Konifelenisi Lahi
Lelei Ange ʻAki e Peseti ʻe Taha
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Lelei Ange ʻAki e Peseti ʻe Taha

Ko ʻetau feinga kotoa pē ke fai ha liliú—ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono lahí—ʻe lava ke hoko ia ko e meʻa lelei taha ʻi heʻetau moʻuí.

Kuo laka hake ʻi he senituli ʻe taha hono fakakata ʻaki ʻe he kau lova pasikala ʻa e māmaní ʻa e timi lova pasikala ʻa Pilitānia Lahí. ʻOku ʻikai foki ke tuʻu-ki-muʻa e kau lova pasikala ia ʻa Pilitāniá he kuo ʻikai lahi ha mētali koula ʻoku nau maʻu ʻi he taʻu ʻe 100 ʻo e ngaahi feʻauhi ʻOlimipikí pea kuo ʻikai foki ha fakatetuʻa ia ki he feʻauhi lova pasikala lahi tahá, ʻa e lova faingataʻa uike ʻe 3 ʻa e Tour de France [Lova Takai ʻi Falaniseé]—ʻa ia kuo teʻeki ke ikuna ʻe ha taha lova mei Pilitānia ʻi ha taʻu eni ʻe 110. Ne fakaloloma e tuʻunga ʻo e kau lova pasikala ʻa Pilitāniá ne ʻikai loto ai ha ngaahi kautaha ngaohi pasikala ʻe niʻihi ke fakatau atu e ʻū pasikalá ki he kau Pilitāniá koeʻuhí naʻa hōloa ai e ongoongoa ʻenau kautahá. Pea neongo ʻenau fakamoleki ha ʻū naunau lahi ki he tekinolosia fakamuimuitahá mo ha founga fakamālohisino foʻoú, ka naʻe ʻikai pē ke ola lelei.

ʻĪmisi
Kau ʻaka pasikala Pilitānia

Kae tālunga mo e 2003, ne ʻi ai ha kiʻi liliu ne ʻikai fakatokangaʻi ʻo ne fulihi ai e polokalama lova pasikala ʻa Pilitāniá ke tuputupuʻa. Ne hanga foki ʻe he foʻi ʻaliaki foʻou ko iá ʻo ʻomi ha tefitoʻi moʻoni tuʻuloa—mo ha ʻamanaki lelei—ʻoku fekauʻaki mo ʻetau faʻa feinga faingataʻa he moʻui fakamatelié ke tupulakí. Ko e hā e meʻa ne hoko ʻi he polokalama lova pasikala ʻa Pilitāniá ʻe ʻaonga lahi ki heʻetau feinga fakataautaha ke hoko ko ha ngaahi ʻofefine mo ha ngaahi foha lelei ange ʻo e ʻOtuá?

ʻI he 2003 ne fakangāueʻi ai ʻa Sir Teivi Pelesifooti. Ne ʻikai hangē ia ko e kau faiako kimuʻá ne nau feinga ke fakahoko ha liliu lahi ʻi ha kiʻi taimi nounou, ka naʻe fakahoko ʻe Sir Pelesifooti ha founga ngāue naʻá ne ui “ko hono ʻiloʻi e fanga kiʻi meʻa iiki ke fakatupulakí ʻo maʻu ai ha ola lelei.” ʻOku kau heni ʻa hono fai ha kiʻi fakalelei ki he meʻa kotoa pē. Ne ʻuhinga ʻeni ke toutou vakaiʻi e ngaahi mataʻifiká mo hono siofi e fanga kiʻi tefitoʻi vaivaiʻangá.

ʻOku faitatau ia mo e meʻa ne ui ʻe he palōfita Leimana ko Samuelá ko e “ʻaʻeva fakaʻehiʻehi.”1 ʻOku hanga ʻe he founga lahi mo kakato ange ko ʻení ʻo toʻo atu hono tukutaha e tokangá ki he palopalema ʻoku ʻasi maí pe angahala ʻoku lolotonga fihia aí. Naʻe pehē ʻe Sir Pelesifooti, “Ne maʻu e tefitoʻi moʻoni ko iá mei he fakakaukau ke veteveteki e ngaahi meʻa lalahí kotoa pē he lova pasikalá ke fakaikiiki, pea fakatupulaki māmālie leva ia, pea te ke maʻu ai ha ola lelei ʻaupito he taimi ʻe fakatahaʻi ai kinautolú.”2

ʻOku fenāpasi lelei ʻene fakakaukaú mo e ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e foʻi toko tahá—neongo kapau ʻe uesia ai e peseti ʻe 99. Naʻá Ne akoʻi mai ʻa e fatongia pau he ongoongoleleí ke fekumi ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku faingataʻaʻiá. ʻE lelei nai kapau te tau fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ko iá ki he tefitoʻi moʻoni fakafiefia mo lelei hono ua ʻo e ongoongoleleí, ʻa e fakatomalá? Fēfē kapau he ʻikai ke fai ha puputuʻu ʻi he femafuliaki mei he faiangahalá ki he fakatomalá, fēfē kapau ʻe holoki e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá—kae kei maʻu pē ha ola lelei? Fēfē kapau te tau feingaʻi pē ha meʻa ʻe taha, kae ʻikai feinga ke haohaoa e meʻa kotoa pē?

Hangē ko ʻení, ʻe fēfē kapau te ke toe vakaiʻi lelei ange ho tūkungá, ʻo ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ke tokanga ki hono lau fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná? Sai, he ʻikai te ke feinga ke lau fakavaveʻi kotoa e peesi ʻe 536 ʻi ha pō pē ʻe taha, fēfē kapau te tau tukupā ke lau ha peseti pē ʻe 1—ʻa ia ko ha peesi pē ʻe nima ʻi he ʻaho—pe ha taumuʻa te ke malava ʻi ho tūkunga lolotongá? ʻE lava nai ke hoko e meʻa iiki ʻoku fakatahatahaʻí ʻo maʻu ai ha lelei lahi ʻi heʻetau moʻuí ʻo ikunaʻi ai e ngaahi meʻa fakatupu hohaʻá mo ʻetau ngaahi tōnounou fakatāutahá? ʻE ola lelei nai e foungá ni ki hono solova ʻetau ngaahi tōnounoú?

ʻOku pehē ʻe he tangata faʻu tohi ʻiloa ko ia ko Sēmisi Keleá te tau lavameʻa ʻi hono fakahoko e foungá ni. ʻOkú ne pehē ko e “ngaahi tōʻonga leleí ʻko e ola ia ʻo e feinga ke fakaleleiʻi kitá.’ Kapau te ke lava ʻo fai ha meʻa ke lelei ange ʻaki ha peseti ʻe taha he ʻaho kotoa pē, ʻi he ʻosi ko ia ʻa e taʻú … te ke lelei ange tuʻo 37.”3

Ne kamata ʻaki e fanga kiʻi fakalakalaka ʻa Pelesifōtí ha meʻa pau, hangē ko e naunaú, tupenu ki he teungá, mo e founga fakamālohisinó. Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ai e ngāue ʻene timí. Ne hokohoko ʻenau fakaleleiʻi e peseti ʻe 1 ʻi he ngaahi tafaʻaki ne ʻikai fakatokangaʻi mo taʻeʻamanekiná hangē ko e meʻatokoni moʻui leleí mo e founga kehekehe hono tauhi e pasikalá. Hili ha ngaahi taimi, ne maʻu mei he ngaahi fakalelei iiki ko ʻení ha ngaahi ola fakaʻofoʻofa, mo vave ange ʻi he meʻa ne fai ha fakakaukau ki ai. Ko hono moʻoní, ne nau fakahoko e tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena.”4

ʻE hoko nai e fanga kiʻi liliu īkí ke hoko ai e “fuʻu liliu lahi”5 ʻokú ke fie maʻú? ʻOku ou tui taʻe toe veiveiua ʻe hoko ia ʻi hano fakahoko lelei ia! Ko e meʻa ke fakatokangaʻi ʻi he founga ko ʻeni hono maʻu ʻo e fanga kiʻi ola īkí, ko e pau ke fakahoko maʻu pē e ngāue ki aí ʻi he ʻaho kotoa pē. Pea neongo he ʻikai ke tau haohaoa, ka kuo pau ke tau feinga ke tatau ʻetau kātakí mo ʻetau vilitakí. Fai ia, pea te ke maʻu e fiefia mo e nonga ʻokú ke fekumi ki aí mei he ngaahi ola fakafiefia ʻo e anga-māʻoniʻoni lahi angé. Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ko ha ngāue ia. Ko e kī ia ki he fiefia mo e nonga ʻo e ʻatamaí. Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai mo e tuí, ʻoku malava leva ʻe he fakatomalá ʻo ʻai ke tau maʻu e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”6

ʻĪmisi
Tengaʻi musitá
ʻĪmisi
Fuʻu ʻakau ko e mūsitá

ʻOku fakamahino ʻe he folofolá ʻa e tomuʻa fiemaʻu ʻa e tuí ki he fakatomalá. Ko e meʻa pē ʻoku fuʻu fiemaʻú ko ha “kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí.”7 Pea kapau te tau maʻu ʻa e fakakaukau ki he “foʻi tengaʻi mūsitá,”8 te tau lava foki mo kitautolu ʻo ʻamanaki atu ki ha ngaahi tupulaki taʻeʻamanekina mo makehe ʻi heʻetau moʻuí. Manatuʻi pē, ʻoku hangē ko e ʻikai ke tau lava ʻo liliu hake pē ʻi ha ʻaho ʻe taha mei ha tokotaha angakovi ki ha tokotaha angaleleí, ʻoku totonu ke pehē pē mo hono fakahoko hotau tūkunga ki he fakalakalaká. Neongo e fuʻu lahi e ngaahi liliu ʻe fie maʻu ki hoʻo moʻuí, ka ʻe kamata pē mei ha kiʻi meʻa siʻisiʻi. ʻOku matuʻaki moʻoni ʻeni kapau ʻokú ke ongoʻi lōmekina pe loto-foʻi.

ʻOku ʻikai ke fakahokohoko maʻu pē ʻa e founga ke aʻusia ai ʻení. Naʻa mo kinautolu ʻoku loto-vilitaki tahá, ʻe hoko foki mo ha ngaahi meʻa fakaholomui kiate kinautolu. ʻI heʻeku aʻusia tonu ʻa e puputuʻu ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku ou iloʻi te tau ongoʻi he taimi ʻe niʻihi hangē ʻoku tau laka peseti ʻe 1 ki muʻa kae peseti ʻe 2 ki muí. Ka ʻo kapau he ʻikai ke tau lotosiʻi ʻi heʻetau loto-vilitaki ke fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakalakalaka peseti ʻe 1 ko iá, ʻe pau ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tokotaha kuó Ne “fua ʻetau ngaahi mamahí.”9

ʻOku mahino, pea fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí, kapau ʻoku tau fakahoko ha ngaahi angahala mamafa; ʻoku fie maʻu ke tuku, maʻu ha tokoni mei heʻetau pīsopé, pea tafoki mei he ngaahi meʻa ko iá ʻi he vave tahá. Kae hangē ko ia ne akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá: “ʻOku finangalo e ʻEikí ke tau fakahoko ha ngaahi fakalakalaka iiki, taʻeueʻia, mo tupulaki fakalaumālie. Ko e teuteu ko ia ke ʻaʻeva taʻe-halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ko e taha ia ʻo e ngaahi taumuʻa tefito ʻo e moʻui fakamatelié mo e tulifua ʻi he kotoa ʻo e moʻuí; ʻoku ʻikai ko ha ola ia mei he ngaahi momeniti taʻepau ʻo e ʻekitivitī fakalaumālie lahí.”10

ʻĪmisi
Kau ʻaka pasikala Pilitānia

Ko ia, ʻoku ʻaonga nai e kiʻi founga ko ʻeni ki he fakatomalá mo e liliu moʻoní? ʻOku maʻu pē nai ʻa e olá ʻi hono fakaʻaongaʻí? Fakakaukau ki he meʻa kuo hoko ki he kau lova pasikala ʻa Pilitāniá ʻi he taʻu ʻe uofulu talu mei hono fakahoko e fakakaukaú ni. Kuo tuʻo ono ʻeni hono ikunaʻi ʻe he timi lova pasikala ʻa Pilitāniá ʻa e feʻauhi ʻiloa ko e Tour de France. ʻI he feʻauhi ʻOlimipiki ʻe fā kuohilí, kuo hoko ai ʻa Pilitānia Lahi ko e fonua lavameʻa lahi taha ia ʻi he lova pasikalá. ʻI he feʻauhi ʻOlimipiki ne toki ʻosi ʻi Tokioó, ne ikunaʻi ai ʻe Pilitānia ha mētali koula lahi ange ʻi he lova pasikalá ʻi ha toe fonua kehe.

ʻĪmisi
Kau ikuna ʻi he ʻOlimipikí

Ngaahi ʻata ʻo e kau ʻaka pasikala Pilitāniá (kamata mei toʻohema taupotu ki ʻolungá) Friedemann Vogel, John Giles, mo Greg Baker/Getty Images

Kae mahulu hake ʻi he silivá mo e koulá, ko hotau talaʻofa mahuʻinga ko ia ʻi heʻetau fononga ki he taʻengatá ko e foʻi moʻoni ko ia te tau “ikuna ʻia Kalaisí.”11 ʻI heʻetau loto ko ia ke fakahoko ha ngaahi fakalakalaka iiki kae taʻeueʻiá, kuo talaʻofa mai kiate kitautolu “ha kalauni nāunauʻia ʻe tuʻuloa.”12 ʻI hoʻo fiefia ko ia ʻi he nāunau ʻe tuʻuloá, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vakaiʻi hoʻomou moʻuí pea vakai pe ko e hā ʻokú ne fakatuaiʻi pe taʻofi koe mei he hala ʻo e fuakavá. Hili iá pea vakaiʻi lelei ange e meʻa ke fakaleleiʻí. Fekumi ki ha toe ngaahi meʻa iiki ʻe lava ke fakaleleiʻi ke maʻu ai e fiefia ʻo e hoko ʻo toe kiʻi lelei angé.

Manatuʻi, ne fakaʻaongaʻi ʻe Tēvita ha foʻi maka pē ʻe taha ke tukuhifo ʻaki e fuʻu saienití. Ka naʻá ne teuteu foki mo ha ngaahi foi maka kehe ʻe fā. Ne hoko e meʻa tatau kia ʻAlamā ko e Siʻí ko hono liliu ʻene angakoví mo e ikuʻanga taʻengatá ʻe ha fakakaukau faingofua mo mahuʻinga—ko ha manatu ki he ngaahi akonaki ʻa ʻene tamaí ʻo kau ki he ʻaloʻofa fai-fakamoʻui ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku pehē pē foki mo hotau Fakamoʻuí neongo naʻe ʻikai haʻane angahala, naʻe “ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne fai atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻo aʻu ki heʻene maʻu hono fonú.”13

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

ʻOkú Ne ʻafioʻi ka tō ha manupuna pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa iiki mo lalahi ʻi heʻetau moʻuí peá Ne mateuteu he taimí ni ke tokoniʻi kimoutolu pe ko e hā pē e peseti ʻe 1 ʻoku mou fekumi ki ai ʻi hoʻomou mavahe mei he konifelenisí ni. Koeʻuhí ko ʻetau feinga kotoa ko ia ke fai ha liliú—ʻo tatau ai pē ko e hā hono lahí—ʻe lava ke hoko ia ko e meʻa lelei taha ʻi heʻetau moʻuí.

Ko e taumuʻa ia ne akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻOku tānaki mai ki hotau mālohi fakalaumālié ʻa ʻetau fakahaaʻi e holi māʻoniʻoni kotoa pē, ngāue tokoni kotoa pē, mo e ngāue kotoa ʻo e moihuú, ʻo tatau ai pē ko e hā hono lahí.”14 Ko hono moʻoní, ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá, naʻa mo e peseti pē ʻe 1, ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí.15 ʻOku mahino ʻa e ikuna peseti ʻe 100, “ʻo ka hili [ʻetau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí,”16 ʻi he mālohi, angalelei, mo e ʻaloʻofa ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.