Hisitōlia ʻo e Siasí
Palaimelí


“Palaimelí,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Palaimelí”

Palaimelí

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1878, ne hohaʻa ʻa ʻAulola Sipenisā Lousa fekauʻaki mo e tōʻonga fakamoveuveu ʻa e tokolahi ʻo e fānau tangata iiki ʻi hono kolo ko Fāmingitoni, ʻIutaá. Neongo ko e peseti ʻe 44 e tokolahi ʻo e kakai ʻi he Vahefonua ʻIutaá ʻi he taimi ko iá ne nau siʻi hifo ʻi he taʻu 14, ne teʻeki ke ʻi ai ha houalotu ia ʻi he Siasí maʻá e fānaú.1 Ne fakatupulaki leva ʻe Lousa ha fakakaukau ki ha polokama ke tokoniʻi ai e fānau tangatá pea ne vahevahe ʻene ngaahi fakaukaú mo ʻIlisa R. Sinou pea mo ʻEmeline B. Uelisi ʻi he taimi naʻá na ʻaʻahi mai ai mei Sōleki Sití. Naʻe vahevahe ʻe Sinou ʻa e fakakaukaú kia Palesiteni Sione Teila pea naʻá ne poupouʻi e palani ʻa Lousá. Ne toe fokotuʻu atu ʻe Lousa ʻi ha tohi ʻo muimuiʻi eni pea fakakau atu mo e fānu fefiné ki he polokalamá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sinou ʻa ʻene tali mo e tui fakapapau ʻe mahuʻinga pea loloto fakalaumālie e ngāue ʻa Lousá.

ʻI ʻAokosi 1878, ne vaheʻi ai ʻa ʻAulola Lousa ʻe heʻene pīsopé ko e palesiteni ʻo e fuofua houalotu Palaimelí. Naʻe laka hake ʻi ha fānau ʻe toko 200 ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 6 mo e 14, ne nau kau atu ki he ʻuluaki fakatahá ʻi he falelotu maka ʻi Fāmingitoní.2 Ne mafola vave ʻa e fakakaukau ki he Palaimelí ʻi he fononga holo ʻa ʻIlisa R. Sinou mo e kau taki fefine kehe mei Sōleki Sití ki he Vahefonua ʻIutā kotoa ʻo ngāue fakataha mo e kau pīsopé, kau palesiteni ʻo e Fineʻofá mo e Kautaha Fakalakalaka Mutuale ʻa e Kau Finemuí, ke fokotuʻu ha ngaahi kautaha fakauooti.

ʻĪmisi
falelotu maka ‘i Fāmingitoni, ʻIutaá

Falelotu maka ʻi Fāmingitoni, ʻIutaá, naʻe fakahoko ai ʻa e fuofua fakataha ʻa e Palaimelí.

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

ʻI ha konifelenisi ʻa e Fineʻofa ʻo e Siteiki Sōlekí ʻi Sune 1880, ne fili ai pea poupouʻi ʻe he kau fafiné ʻa e fuofua Kau Palesitenisī Lahi ʻo e ngaahi kautaha ʻa e houʻeiki fafiné. Naʻe fokotuʻu ʻe ʻIlisa R. Sinou ʻa Lui B. Feli “ke ne tokangaʻi e Ngaahi Kautaha kotoa ʻa e Palaimelí ʻi he Ngaahi Siteiki ʻo Saioné.”3 Ne vave pē muimui atu ai ʻa e ngaahi houalotu Palaimeli ʻa e Siteikí.

ʻĪmisi
Ko e fuofua kau palesiteni Palaimeli ʻo e Uooti Fāmingitoní.

ʻAulola Lousa (‘i loto) mo hono ongo tokoní ʻi he kau palesiteni Palaimeli ʻa e Uooti Fāmingitoní.

Ne fai fakauike e ngaahi fakataha ʻi he kamata mai ʻa e Palaimelí ne ʻi he malumalu fakahinohino ʻa e palesiteni Palaimeli fakalotofonuá, ʻo kau ai e lotu, hiva, lau maau, lau ʻo ha ngaahi ʻēsei, pea mo ha ngaahi fakaʻaliʻali hiva. Ne faʻa ako ʻe he fānau Palaimelí e ongoongoleleí ʻaki hono fakaʻaongaʻi e ako maʻulotó—ko ha ngaahi fehuʻi mo e tali ne ʻamanaki atu ʻe ako maʻuloto ʻe he kau akó.4 Naʻa nau faʻa lau foki mo ha ngaahi laukonga filifili mei he makasini Juvenile Instructor (Fakahinohino ki he Toʻu Tupú) ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté.5 ʻI he ʻaʻahi ʻa ʻIlisa R. Sinou ki he ngaahi houalotu Palaimeli he kamataʻangá, naʻá ne fakahinohinoʻi e fānaú ʻi he ʻulungaanga leleí, fai ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, peá ne faʻa fakahaaʻi kiate kinautolu hono uasi koulá ke ʻoange ha meʻa te nau ala fakafehokotaki ki he fuofua kamata ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.6 ʻIkai ngata pē ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, ka ne fokotuʻutuʻu ʻe he kau faiakó mo e kau takí ha ngaahi ʻekitivitī hangē ko e ʻātí mo e ngāue fakameaʻá, ngaahi fakaʻaliʻalí mo e pasaá, ngaahi kātoanga hivá mo e tauʻolungá, tulamá mo e ngaahi faiva, tō ngoué, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ngāue tokoní.7

ʻI he senituli hokó, ne tupulaki ai e kau mēmipa ʻe toko laungeau ʻo e kau Palaimeli ne tupu hake ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻIutaá ʻo ofi ki ha toko taha miliona fakamāmani lahi.8 ʻI he malumalu e tataki ʻa Lui B. Felí ne fokotuʻutuʻu ʻe he Palaimelí ha ako maʻá e kau faiakó, fokotuʻu ha ngaahi kalasi mavahevahe maʻá e fānaú ʻo fakatatau ki honau taʻú, pea ʻi he 1902 ne kamata ai hono pulusi ʻo e makasini Children’s Friend .9 ʻI he 1913, ne toe tukuhifo e taʻu motuʻa ne fie maʻu ke ʻosi ai e fānau tangatá mei he Palaimelí ki he taʻu 12, pea muimui mai ai hono liliu e taʻu motuʻa maʻá e fānau fefiné ki he 12 ʻi he 1934.10 ʻI he 1922, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe he Palaimelí ha polokalama lavameʻa ne ui ko e Fanga Talá(seagulls) maʻá e fānau fefine taʻu 12–13 naʻa nau kei kau ki he Palaimelí. Ko e taha eni ʻo e ngaahi fuofua polokalama lavameʻa ne tanumaki ʻe he Palaimelí.11

ʻI he lolotonga e Tau Lahi hono II, ne taʻofi fakataimi ai e houalotu Palaimeli ʻi he ngaahi misiona ʻa e Siasí ʻi tuʻa ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he kamata ke toe hoko atu e ngaahi houalotu ʻa e Palaimelí ʻi ʻIulopé, naʻe kau atu ki ai ha fānau tokolahi ne ʻikai ke nau kau ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní koeʻuhí he naʻe ʻomi ʻe he polokalamá ha ngaahi faingamālie ke feohi fakakaumeʻa, pea mo ha ngaahi ʻekitivitī ne tokangaʻi lelei ʻi he ngaahi fonua ne nau kei faingataʻaʻia hili ʻa e taú. ʻI ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ne iku eni ki hono fakaului e ngaahi fāmili ʻo e fānaú ni.12

ʻI ha ngaahi taʻu lahi, ne ʻomi pē ʻe he Children’s Friend e ngaahi naunau lēsoni maʻá e kau faiako ʻi he Palaimelí, pea ʻi he 1949 ne tokangaʻi ai ʻe ʻAtela Kēnoni Haueli ʻa hono faʻu ʻo e ʻuluaki tohi lēsoni fakaʻofisiale ʻa e Palaimelí.13 ʻI he 1952, ne ohi mai ʻe he Palaimelí e polokalama sikauti maʻá e fānaú mei he Sikauti ʻa e Fānau Tangata ʻo ʻAmeliká, ʻo hoko ia ko e polokalama ʻekitivitī ʻa e fānau tangata ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ne meimei taʻu ʻe 70 ʻa e fengāueʻaki fakataha ko eni mo e polokalama sikautí.14

Ne tānaki ʻe he Palaimelí ha paʻanga ke langa ʻaki e Falemahaki ʻa e Fānau Palaimelí ʻi he 1952, koeʻuhí ko ha ngaahi langa ngāue kimuʻa ke toe tokangaekina lelei ange e moʻui lelei ʻa e fānau tukuhausiá. Ne sea pē e kau mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻi he poate ʻa e falemahakí, pea ko e konga ʻo hono fakapaʻanga e falemahakí ne ʻomi ia mei ha tānaki seniti ʻe taha ne tataki ʻe he Palaimelí.15

ʻI he 1980, ne fakatahatahaʻi ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e taimi fakatahá, ʻo taʻofi e Lautohi Faka-Sāpate maʻá e fānaú pea hiki e Palaimelí mei he lolotonga ʻo e uiké ʻo fai he Sāpaté, pea ko e fuofua taimi ia ne ui ai e houʻeiki tangatá ke nau hoko ko ha kau faiako Palaimeli. Naʻe hokohoko atu pē e ngaahi polokalama ʻa e fānau tangatá mo e fefiné ʻi he lolotonga ʻo e uiké, ka ne fakasiʻisiʻi e ngaahi ʻekitivitií. ʻOku kei hokohoko atu foki ʻe he Palaimelí e tefitoʻi fatongia ko hono poupouʻi e ngaahi fāmili ʻi he Siasí ʻi honau fatongia ke akoʻi e ongoongoleleí ki he fānaú.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Davis Bitton, “Zion’s Rowdies: Growing up on the Mormon Frontier,” Utah Historical Quarterly, vol. 50, no. 2 (Spring 1982), 184.

  2. Farmington Ward, Primary Association Minutes and Records, Aug. 11, 1878, Church History Library, Salt Lake City.

  3. “Salt Lake Stake Relief Society Conference,” Woman’s Exponent, vol. 9, no. 3 (July 1, 1880), 21–22; Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, and Matthew J. Grow, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 467–472.

  4. RoseAnn Benson, “Primary Association Pioneers: An Early History,” ʻi he David J. Whittaker and Arnold K. Garr, eds., A Firm Foundation: Church Organization and Administration (Provo: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2011), 262–263.

  5. Conrad A. Harward, “A History of the Growth and Development of the Primary Association of the LDS Church from 1878 to 1928” (master’s thesis, Brigham Young University, 1976), 22.

  6. Jennifer Reeder, “Eliza R. Snow and the Prophet’s Gold Watch: Time Keeper as Relic,” Journal of Mormon History, vol. 31, no. 1 (Spring 2005), 119–41.

  7. Harward, “A History of the Growth and Development of the Primary Association,” 22. Vakai foki, Carol Cornwall Madsen and Susan Staker Oman, Sisters and Little Saints: One Hundred Years of Primary (Salt Lake City: Deseret Book, 1979), 19–20, 56–57.

  8. Jill Mulvay Derr, “Sisters and Little Saints: One Hundred Years of Mormon Primaries,” ʻi he Thomas G. Alexander, ed., The Mormon People: Their Character and Traditions (Provo, Utah: Brigham Young University, 1980), 80, 97.

  9. “Primary,” Encyclopedia of Mormonism, 4 vols. (New York: MacMillan, 1992), 3:1147.

  10. Harward, “A History of the Growth and Development of the Primary Association,” 137–50.

  11. Madsen and Oman, Sisters and Little Saints, 61–62.

  12. Madsen and Oman, Sisters and Little Saints, 125–26.

  13. Madsen and Oman, Sisters and Little Saints, 122–23.

  14. Madsen and Oman, Sisters and Little Saints, 136–37; Jason Swensen, “Church to End Relationship with Scouting; Announces New Activity Program for Children and Youth,” Church News, May 8, 2018, ChurchofJesusChrist.org.

  15. Madsen mo ‘Oamani, Ngaahi Tokoua mo e Kāingalotu Iikí, 127–33. Ne toki ʻave pē e falemahakí ki muí ni mei hono tokangaʻi ʻe he Siasí pea ʻoku hoko ia ko e Senitā Fakafaitoʻo ʻa e Fānau Palaimelí, ʻo fengāueʻaki mo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá.