Hisitōlia ʻo e Siasí
Fakaehaua ʻi he Vahefonua Siakisoní


“Fakaehaua ʻi he Vahefonua Siakisoní,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fakaehaua ʻi he Vahefonua Siakisoní”

Fakaehaua ʻi he Vahefonua Siakisoní

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi Siulai ʻo e 1831, ha fakahā naʻe tala ai ko e feituʻu takatakai ʻi he kolo ko Tauʻatāiná ʻi he Vahefonua Siakisoni Mīsulí, ʻa e feituʻu ne talaʻofa ke tuʻu ai e kolo ko Saioné pea ko e “uho” ia ki he tānakiʻanga ʻo e Kāingalotú.1 ʻI he taʻu ʻe ua hono hokó, naʻe hikifonua e Kāingalotú ki he Vahefonua Siakisoní ke langa ʻa e kolo ko Saioné, pea ʻi he aʻu ki he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1833, ne fakafuofua ki ha Kāingalotu ʻe toko 1,200 ne nau nofo ʻi he vahefonuá.

ʻĪmisi
illustration of a mob of men raiding a printing office

Tā fakatātā hono ʻohofi e ʻōfisi paaki ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 20 ʻo Siulai 1833, ʻi Tauʻatāina, Mīsulí.

Naʻe feohi e kāingalotu ko ʻeni ʻo e Siasí mo ha kakai taʻesiasi, pea naʻe lahi e ngaahi fetōʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ongo kulupú. Naʻe omi e Kāingalotu ʻo e Siasí mo ha ngaahi tui fakalotu makehe, ʻo kau ai ʻa e tui ki he hokohoko atu e maʻu fakahaá, ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, mo e fakakaukau kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻa e fonua takatakai ʻi Tauʻatāiná ko hanau tofiʻa. ʻIkai ngata aí, ne haʻu ha tokolahi ʻo e Kāingalotú mei he ʻū vahefonua fakatokelaú, ʻa ia naʻe taʻefakalao pe fakangata ai ʻa e nofo-pōpulá, ka ko e omi ha konga lahi ia ʻo e kakai taʻesiasí mei he Faka-Tongá. Naʻe manavasiʻi e kakai Mīsulí ʻe vave hano kāpui ʻe he tupu tokolahi e Kāingalotú, ʻa e meʻa fakapolitikale mo fakaʻekonōmika ʻo e vahefonuá. Ko e tokolahi taha ʻo e kau fakafepaki ki he Kāingalotú ko ha kau taki fakapuleʻanga mo ha kau taki fakalotu ne nau feinga ke tuli e kāingalotu ʻo e Siasí mei he vahefonuá.

Naʻe ʻi ai ha fakamatala ʻi Siulai ʻi he nusipepa ʻa e Siasí ne ui ko e The Evening and the Morning Star, naʻá ne tafunaki e manavasiʻi ʻa e kakai Mīsulí ʻi he feinga ko ia ke fakangata e lao ki he nofo-pōpulá. Naʻe ʻasi ʻi he fakamatalá ʻa e ngaahi fakafeʻātungia fakalao ʻoku felāveʻi mo e hikifonua mai ʻa e kakai papi ului ʻuliʻulí ki Mīsulí, ko ha vahefonua naʻe kei fai ai ʻa e nofo-pōpulá. Naʻe ongoʻi ʻe ha tokolahi naʻe fakataumuʻa ʻa e fakamatalá—kae pehē foki ki he Siasí—ke poupouʻi e ngaahi hikifonua mai ko ʻení. ʻI he ʻaho 20 ʻo Siulaí, naʻe fekau ai ʻe ha kiʻi kau fakatanga he koló, ki he Kāingalotú ke nau mavahe mei he Vahefonua Siakisoní, pea ʻi he taimi naʻe ʻikai fie mavahe ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí, naʻe ʻohofi ʻe he kau fakatangá e ʻōfisi paaki ʻo e Siasí, ʻo nau laku e mīsini pākí ki tuʻa he luvá, fakamoveteveteʻi e mīsini taipé he halá, pea hae mo e holisi ʻo e ʻōfisi pākí. Naʻe hanga leva ʻe ha niʻihi ʻo valitaaʻi mo fakapipiki fulufuluʻi moa ʻa ʻEtuate Pātilisi, ko e pīsope ʻo e Siasí ʻi Mīsulí, kae pehē kia Sālesi ʻĀlani, ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu fakapuleʻanga. Naʻe mavahe ʻa e kau fakatangá hili ʻenau fakamālohiʻi e kau taki ʻo e Siasí ke nau fakapapau ange ʻe mavahe ha vahe-ua ʻe taha ʻo e Kāingalotú mei he vahefonuá kimuʻa ʻi he ʻaho 1 ʻo  Sānuali 1834, pea ko e toengá leva ʻi he ʻaho 1 ʻo  ʻEpelelí.

ʻI he ngaahi māhina hono hokó, naʻe vakaiʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻenau ngaahi totonu fakalao ke tali ʻaki ʻa e palani ko ʻeni ke tuli kinautolú. Naʻa nau maʻu ha faleʻi meia Siosefa Sāmita ke nau tauhi e meʻa fakapepa ʻo ʻenau totonu fakalaó pea ke nau nofo pē ʻi honau kelekelé. ʻI he ʻaho 20 ʻo  ʻOkatopa 1833, ne nau fanongonongo fakapuleʻanga ai ʻe nofo pē ʻa e Kāingalotú ʻi he vahefonuá. Naʻe hoko ʻeni ke toe ngaʻuta ai e kau fakatangá, pea ʻi he ʻaho 31 ʻo  ʻOkatopa, 1833, naʻe toe hoko atu e fakaehauá. ʻI he ngaahi ʻaho hono hokó, naʻe ʻohofi ʻe he kau fakatangá e ngaahi nofoʻanga ʻo e Siasí ʻi he Vahefonua Siakisoní.

ʻI he ʻaho 4 ʻo  Nōvemá, naʻe ʻohofi ʻe he kau fakatanga ʻo Mīsulí e tukui ʻapi ʻo e Kāingalotu ne nau nofo ofi ki he Vaitafe Lanu Pulū Lahí. ʻI he kamata ʻa e fekeʻikeʻí, naʻe mate ai ha toko ua taʻesiasi mo ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí; naʻe lavea mo ha tokolahi ʻi he ongo faʻahí fakatouʻosi. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Kēnolo Tōmasi Pitisā ki he kau tau fakalotofonuá ke nau fakaleleiʻi ʻa e moveuveú, ka naʻe hanga ʻe he kau taú ʻo fakamālohiʻi ha kāingalotu ʻe meimei toko  150 ʻo e Siasí ke liʻaki ʻenau meʻataú, hili iá naʻe tukupōpula leva ʻe he kau taú ha kau tangata Māmonga ʻe niʻihi. Naʻe kamata ke hola e kāingalotu ʻo e Siasí—ʻa e kakai tangata, fefine, mo e fānau—mei he vahefonuá he ʻaho pē ko iá, ne kolosi hanau tokolahi ʻi he Vaitafe Mīsulí ki he Vahefonua Keleí. Naʻe hokohoko atu e hiki fononga tokolahi ko ʻení ʻi ha ngaahi uike, pea naʻe faingataʻaʻia lahi e Kāingalotú. Naʻe ʻi ai ha kulupu kakai fefine mo e fānau ne nau hē atu ʻi he toafa musié ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ke nau hao mei he fetāʻakí ni, pea naʻe fakaʻilonga ʻaki e totó honau halá he naʻe hanga ʻe he māsila ʻa e musié ʻo fakalaveaʻi e laʻivaʻe ʻo e fānaú.

Naʻe faingataʻa ke mahino ki he Kāingalotú e ʻuhinga hono tuli kinautolu mei he Vahefonua Siakisoní. Naʻe talaange ʻe Siosefa Sāmita kia ʻEtuate Pātilisi ʻoku ʻikai ke fakahā ange ʻe he ʻOtuá ʻa e “ʻuhinga fakalūkufua ʻo e faingataʻa lahi ko ʻení,” pe ʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ʻa e founga ʻe toe maʻu ai ʻe he Kāingalotú honau kelekelé.2 Naʻe hoko atu e fekumi ʻa Siosefa ki ha fakamatala ki he tupuʻanga ʻo e tulí pea ke ʻiloʻi pe ko e hā e tali naʻe totonu ke fai ʻe he Kāingalotú. ʻI he poʻuli hifo ʻo e ʻaho 16–17 ʻo Tīsema 1833, naʻe tala-kae-tohi ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā naʻe talaki ai naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí ke tuli ʻa e Kāingalotú mei he Vahefonua Siakisoní koeʻuhí ko e “ngaahi fakakikihi mālohi, mo e ngaahi fekeʻikeʻi, mo e femehekaʻaki, mo e ngaahi fekīhiaki, mo e ngaahi holi kovi mo e mānumanu” ʻiate kinautolú.3 Naʻe toe pehē foki ʻe he fakahaá ko e tulí ko hano ʻahiʻahiʻi ia ʻo e Kāingalotú, ʻo hangē pē ko e folofola ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ke feilaulauʻi ʻa ʻAisaké. Naʻe ʻomi leva ai ha talanoa fakatātā ʻo ha ʻeiki naʻe fakaʻauha ʻe he filí ʻene ngoue vainé, peá ne fekau ʻene tamaioʻeikí ke uki e kakai mālohi kotoa hono falé ke toe fakahaofi e ngoue vainé. ʻI ha fakahā ʻi Fepueli 1834, naʻe pehē ʻe he fakahaá ko Siosefa Sāmita ʻa e tamaioʻeiki ʻa e ʻeikí pea naʻe fie maʻu ke ne uki ʻa e mālohinga ʻo e fale ʻo e ʻEikí.4 Naʻe hoko ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení ko e tupuʻanga e faʻunga ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (ʻApitanga ʻo Saioné) ne nau fononga mei Mē ki Siulai ʻo e 1834.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fakatangá, Tau ʻa e Kau Māmonga ʻi Mīsulí ʻi he 1838, ʻApitanga ʻo Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí)