Hisitōlia ʻo e Siasí
Fakatāpui ʻo e Fonua Tapú


“Fakatāpui ʻo e Fonua Tapú,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fakatāpui ʻo e Fonua Tapú”

Fakatāpui ʻo e Fonua Tapú

Talu mei hono papitaiso ʻo ʻOasoni Haiti ki he Siasí ʻi he 1831, naʻá ne fakaʻamua ha taimi ke ngāue fakafaifekau ai ki Selusalema. ʻI ha pō ʻe taha ʻi he 1840, naʻá ne misi ai ʻokú ne fononga fakafaifekau ʻi Lonitoni, ʻAmisitetami mo Konisitenitinoupolo pea faifai ʻo fakaʻosi ki Selusalema. Ne ueʻi fakalaumālie ia ʻe he misi ko ʻení ke ne fokotuʻu ai ʻi he konifelenisi hoko ʻa e Siasí ke fakahoko ha ngāue fakafaifekau ki he kau Siú. Naʻe poupou ki ai ʻa e ʻAposetolo ko Sione Peisí, ʻo ne lave ai ki he ngaahi kikite ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo hono fakaului ʻo e kakai Siú.1 Naʻe fakamafaiʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa Haiti ke ne fakafofongaʻi ʻa e Siasí ki he “kau taulaʻeiki, kau pule mo e Kaumātuʻa ʻo e kakai Siú” ʻi he ngaahi fonua mulí.2 Hili ha ʻaho ʻe hiva mei ai naʻe mavahe ʻa Haiti mei Nāvū, ʻIlinoisi, ʻo ne muimui ʻi he hala naʻá ne mamata ki ai ʻi heʻene misí.

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo ʻOasoni Haiti

Laʻitā ʻo ʻOasoni Haiti.

Naʻe fononga fakataha ʻa Peisi mo Haiti ʻo aʻu ki Sinisinati, ʻOhaiō.3 Hili iá naʻe fononga toko taha leva ʻa Haiti, ʻo ne aʻu ki ʻIngilani ʻi Māʻasi 1841. Naʻá ne tokoni ai ki he kau mēmipa kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha mahina ʻe fā kimuʻa peá ne fononga fakatonga-hahake ‘i ʻIulopé. Lolotonga e fononga ʻa Haití, naʻá ne faitohi ki he kau taki ʻo e tukui kolo ʻo e kau Siú pea naʻá ne tuʻu ʻi he tukui kolo lalahí ke malanga ki he kakai Siú. Naʻá ne tūʻuta ʻi he matāfanga Palesitainé ʻi ʻOkatopa, pea naʻá ne fononga fakalotofonua mei ai ki Selusalema. Naʻá ne tangi heʻene tuʻu ʻi he matapā fakahihifó ʻo fuofua vakai ki he kolo ʻi he kuonga muʻá.

Kimuʻa pea hopo e laʻaá ʻi he ʻaho Sāpate ko e 24 ʻo  ʻOkatopá, naʻe mavahe ʻa Haiti mei he koló, ʻo ne kolosi ʻi he Teleʻa Kitiloní pea kaka ʻi he Moʻunga ʻŌlivé. Naʻá ne fai ai ha lotu ʻo fakatapui ʻa Selusalema tautautefito “ki hono tānaki fakataha ʻo e hako ʻo Siuta kuo fakamoveteveteʻí” kae pehē foki ke hoko ko ha fonua ʻo e talaʻofá ki he fānau kotoa ʻo ʻĒpalahame kuo fakamoveteveteʻí.4 Hili ʻene lotú, naʻá ne faʻu ha ʻōlita maka ke fakamanatu ʻaki e meʻa naʻe hokó. ʻI he mavahe ʻa Haiti mei Selusalemá, naʻá ne hoko atu ʻene ngāue fakafaifekaú ʻaki ʻene foki ʻi Siamane pea hoko atu leva ki Lonitoni. Naʻá ne foki ki Nāvū ʻi Tīsema ʻo e 1842.5

‘I he taimi naʻe vaheʻi ai ʻa Haiti mo e niʻihi kehé ke nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, naʻe fakahā ange ʻe Siosefa Sāmita ko kinautolu pē ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ki he ngaahi puleʻangá ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.6 Naʻe tokoni ʻa e fakatapui fakaeʻaposetolo naʻe fai ʻe Haiti ki he Fonua Tapú ke fakahoko ai e fatongia ko ʻení. Ka naʻe kehe ʻa e fakatapui ko iá mei he ngaahi fakatapui kimui ʻo e ngaahi fonuá ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe mahino kia Haiti ʻe hoko ʻa e fakatapui ko ʻení ke kamata ai ʻa hono tānaki fakataha ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá, ʻa e kakai Siú, pea ʻe hoko leva ia ko ha ngāue ke fakahoko ʻe he kau Siú.

Mei he 1873 ki he 1933, naʻe fakahoko ʻe he kau ʻAposetolo kimuí ha ngaahi lotu fakatapui maʻá e Fonua Tapú.7 Naʻe fokotuʻu ʻe he Siasí ʻi he 1970 mo e 1980 tupú ha vahefonua ʻo e Siasí ʻi he feituʻu takatakai ʻi Selusalemá, fokotuʻu mo e Senitā ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi Selusalemá pea fakatapui mo e Ngoue Fakamanatu ʻo ʻOasoni Haití ʻi he Moʻunga ʻŌlivé.8 ʻI he 1979, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Hauati W. Hanitā ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻá ne fai ha ngāue mahuʻinga ʻi hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fale ko ʻeni ʻo e Siasí ʻi he Fonua Māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e fakamanatu ko ʻeni ki he lotu ʻa Haití ke pehē “ʻoku tau mahuʻingaʻia pē ʻi he ngaahi taumuʻa ʻo e kakai Siú. ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e Siasí ʻi he hako kotoa ʻo ʻĒpalahamé.” Naʻá ne fakamanatu ki he haʻofangá ʻoku “toputapu ʻa Selusalema ki he kakai Siú, ka ʻoku toe toputapu foki ia ki he kakai ʻAlepeá.” Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “ʻOku fakatou hoko pē ʻa e kau Siú mo e kau ʻAlepeá ko e fānau ʻa ʻetau Tamaí. Ko e fānau fakatouʻosi kinautolu ʻo e talaʻofá, pea ʻi hotau tuʻunga ko e siasí ʻoku ʻikai ke tau kau ai ki ha tafaʻaki. ʻOku tau ʻofa mo tokanga fakatouʻosi kiate kinaua. Ko e taumuʻa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke fakahoko ʻa e ʻofá, uouangatahá, mo e ongoʻi fakatokoua māʻolunga tahá.”9

ʻĪmisi
Selusalema

ʻAta ʻo Selusalema mei he Ngoue Fakamanatu ʻo ʻOasoni Haití.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, “Recommendation for Orson Hyde, 6 April 1840,” in Times and Seasons, vol. 1, no. 6 (Apr. 1840), 86–87, josephsmithpapers.org; “Conference Minutes,” in Times and Seasons, vol. 1, no. 6 (Apr. 1840), 91–95. Vakai foki, Tefito: Gathering of Israel.

  2. Joseph Smith, “Recommendation for Orson Hyde, 6 April 1840,” 86–87.

  3. Letter from Orson Hyde and John E. Page, 1 May 1840,” in Joseph Smith Letterbook 2, 144–45, josephsmithpapers.org.

  4. Orson Hyde, A Voice from Jerusalem, or a Sketch of the Travels and Ministry of Elder Orson Hyde, Missionary of the Church of Jesus Christ of Latter Day Saints, to Germany, Constantinople, and Jerusalem (Liverpool: P. P. Pratt, 1842), 28–30.

  5. David J. Whittaker, “The Twelve Apostles, 1835–1846,” in Brandon S. Plewe, ed., Mapping Mormonism: An Atlas of Latter-day Saint History (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2012), 47.

  6. Record of the Twelve, 14 February–28 August 1835,” 4, josephsmithpapers.org.

  7. Vakai, Blair G. Van Dyke and LaMar C. Berrett, “In the Footsteps of Orson Hyde: Subsequent Dedications of the Holy Land,” BYU Studies, vol. 47, no. 1 (2008), 57–93.

  8. Naʻe malava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení tuʻunga ʻi ha aleapau ne ʻikai fai ai ha fakaului ʻi he vahaʻa ʻo e Siasí mo e puleʻanga ʻIsilelí. Vakai, James A. Toronto, “Middle East,” in Arnold K. Garr, Donald Q. Cannon, and Richard O. Cowan, eds., Encyclopedia of Latter-day Saint History (Salt Lake City: Deseret Book, 2000), 747–50.

  9. Howard W. Hunter, “All Are Alike unto God,” Ensign, June 1979, 72–74.