Hisitōlia ʻo e Siasí
Sina Taianitā Hanitingitoni ʻIongi


Sina Taianitā Hanitingitoni ʻIongi

Ne tokoni ʻa Sina Taianitā Hanitingitoni Sēkope ʻIongi kia ʻĪlisa R. Sinou ‘i he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, pea naʻá ne hoko ko e Palesiteni hono tolu ʻo e Fineʻofá ʻi he 1888. Naʻe manatuʻi ‘e ha tokolahi ʻo e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ʻa e ongo taki ko ‘ení he naʻá na hōhoamālie ʻi heʻena ngāué: Ne hoko ʻa ʻʻĪlisa ko e ʻulu ʻo e Fineʻofá, pea ko Sina ko e mafú ia.1 Naʻe ‘iloa ia ko “Sina, ko e fakafiemālié” ʻi heʻene kaungāmamahí, manavaʻofá, mo e ngāue fakaetauhi fakatāutahá.2

ʻĪmisi
tā valivali ‘o Sina T. H. Sēkope ʻIongí

Tā valivali ‘o Sina T. H. Sēkope ʻIongí.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sina ‘i he 1821 ki ha fāmili ne fakaʻapaʻapaʻi mo lotu moʻoni ne meimei maile nai ʻe 100 ki he fakatokelau hahake ‘o Palemaila, ʻi Niu ‘Ioké, naʻá ne ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ‘a Molomoná ʻi he taimi naʻá ne fuofua mamata ai ki ai ‘i heʻene kei finemuí. Naʻá ne kau mo hono fāmilí ki he Siasí ‘i he 1835.3 Hili e ului ʻa Siná, naʻe tāpuakiʻi ia ‘aki ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie, ʻo kau ai ‘a e meʻafoaki ʻo e leá ʻi he ngaahi lea kehekehé.4 Ne ako foki ʻe Sina mei heʻene faʻeé ʻa e founga ke tauhi ʻaki ʻa e mahakí, fakatouʻosi ʻi he tokangaʻi fakatuʻasinó mo e fakamoʻui ʻi he tuí.5 Naʻá ne nofo mo ha niʻihi kehe ʻo e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ʻi Ketilani, faingataʻaʻia ‘i Mīsuli ʻi he 1838, maʻu ha hūfangaʻanga ‘i Nāvū, pea kau ʻi he kau fononga paionia ne nau aʻu ki ʻIutaá.

Naʻe hoko ʻa Sina ʻi Nāvū ko e fuofua tokotaha ia ke akoʻi, ke ne tali, pea fāifai atu pē ʻo ne fakahoko e mali tokolahí. ‘Oku fakatātaaʻi ʻe he meʻa naʻá ne aʻusiá ‘a e faingataʻa ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí ‘i he taimi ʻe niʻihi lolotonga ‘o e muʻaki tuʻunga naʻe fakahoko ai ʻa e mali tokolahí. ‘I he 1840 ne akoʻi fakapulipuli ia ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e mali tokolahí peá ne kole mali ki ai. Ne veiveiua ʻa Sina fekauʻaki mo e mali tokolahí pea naʻe ʻikai ke ne tali. ‘I he 1841, naʻá ne mali ai mo Henelī Sēkope, ka naʻe ʻosi ha ngaahi māhina siʻi mei ai, hili haʻane maʻu ha fakahā fakatāutaha ki he mali tokolahí, naʻá ne fakakaukau ai ke ne sila kia Siosefa Sāmita ki he taʻengatá.6 Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakatotolo ‘i he folofolá, pea ʻi he lotu fakatōkilalo ki heʻeku Tamai Hēvaní ne u maʻu ha fakamoʻoni ‘iate au pē.”7

Hili ‘a e pekia ʻa Siosefá, naʻe silaʻi ha tokolahi ‘o hono ngaahi uaifi tokolahí ki ha kau taki kehe ki he moʻuí ni pē, kau ai ʻa Sina, naʻe sila ia kia Pilikihami ʻIongi ‘i he 1846 kae kei lolotonga mali fakapuleʻanga pē kia Henelī. Naʻe fakamatalaʻi kimui ange ‘e Sina naʻe palopalemaʻia ʻene mali kia Henelií pea aʻu pē ki ha taimi naʻá na māvae ai.8 Naʻe kau atu ʻa Sina ki he fāmili ʻIongí ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, ʻa ia ne ʻuluaki kamata ke nofo tauʻatāina ai e Kāingalotú ʻi he ngaahi fāmili mali tokotahí. ʻI he meimei taimi tatau pē, ne ‘alu ʻa Henelī ʻo ngāue fakafaifekau, pea naʻá ne toe mali mo ha fefine kehe.9 Naʻá ne tohi ai kia Sina ʻo fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi vā fetuʻutatki ko ení, ʻo pehē, “ʻE hoko mai e taimi ʻe fai ai ha ngaahi liliu pea mo ha ngaahi fakaleleiʻi ʻi ʻītaniti pea ʻe fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ngataʻangá.”10

Naʻe ʻi ai ha ongo tama tangata ʻa Sina mo Henelī Sēkope pea ʻi ai haá ne tama fefine mo Pilikihami Iongi. ʻI he 1857, ne mate ʻa Kālisa Lōasi ʻIongi ko ha uaifi ʻe taha ʻo Pilikihami ʻIongi pea naʻá ne ohi hake foki mo e fānau ‘e toko tolu ne fanauʻi ʻe Kālisá.11 Ne lolotonga hoko ʻa Sina ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he 1890 ʻi hono fakahā ko ia ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ʻa ia naʻe iku ki hono fakangata ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí.12

Naʻe ngāue mālohi maʻu pē ʻa Sina ʻi hono koló. Naʻá ne hiva ʻi he kuaea ʻa e temipale i Ketilaní.13 Naʻá ne faiako ʻi he ako ʻi Navuú, Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó pea mo Sóleki Siti.14 Ne ako ʻa Sina ʻi Sōleki Siti ke hoko ko ha māʻuli pea kimui ange aí, naʻá ne tuʻukimuʻa ʻi ha ngaahi kalasi fekauʻaki mo e faitoʻó mo e ngāue fakamāʻulí mo fakanēsí pea ngāue ʻi he poate ʻo e Falemahaki Teseletí. Naʻá ne ako ki hono tokangaʻi e ʻunufe siliká ko ha konga ʻo ha ngāue ne vahe ange ke fokotuʻu ha kautaha silika fakalotofonua, pea ʻi he 1876 naʻá ne hoko ko e palesiteni ‘o e Kautaha Silika ʻo Teseletí. Ne poupouʻi mālohi ʻe Sina ʻa e totonu ʻa e kakai fefiné ke kau atu ki hono fili ʻo e kau fakafofonga ki he Fale Aleá, naʻá ne ʻalu ki he ngaahi fakataha fakafonuá pea hoko ko e tokoni palesiteni ʻo e Kosilio Fakafonua ‘a e Kakai Fefiné.

‘I he kotoa ʻene ngaahi ʻekitivitī kehé, naʻe kau loto vēkeveke atu foki ʻa Sina ki he Fineʻofá. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Fineʻofa ʻi Nāvuú ʻi hono fakahoko e fakataha hono uá, naʻá ne tokoni kia ʻIlisa R. Sinou ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu 1860 tupú ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi kautaha Fineʻofa fakalotofonuá, pea fononga ʻi ha ngaahi maile ʻe lauafe ke ʻaʻahi ki he houʻeiki fafine ʻi ʻIutaá. Naʻe poupouʻi ‘e he Siasí ʻa Sina ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ‘i he konifelenisi lahi ʻo ‘Epeleli 1888. Hili ha taʻu ‘e taha mei ai, ne tokangaʻi ʻe Sina e ʻuluaki Konifelenisi Lahi ‘a e Fineʻofá ʻi he Holo Fakatahaʻanga ʻi Temipale Sikueá. Naʻá ne akoʻi ʻi he fakataha ko iá ʻo pehē, “ʻE ngaahi tokoua, tuku ke tau hoko ko e ʻiuniti maʻongoʻonga pē ʻe taha mo tuʻu ‘i he totonú.ʼʼ “Tuku ke tau anga-fakatōkilalo mo tuʻu maʻu, fakalāngilangiʻi e moʻoní, pea loto-toʻa ʻi hono poupouʻi iá.”15 Ne akoʻi ʻe Sina ‘i heʻene hoko ko e faʻifaʻitakiʻangá ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngāue ʻi he temipalé. Naʻá ne ngāue ‘i he fale ʻenitaumeni ʻo Sōlekí, ongo Temipale ‘i Seni Siaosi mo Lōkaní, pea hoko ko e metuloni ʻo e Temipale Sōlekí ‘i he taimi naʻe fakatāpui ai ʻi he 1893.

Naʻe pekia ʻa Sina ʻi he ʻaho 28 ʻo Fēpueli 1901. Naʻe ui ia ‘e hano maheni ko ha fefine “naʻe fiefia ‘i he taimi ko e kau loto-lahí pē ne lava ʻo malimalí.”16 Ne manatuʻi ia ʻe ha taha kehe ko ha ʻ‘ʻāngelo ʻo e ‘amanaki leleí mo e tuí ki ha toko laumano ʻo e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní.”17

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Relief Society; Brigham Young

Maʻuʻanga Tokoní

  1. Susa Young Gates, History of the Young Ladies Mutual Improvement Association of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Deseret News, 1911), 21.

  2. E. B. Wells, “Zina D. H. Young,” Young Woman’s Journal, vol. 12, no. 6 (June 1901), 254; “A Distinguished Woman: Zina D. H. Young,” Woman’s Exponent, vol. 10, no. 12 (Nov. 15, 1881), 91.

  3. Zina D. H. Young, “How I Gained My Testimony of the Truth,” Young Woman’s Journal, vol. 4, no. 7 (Apr. 1893), 318.

  4. Young, “How I Gained My Testimony,” 317–19. Vakai, Tefitó: Gift of Tongues.

  5. May Booth Talmage, “Past Three Score and Ten,” Young Woman’s Journal, Vol. 12, no. 6 (June 1901), 256. Vakai, Tefitó: Healing

  6. Ko hono hanga ʻe he fuofua Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ʻo fakafaikehekeheʻi e ngaahi sila ki taimi mo ‘itānití pea mo e sila ki ‘itāniti peé. ʻOku fakamahino ʻe he sila pē ki ʻitānití ha ngaahi feohi ʻe fai pē he moʻui ka hokó. Mahalo ne hanga ʻe he ngaahi sila ko ʻení ʻo ʻomi ha founga ke fokotuʻu ai ha fehaʻiʻaki taʻengata pe fehokotaki he vahaʻa ʻo e fāmili ʻo Siosefá mo e ngaahi fāmili kehe ʻi he Siasí. Vakai, “Plural Marriage in Kirtland and NauvooGospel Topics Essays, topics.ChurchofJesusChrist.org

  7. Zina Huntington Jacobs, autobiographical sketch, Zina Card Brown Family Collection, Church History Library, Salt Lake City; spelling modernized.

  8. Ne siʻi hono tauhi ʻe he niʻihi naʻa nau fuofua kau ‘i he mali tokolahí ha lekooti ʻo hono fakahoko iá. ʻOku ʻikai ʻomai kiate kitautolu ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakahisitōlia ne maʻú ha mahino ki he natula mo e taimi ‘o e ngaahi nofo-mali ʻa Siná. Fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau ʻa Sina ki he tuʻunga ne ʻi ai ʻene mali kia Henelií, vakai ki he “Evidence from Zina D. Huntington-Young,” Saints’ Herald, Vol. 52, no. 2 (Jan. 11, 1905), 29.

  9. Vakai, Ngaahi Tefitó: Winter Quarters; Plural Marriage in Utah. Ko Henelī Sēkopé ko e taha ia ʻo e kau tangata naʻá ne maʻu ʻa e lakanga ʻo e Fitungofulú ke ui ki he ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi ko ʻení.

  10. Henry B. Jacobs letter to Zina D. Jacobs, Brooklyn, New York, to Camp of Isreael, Grand Isleand [sic], Aug. 19, 1846, Church History Library, Salt Lake City; spelling modernized.

  11. “A Distinguished Woman: Zina D. H. Young,” 107.

  12. Vakai, Tefitó: Manifesto

  13. Talmage, “Past Three Score,” 256.

  14. Gates, History of the YLMIA,24.

  15. Zina D. H. Young, discourse, Apr. 6, 1889, ʻi he “First General Conference of the Relief Society,” Woman’s Exponent, vol. 17, no. 22 (Apr. 15, 1889), 172; vakai foki, Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, and Matthew J. Grow, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 569.

  16. “Passed into the Repose of Death,” Aug. 28, 1901, Deseret Evening News, 8.

  17. Gates, History of the YLMIA,25.