Hisitōlia ʻo e Siasí
Sekiuisi


“Sekiuisi,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Sekiuisi”

Sekiuisi

Naʻe hoko ʻa Sekiuisi, ko ha taki ʻi he kakai he Fakatokelau ʻo Siosoné (Newe) ʻi he senituli 19, ko ha maheni mo ha kaungāmeʻa mahuʻinga ʻo e Kāingalotu ne nau nofo ʻi he kolo ʻo hono kakaí ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá mo e fakatongahahake ʻo ʻAitahoó.1 Naʻe fāʻeleʻi ʻi he taʻu 1822, ko ha foha ʻo Pini-ʻini-netise mo Uō-loutisi-leti-ʻini-kuipe, pea naʻe vave ʻene makehé ko ʻene malava ʻo alea mo lea maʻa hono kakaí. ʻOku ʻuhinga ʻa hono hingoa Sekiuisí, ko ha “tokotaha lea” mo ha “tokotaha faiva lea.”

ʻĪmisi
Sekiuisi mo hono uaifi ko Peauosí

Sekiuisi mo hono uaifi ko Peauosí he taʻu 1880.

Naʻe fakataha ʻa Sekiuisi mo e kau taki Siosone kehé mo Pilikihami ʻIongi ʻi he Teleʻa Lahi Sōlekí hili pē ha ʻaho ʻe valu mei he tūʻuta atu ʻa e Kāingalotú ʻi he taʻu 1847, ʻo kamata ai ha vā fetuʻutaki lelei mo tuʻuloa.2 Ka neongo ia, naʻe kamata ke ʻasi ʻi he nofoʻanga ʻo e Kāingalotú ʻi he Teleʻa Kesí ha ngaahi fekeʻikeʻi ʻi he feʻauʻauhi ʻa e kakai Siosoné mo e kau ʻIulope ʻAmeliká ke maʻu moʻui mei he ngaahi koloa fakanatula ne hāhāmolofiá. ʻI he hoko ʻa Sekiuisi ko ha taki mo ha tokotaha lea maʻa hono kakaí, naʻá ne aleaʻi mo e Kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi fokotuʻutuʻu fakamelino pea naʻe fiefia e ongo kulupú ʻi he anga fakalata ʻo ʻenau feohí neongo naʻe vaivai ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi.

Naʻe ʻikai loto ha niʻihi ki he tukupā nofo melino ʻa Sekiuisí, pea naʻe hoko ai ha ngaahi fekeʻikeʻi lahi ʻi he vahefonuá.3 Naʻe fili ʻa Petuliki ʻEtuate Kona ko ha kēnolo ʻi he Taumaluʻi Fonua ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻa ia naʻe ʻi he Kemi Takilesí ʻi he fakahahake ʻo Sōleki Sití, ko e founga te ne taʻofi ai e hokohoko atu ʻa e keé mo e fetāʻakí, ko hono ʻohofi fakangata ʻo e ʻapitanga faʻahitaʻu momoko ʻa e kau Siosoné ʻa ia ʻoku ofi ki Pelesitoni, ʻAitahō ʻo e ʻaho ní. ʻI he ʻaho 29 ʻo Sānuali ʻo e 1863, naʻá ne tuku atu ha kongakau ke kamataʻi ʻa e tau mo e kau Siosoné. Naʻe ʻiloa ʻa e ʻohofi ko ʻení ʻi he taimi ko iá ko e Tau ʻi he Vaitafe Peá ʻa ia naʻe ʻiloa kimui ange ko e Fakapō Fakatokolahi ʻi he Vaitafe Peá. Naʻe hoko ʻa e ʻohofi ko ʻeni ʻe he ngaahi konga kau ʻa e Taumaluʻi Fonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he kolo ʻo Sekiuisí ko e taha ʻo e ngaahi fakaʻauha fakalilifu taha ʻi he hisitōlia ʻo e Fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻo pekia ai ha toko 400 nai ko e kakai lalahi, fānau, mo e fānau valevale. Naʻe lavea ʻa Sekiuisi ka naʻe moʻui ʻi he fakapō fakatokolahi ko ʻení fakataha mo hono ngaahi foha ʻe toko tolú mo hano ʻofefine. Naʻe fakapoongi hono uaifí mo hano ongo foha ʻe toko ua.

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mei ai, ʻi he taʻu 1873, naʻe fekumi ʻa Sekiuisi ki he Siasí pea naʻe akoʻi pea papitaiso ai ʻe he faifekau ko Siaosi Uāsingatoni Hilí ha toko 101 mei heʻene kulupu Siosoné. Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻe fononga ʻa Sekiuisi ki Sōleki Siti ke feʻiloaki mo e kau taki ʻo e Siasí, pea fakanofo ia ko ha kaumātuʻa. Kimui ange aí, ʻi he taʻu 1875, naʻe fakataha ai ʻa Sekiuisi mo hono uaifi ko Peauosí mo ha ongomātuʻa Siosone ʻe taha mo Uilifooti Utalafi ʻi he Loki ʻEnitaumení ʻi he Temipale Sikueá, ʻo maʻu honau ʻenitaumení, pea hoko ko e kau fuofua ʻInitia Kula ke silaʻi ʻenau nofomalí.4

Naʻe tokoni e Siasí ki hono fetukutuku ʻo Sekiuisi mo e kakai hono koló ki ha kelekele kehe ʻi he malumalu ʻo ha liliu foʻou naʻe fai ki he Lao Kelekele ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe faifai pea fokotuʻu ʻe Sekiuisi mo e Kāingalotu kehé e kolo ko Uasikē, ʻIutaá, ʻo nau hoko ai ko e niʻihi ʻo e kau fuofua ʻInitia ke nau maʻu kelekele ʻi he malumalu ʻo e liliu naʻe fai ki he laó. ʻI hono ʻilo ʻe Sekiuisi e ngaahi palani ke langa ʻa e Temipale Lōkani ʻi ʻIutaá ʻo ofi ki he Teleʻa Kesí, naʻá ne poupou ki he ngāué pea tataki atu ha kulupu ngāue Siosone ki he feituʻu ʻe fai ai e langá. ʻI he kakato hono langa ʻo e temipalé, naʻe faʻa fononga ʻa Sekiuisi mo hono kakaí ki he temipale Lōkaní ke fakahoko ʻa e ngāue ouau ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekiá ʻo kau ai kinautolu ne tamateʻi ʻi he Fakapō Fakatokolahi ʻo e 1863 ʻi he Vaitafe Peá.

Naʻe pekia ʻa Sekiuisi ʻi he 1887 pea naʻe tanu ia ʻi Uasikē. Naʻe ngalingali ko e taha hono ngaahi fohá, ʻa Pisapi Timipinipu (toe ʻiloa foki ko Falangikē Uona), ko e fuofua ʻInitia Kula ke hoko ko ha faifekau ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Naʻe lea ʻa hono foha ʻe taha ko ʻIeka ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 1926, ʻi he lea faka-Siosoné, ko e fuofua lea konifelenisi ia ke fakahoko ʻi ha lea fakafonua kehe mei he lea faka-Pilitāniá. Naʻe hoko e mokopuna tangata ʻo Sekiuisi ko Molonai Timipimipuú, ko e fuofua ʻInitia Kula ke uiuiʻi ko ha pīsopé. Naʻá ne tataki e uooti Uasikeé mei he taʻu 1939 ki he 1945.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí Kau ʻInitia Kulá, Utah, Pioneer Settlements

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai ki he Ngaahi Tefito: Kau ʻInitia Kulá, Utah, Pioneer Trek.

  2. Vakai ki he Tefito: Salt Lake Valley.

  3. Vakai ki he konga Latter-day Saints’ Relationship with American Indians ʻi he “Peace and Violence among 19th-Century Latter-day Saints,” Fakamatala ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, topics.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Naʻe hiki ʻe Uilifooti Uatalafi ʻa “Mokoka” ʻi heʻene lekōtí, ʻa ia ʻoku ngalingali ko e mali ia ʻo Sekiuisi ʻoku tau ʻiloʻi ko Peauosí; vakai, Scott Christensen, Sagwitch: Shoshone Chieftain, Mormon Elder, 1822–1887 (Logan: Utah State University Press, 1999), 104.