Hisitōlia ʻo e Siasí
Mali Tokolahí ʻi ʻIutā


“Mali Tokolahí ʻi ʻIutā,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Mali Tokolahí ʻi ʻIutā”

Mali Tokolahí ʻi ʻIutā

Fakatatau mo ha fakahā kia Siosefa Sāmita, ko hono fakahoko ʻo e mali tokolahí—ʻa e mali ha tangata ʻe taha ki ha ongo fafine pe tokolahi angé—naʻe fakahoko ia ʻi he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1840 tupú ʻi Nāvū, ʻIlinoisi. Naʻe fuofua fakafeʻiloaki fakataautaha ia ki ha kulupu tokosiʻi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, pea naʻe kole ki he niʻihi ne kau atu ki aí ke ʻoua naʻa fakahāhāholo ʻenau meʻa naʻe faí. Hili e hiki ʻa e Kau Māʻoniʻoní ki ʻIutaá, ne fakahaaʻi ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ki he kakaí hono fakahoko iá, pea ʻi he vahaʻa ʻo e 1852 mo e 1890, ne fakahoko tauʻatāina ai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní e mali tokolahí.

Lolotonga e taʻu ko ia ne akoʻi ai ki he kakaí e mali tokolahí, ne fie maʻu ke tali ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní e tefitoʻi moʻoní ko ha fakahā ia mei he ʻOtuá. Ka neongo ia, ne ʻikai fie maʻu ke moʻui ʻaki ia ʻe he taha kotoa. Ko hono moʻoní, ne ʻikai lava ke fakamāmanilahi e founga ko ʻení koeʻuhi ko hono fakatatau ʻo e tokolahi ʻo e kakai tangatá mei he houʻeiki fafiné. Ne fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ko e mali tokolahí ko ha fekau ia ki he Siasí fakalūkufua, ka naʻa nau ʻiloʻi ne kei hōifua pē ʻa e ʻOtuá ki he niʻihi fakafoʻituitui ne ʻikai ke nau kau atu ki aí. Mahalo ko ha vaheua ʻe taha ʻo kinautolu naʻa nau nofo ʻi he Vahefonua ʻIutaá ʻi he 1857, naʻa nau aʻusia e moʻui fakafāmili mali tokolahí ko ha husepāniti, uaifi, pe fānau ʻi ha taimi ʻe taha lolotonga ʻenau moʻuí. ‘I he 1870, ne nofo ai ha peseti ʻe 25 ki he 30 ʻo e kakaí ʻi ha ngaahi fāmili mali tokolahi, pea ʻoku hangehangē ne hokohoko atu e hōloa ʻa e pesetí ʻi he taʻu ʻe 20 ne hokó.

Ne hoko e mali tokolahí ko ha feilaulau kāfakafa kiate kinautolu naʻa nau fakahoko iá. Neongo e ngaahi faingataʻa ne aʻusia ʻe ha niʻihi, ka naʻe hokohoko atu e ʻaonga ki he Siasí ʻa kinautolu naʻa nau fakahoko e mali tokolahí, ʻi ha ngaahi founga taʻefaʻalaua. Kuo tupu mei he hako ʻo e Kau Māʻoniʻoni ko ʻeni ʻo e senituli 19 ha kāingalotu mateaki ʻo e Siasí, kau taki, mo e kau faifekau tokolahi. Neongo ʻoku tapu ke fakahoko ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻahó ni e mali tokolahí, ka ʻoku fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo onopōní e kau paionia ko ʻeni ne nau feilaulau lahi koeʻuhi ko ʻenau tuí, ngaahi fāmilí, mo e komiunitií.

Ki ha fakamatala lahi ange ki hono fakahoko e mali tokolahí ʻi ʻIutaá, vakai, “Plural Marriage and Families in Early Utah,” Gospel Topics Essays, topics.ChurchofJesusChrist.org.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Siosefa Sāmita mo e Mali Tokolahí, Anti-polygamy Legislation, Fanongonongo Fakamafaiʻí