni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.