Konifelenisi Lahi
Kuo ʻOfeina Lahi Au ʻe he ʻEikí ʻi Hoku Ngaahi ʻAhó Kotoa Pē
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Kuo ʻOfeina Lahi Au ʻe he ʻEikí ʻi Hoku Ngaahi ʻAhó Kotoa Pē

ʻE founga fēfē haʻatau fakafeangai ki heʻetau ngaahi faingataʻá? ʻOku tau ongoʻi houngaʻia nai koeʻuhí ʻoku tau tokanga taha ange ki hotau ngaahi tāpuakí kae ʻikai ko ʻetau ngaahi palopalemá?

Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa lahi mo e pole kuo fefaʻuhi mo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he funga māmaní kotoá ko e mahaki fakaʻauha COVID-19. ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu ní, ne foua ʻe hoku fāmili ʻofeiná ha ngaahi taimi faingataʻa. Naʻe ʻomi ʻe he mahaki fakaʻauhá mo ha ngaahi meʻa kehe ʻa e maté mo e mamahi ki homau fāmilí ʻi he mole atu ʻa ha niʻihi homau ngaahi ʻofaʻangá. Neongo e ngāue fakafaitoʻó, ʻaukaí, mo e lotú ʻi ha uike ʻe nima, naʻe kei ui pē ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻa hoku tokoua ko Sialé, mo hoku tuofefine ko Susí, pehē ki hoku tokoua ʻi he fono ko Simí.

Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne u faʻa fifili ki he ʻuhinga ʻo e tutulu ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene mamata ki he loto-mamahi ʻa Mele he mate hono tuongaʻane ko Lāsalosí, neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻá Ne maʻu e mālohi ke fokotuʻu ʻa Lāsalosi pea ʻe vave pē hano fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí e mālohi ko ʻení ke fakahaofi Hono kaungāmeʻá mei he maté.1 ʻOku ou ofo ʻi he manavaʻofa mo e ʻofa mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻia Melé; naʻe mahino kiate Ia e mamahi taʻemafakamatalaʻi naʻe ongoʻi ʻe Mele ʻi he mate ʻa hono tuongaʻane ko Lāsalosí.

ʻOku tau ongoʻi e mamahi lahi tatau ʻoku tau aʻusia ʻi he mavahe fakataimi atu ʻa hotau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ha manavaʻofa haohaoa maʻatautolu. ʻOku ʻikai ke Ne tukuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau sio nounoú, pe fakangatangata ʻetau vakai ki he fononga taʻengatá. Ka ʻokú Ne manavaʻofa ki heʻetau mamahí mo e faingataʻaʻiá.

ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tau maʻu e fiefiá.2 Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá ʻi heʻetau moʻuí. ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, … te tau ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí.”3

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú, ʻoku ou manatuʻi ha faifekau lelei ne u tanganeʻia ai ʻi haʻane maʻu ha ongoongo mātuʻaki fakamamahi. Naʻe mālōlō ʻene fineʻeikí mo hono tehiná ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi. Naʻe tuku ange ʻe he palesiteni misioná ki he ʻeletā ko ʻení ha faingamālie ke foki ki honau ʻapí ki he meʻa fakaʻeikí. Neongo ia, hili haʻane pōtalanoa mo ʻene tangataʻeikí he telefoní, naʻe loto e faifekau ko ʻení ke nofo pē ʻo fakaʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi
ʻAʻahi ki he faifekaú ʻi he falemahakí

Hili ha taimi siʻi mei ai, ʻi haʻama ngāue mo hoku hoá he souni tatau, ne ma maʻu ha ui fakavavevave; kuo kaihaʻasi ʻe ha kau kaihaʻa e pasikala ʻa e faifekau tatau pē pea fakalaveaʻi ʻaki ia ha hele. Naʻá ne lue mo hono hoá ki he falemahaki ofi tahá, peá u ʻalu atu mo hoku hoá ʻo mau toki fetaulaki ai. ʻI heʻema fononga ki he falemahakí, naʻá ku ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he faifekaú ni. Ne u fakakaukau ki ha tō lalo moʻoni ʻene moʻuí, pea kuo pau pē te ne loto ke foki ki ʻapi hili e meʻa fakamamahi ko ʻení.

Neongo ia, ʻi heʻema aʻu atu ki he falemahakí, ne u sio ki he faifekau ko ʻení ʻoku tokoto ʻi hono mohengá, ʻo talitali ke ʻave ʻo tafa—ka ʻokú ne malimali pē ia. Naʻá ku fakakaukau, “ʻOku anga fēfē ʻene malimali he taimi pehení?” Lolotonga ʻene fakaakeake ʻi he falemahakí, naʻá ne vēkeveke ke tufa atu e fanga kiʻi tohi tufá mo e tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he kau toketaá, nēsí, mo e kau mahaki kehé. Neongo e ngaahi faingataʻaʻiá ni, ka naʻe ʻikai pē ke ne loto ia ke foki ki ʻapi. Ka naʻá ne ngāue ʻaki pē ʻa e tuí, iví, mālohí, mo e vēkeveké ʻo aʻu ki he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú.

ʻOku fakamatala ʻa Nīfai ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, “Pea ko e meʻa ʻi heʻeku sio ki he ngaahi faingataʻaʻia lahi lolotonga ʻa hoku ngaahi ʻahó, ka neongo iá, kuo ʻofeina lahi au ʻe he ʻEikí ʻi hoku ngaahi ʻahó kotoa pē.”4

ʻOku ou fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa lahi ne foua ʻe Nīfaí, ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi heʻene tohí. ʻOku tokoni hono ngaahi faingataʻá ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻi ai hotau ngaahi taimi faingataʻa. Ne hoko e taha ʻo e ngaahi faigataʻa ko ʻení he taimi ne fekauʻi ai ʻa Nīfai ke foki ki Selusalema ʻo ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasa naʻe maʻu ʻe Lēpaní. Naʻe siʻi e tui ʻa ha niʻihi ʻo e fanga tokoua ʻo Nīfaí pea nau haha ʻaki ʻa Nīfai ha vaʻakau. Ne toe foua ʻe Nīfai ha faingataʻa ʻe taha he taimi naʻe maumauʻi ai ʻene kaufaná pea ʻikai lava ke maʻu ha meʻakai maʻa hono fāmilí. Kimui ange ai, he taimi ne fekauʻi ai ʻa Nīfai ke ne foʻu ha vaká, naʻe manukiʻi ia ʻe hono ongo taʻoketé mo ʻikai loto ke tokoni kiate ia. Neongo e ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi faingataʻa kehe ʻi heʻene moʻuí, naʻe ʻiloʻi maʻu pē ʻe Nīfai e angalelei ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Ko Nīfai ʻoku haʻi ʻi he loto vaká.

ʻI he kolosi atu hono fāmilí ʻi he tahí ke fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá, ne kamata ʻe ha niʻihi ʻo e fāmili ʻo Nīfaí, ʻo lea taʻe taau, ʻo ngalo ko e mālohi ʻo e ʻEikí naʻá ne fakahaofi kinautolú. Naʻa nau ʻita ʻi hono valokiʻi kinautolu ʻe Nīfaí pea nau haʻi ia ʻo ʻikai ke ne toe lava ʻo ngaue. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná naʻe hanga ʻe hono kāingá ʻo “ngaohikoviʻi ʻaupito [ia]”; pea ko hono ongo nimá mo e tungaʻi vaʻé naʻe “fufula ʻo fuʻu lahi, pea mamahi lahi ʻaupito.”5 Naʻe mamahi ʻa Nīfai he fefeka e loto hono ongo taʻoketé pea fuʻu loto-mamahi he taimi ʻe niʻihi.6 Naʻe pehē ʻe Nīfai, “Ka neongo ia, naʻá ku sio pē ki hoku ʻOtuá, pea naʻá ku fakafetaʻi kiate ia ʻi he ʻahó kotoa; pea naʻe ʻikai te u lāunga ki he ʻEikí koeʻuhí ko hoku ngaahi faingataʻaʻiá.”7

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku fēfē ʻetau fakafeangai ki hotau ngaahi faingataʻá? ʻOku tau lāunga nai ki he ʻEikí koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻá? Pe ʻoku tau hangē ko Nīfai mo hoku kaungāmeʻa faifekaú, ʻoku tau fakafetaʻi nai ʻi he lea, fakakaukau, mo e ngāue koeʻuhí ʻoku tau tokanga taha ange ki hotau ngaahi tāpuakí kae ʻikai ko ʻetau ngaahi palopalemá?

Naʻe ʻomi ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ha sīpinga lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní. ʻI he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e mamahí, ʻoku ʻi ai ha fanga kiʻi meʻa ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ha melino mo ha fiemālie lahi ange ʻi hono tokoniʻi hotau kāingá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Mātiú e meʻa naʻe hoko ki he Fakamoʻuí ʻi hono ʻiloʻi kuo tuʻusi e ʻulu ʻo Hono kāinga ko Sione Papitaisó ʻe he Tuʻi ko Hēlotá ke fakafiefiaʻi e ʻofefine ʻo Helotiasí:

“Pea naʻe haʻu ʻene kau ākongá, ʻo ʻave ʻa e sinó, mo tanu, pea ʻalu ʻo fakahā kia Sīsū.

Pea kuo fanongo ki ai ʻa Sīsū, pea heka vaka ia, ʻo ʻalu mei he potu ko iá ki ha potu lala: pea fanongo ki ai ʻa e kakaí, pea nau hala ʻuta ʻo muimui ʻiate ia mei he ngaahi koló.

Pea ʻalu atu ʻa Sīsū, ʻo ne mamata ki he kakai tokolahi, pea ʻofa mamahi ia kiate kinautolu, ʻo ne fakamoʻui ʻenau ngaahi mahakí.

Pea kuo efiafi ai, pea haʻu ʻene kau ākongá kiate ia, ʻo pehē, Ko e potu lala ʻeni, pea kuo tei ʻosi ʻa e ʻahó; fekau ke ʻalu ʻa e kakaí ki he ngaahi potu kakaí, ke fakatau meʻakai maʻanautolu.

Ka naʻe tala ʻe Sīsū kiate kinautolu, ʻOku ʻikai ʻaonga ʻenau ʻalú; mou ʻoatu haʻanau kai.”8

Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate kitautolu te tau lava ke fakatokangaʻi e ngaahi faingaataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé lolotonga e taimi ʻo e faingataʻá mo e mamahí. Te tau lava ʻo ala atu ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi he manavaʻofa. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke fakamālohia kitautolu ʻe heʻetau ngāue tokoni faka-Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Ko e faitoʻo lelei taha ʻoku ou ʻilo ki he loto-hohaʻá ko e ngāue. Ko e faitoʻo lelei taha ki he loto-foʻí ko e ngāue. Ko e faitoʻo lelei taha ki he ongosiá ko ha tukupā ke tokoni ki ha taha ʻoku ongosia lahi ange.”9

Kuó u maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke ngāue fakaetauhi mo tokoni ki hoku kāingá ʻi he Siasi ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e ngaahi taimi ia ne u ongoʻi ai ʻoku fakamaʻamaʻa ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi kavengá. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní; ko ia ʻa e sīpinga lelei ki he founga ʻoku totonu ke tau ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé lolotonga e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo ha Kāingalotu tokolahi, ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Kuó u ongoʻi ʻEne ʻofa taʻefakangatangatá ʻi hoku ngaahi ʻaho faingataʻá! ʻOku mahino ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí hotau ngaahi mamahí mo ʻetau ngaahi faigataʻaʻiá. ʻOkú Ne finangalo ke fakamaʻamaʻa ʻetau kavengá mo fakafiemālieʻi kitautolu. Kuo pau ke tau muimui ʻi Heʻene sīpingá ʻi heʻetau tokoni mo ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku lahi ange ʻenau kavengá ʻiate kitautolú. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.