Hisitōlia ʻo e Siasí
Fetongi ʻo e Kau Taki ʻo e Siasí


“Fetongi ʻo e Kau Taki ʻo e Siasí,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fetongi ʻo e Kau Taki ʻo e Siasí”

Fetongi ʻo e Kau Taki ʻo e Siasí

Hili hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune, 1844, naʻe tohi ʻa Vilate Kimipolo ki hono husepāniti ko Hīpá ʻo pehē, “ʻOku fonu ʻa e loto kotoa pē ʻi he mamahí, pea ʻoku pulonga ʻa e kolo ko Nāvuú.”1 ʻI he taimi ko iá, naʻe movete ʻa Hiipa mo ha konga lahi ʻo e kau ʻAposetoló ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke kemipeini maʻa Siosefa Sāmita ʻi he fili palesiteni ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ko Sione Teila pē mo Uiliate Lisiate, ʻa ia naʻá na ʻi he tafaʻaki ʻo Siosefá ʻi he taimi ʻo e fakapoó, naʻá na kei ʻi Nāvuú pea naʻe kei fakaakeake ʻa Teila mei he ngaahi kafo ne hoko he taimi ne ʻohofi ai ʻe he kau fakatangá e fale fakapōpulá. Naʻe ʻosi hiki ʻa Sitenei Likitoni, ʻa ia naʻe tokoni kia Siosefa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki Pitisipeeki pea naʻá ne fokotuʻu ai ha kolo ʻo e Siasí. Lolotonga e mamahi ʻa e Kāingalotu ʻi Nāvuú, naʻa nau hohaʻa foki telia naʻa ngaohikovia lahi ange kinautolu ʻe he kau tāufehiʻia ki he Siasí pea naʻa nau fifili pe ko e hā nai ʻe hoko kiate kinautolu mo e Siasí ʻi he kahaʻú.

Naʻe pehē ʻe he niʻihi ne ʻikai ke nau kau ki he Siasí, ʻe movete ʻa e Siasí. Naʻe pehē ʻe he Nusipepa Niu ʻIoké (New York Herald) ʻe hoko e pekia ʻa Siosefá ke “fakapapauʻi ai e ikuʻanga ʻo e tui faka-Māmongá. He ʻikai ke nau lava ke maʻu ha toe Siō Sāmita ʻe taha.”2 Neongo e taʻe-ʻamanekia e pekia ʻa e Palōfitá, ka naʻe kei tui mateaki pē ha Kāingalotu tokolahi. ʻI he fanongo pē ʻa Pilikihami ʻIongi ki he talanoa ne sasala fekauʻaki mo e fakamamahi ʻi Nāvuú, naʻá ne akoʻi ʻo pehē, “He ʻikai lava ʻe he mate ʻa ha mēmipa ʻe toko taha pe Kāingalotu ke ne fakaʻauha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pe taʻofi e ngāue ʻa e ʻEikí mei heʻene mafola atu ki he ngaahi fonua kotoa pē.”3

Ko Hono Fetongi [ʻo e Palōfitá] ʻi he 1844

Naʻe kau fakataha ʻi he fakakaukau ko ʻeni ne mafolá ʻe hoko atu e ngāue [ʻa e Siasí] ʻi he taʻe-pauʻia pe ko hai nai te ne tatakí. Naʻe kei taʻu siʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne pekia aí, pea naʻe teʻeki ke ne fakahā ha fokotuʻutuʻu mahino ki he founga ke ʻiloʻi ai pe ko hai e palōfita hokó. Naʻe ʻamanaki ʻe ha niʻihi tokolahi ʻe fetongi ʻe Hailame ʻa Siosefa ʻo ka fie maʻu, ka naʻe tāmateʻi fakataha ʻa Hailame ia mo hono tokouá. Lolotonga e tatali ʻa e Kāingalotú ke fakataha kotoa mai ʻa e kau ʻAposetoló, naʻe fakakaukau ʻe ha niʻihi ki he sīpinga faka-tohitapu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau tataki ʻa e Siasí hili e pekia ʻa Sīsuú .4 Naʻe pehē ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí naʻe nofo ofi ki Nāvū, naʻá ne fanongo ki hono taukaveʻi ʻe he kakaí ha niʻihi ʻe ala hoko ko ha kau taki, kau ai ʻa e kau ʻAposetolo ko Pilikihami ʻIongi mo Paʻale P. Pālati, Sitenei Likitoni, palesiteni fakasiteiki ko Uiliami Mākisí, taʻu 11 ko Siosefa Sāmita ko hono III, naʻa mo Sitīveni Makahema, ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí naʻe fakalaveaʻi ʻe he kau fakatangá ʻi heʻene fononga ke aʻu kia Siosefa ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.5

Naʻe tokolahi e Kāingalotu ne nau ongoʻi naʻe fuʻu fie maʻu vivili ke fakapapauʻi ʻa e fehuʻí. ʻI he hohaʻa ʻa ʻEma Sāmita ki he tuʻunga fakapaʻanga hono fāmilí, naʻá ne teke ai e kau taki fakalotofonuá ke nau fili fakavave ha talāsiti ke ne puleʻi e ngaahi meʻa fakapaʻangá.6 ʻI he tūʻuta ʻa Sitenei Likitoni ʻi Nāvū he ʻaho 3 ʻo ʻAokosí, neongo naʻá ne ʻuluaki loto ke tatali kae ʻoua kuo kakato mai e Toko Hongofulu Mā Uá ki Nāvū, ka naʻe kamata ke ne fokotuʻu ha tuʻutuʻuni fakavavevave. Naʻá ne fakamalanga ʻi ha fakataha ʻe taha ʻo pehē, “ʻOku mou fie maʻu ha taki, pea kapau he ʻikai ke mou fili ha taki te mou hē fano holo he tapa kotoa pē.”7

Naʻe fokotuʻu ʻe Likitoni te ne malava ʻo hoko ko ha taki, ko ha “tauhi” ki he Siasí. Naʻe akonaki ʻaki e kātakí ʻe he kau ʻAposetolo ʻe toko fā ʻi Nāvū he taimi ko iá (Ne toki foki mai ʻa Paʻale P. Pālati mo Siaosi A. Sāmita ʻo kau fakataha mo Sione Teila mo Uiliati Lisiate). Neongo naʻe teʻeki ke nau ʻamanaki te nau teitei puleʻi ʻa e Siasí, ka naʻe lahi e ngaahi ʻuhinga naʻe tui ai e kau ʻAposetoló ʻe ʻi ai honau fatongia mahuʻinga ʻi he kahaʻu ʻo e Siasí. ʻI ha fakahinohino ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he 1835, ʻa ia naʻe kau ʻi he fuofua pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe fokotuʻu ai ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kōlomu ʻoku mafai tatau mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pe ko e taha ʻo e ngaahi fakataha alēlea pule ʻo e Siasí pea foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻangá mo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo makehe mei he ngaahi siteiki kuo ʻosi fokotuʻú.8 ʻI Nāvuú, naʻe foaki ange foki ʻe Siosefa Sāmita kiate kinautolu ha ngaahi fatongia lahi ange ki hono puleʻi e Kāingalotu ʻo e Siasí kuo fakataha maí, ʻo fekauʻi ai ke nau tokangaʻi e ngaahi pulusi ʻa e Siasí pea tokoni ki hono fakanofonofo ʻo e kau papi ului ne hikifonua mai mei he ngaahi misiona ʻo e Siasí.

Naʻe vahevahe foki ʻe Siosefa ki he kau ʻAposetoló ʻi he ngaahi fakataha ʻoku ʻikai fakahāhāholó ʻa e ngaahi fakahaá mo e ouau foʻoú kimuʻa pea toki akoʻi ia ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea ki he Kāingalotú fakalūkufua. Naʻá ne akoʻi ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻa e natula faka-ʻOtua ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa peá ne toki malangaʻi ia ki he kakaí.9 Naʻá ne fakafeʻiloaki kinautolu ki he mali tokolahí pea fakakau kinautolu ʻi he ngaahi palani ke fekumi ki ha ngaahi nofoʻanga maʻá e Kāingalotú ʻi he hihifo mamaʻo angé. Kae mahulu angé, naʻá ne foaki ki ha tokolahi ʻo e kau ʻAposetoló ʻa e mafai ki he ngaahi ouau kotoa ʻo e temipalé koeʻuhí ke nau lava ʻo fakahoko ia ki he niʻihi kehé.10 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi kī ki hono langa hake ʻa e Siasí ʻi māmani fulipeé ka naʻa nau toe maʻu foki mo e ngaahi kī ʻoku fekauʻaki mo e temipalé, ʻo nau maʻu ai e fatongia makehe ke hoko atu e ngaahi ngāue mahuʻinga ko ʻení hili e pekia ʻa Siosefá. Ko e moʻoni naʻe tokolahi e kau ʻAposetolo ne nau fakamoʻoni kimui ange, ʻi he loto-hohaʻa ʻa Siosefa ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ne ʻi ai ʻene moʻuí, naʻá ne talaange ai ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakataha alēlea ʻi he ngaahi māhina kimuʻa peá ne pekiá, ʻo pehē, “ʻOku ou tekaki atu mei hoku ongo umá ni ki homou umá ʻa e mamafa mo e fatongia ʻo hono tataki ʻo e siasí.”11

ʻI he ʻaho 6 ʻAokosi, 1844, naʻe foki mai ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo ha kau ʻAposetolo kehe ʻe toko fā ki Nāvū. Ko e taimi naʻe fuofua fanongo ai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá, naʻá ne pehē naʻá ne ongoʻi he taimi ko iá ne hangē ka mafahí hono foʻi ʻulú. Naʻe toki mole pē ʻa e ongoʻi puputuʻú ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa e fakakaukau makehe kiate ia neongo kuo mālōlō ʻa e Palōfitá mo e pēteliaké, ka ʻoku kei maʻu pē ʻa e ngaahi kī ki he puleʻangá ʻe he kau ʻAposetoló.12 Naʻá ne fakataha ʻi Nāvū mo e kau ʻAposetolo kuo fakatahataha maí ke fealeaʻaki mo fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí fekauʻaki mo e tokotaha te ne fetongi ʻa e palōfitá.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei he tūʻuta ʻa ʻIongí, naʻe ui ʻe Sitenei Likitoni ha fakataha lotu pongipongi ʻi ha vao ʻakau ʻi he veʻe moʻunga ne tuʻu ai e temipalé. Naʻe palani ʻe ʻIongi ke fakataha mo e kau ʻAposetoló he pongipongi ko iá, ka naʻá ne liliu ia ʻi heʻene fanongo ʻoku fai e fakataha ʻa Likitoní pea mo ʻene sio ki he fakatahataha mai ʻa e kakaí. ʻI he vakai ʻa ʻIongi naʻe ʻeke ʻe Likitoni ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo e fetongi ʻo e palōfitá, naʻá ne fakaafeʻi e Kāingalotú ke nau fakataha mai he hoʻatā ko iá ke hikinimaʻi ha kau takimuʻa foʻou. Lolotonga e fakataha ʻi he hoʻatā ko iá, naʻá ne pehē ai, “ʻOku ou fie tengihia ʻi ha ʻaho ʻe 30—& hili ko iá te u tuʻu hake leva & ʻo tala ki he kakaí ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí moʻonautolú,” ka koeʻuhí ko e fuʻu fie maʻu ke fai ha filí, naʻá ne fakatahaʻi ai ʻa e Kāingalotú ʻi ha fakataha molumalu pea kole ange ke nau hikinimaʻi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau hoko ko e kau taki ʻo e Siasí.13 Naʻe tohi ʻe Uilifooti Utalafi ʻi heʻene lipooti ki he Kāingalotu ʻi Pilitāniá ʻo pehē, “Naʻe hā mahino pē ki he Kāingalotú naʻe hilifaki e pulupulu fakatakimuʻa ʻo Siosefá kiate ia.”14 Naʻe talaange ʻe Hauati ʻĪkani kia Sesi Lītolo ne lolotonga e lea ʻa ʻIongí, naʻá ne leʻo tatau tofu pē mo Siosefa Sāmita. Naʻá ne pehē, “Kapau naʻe ʻi ai ha tangata naʻe maheni mo Siosefa pea haʻi hono fofongá kae ʻikai ke ne ʻiloʻi ko Pilikihami ʻIongi ʻoku leá, ʻe meimei ke ne pehē ko Siosefa ʻoku leá kae ʻikai ko Pilikihami ʻIongi.”15 ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ko ʻeni ne ʻiloa ko e liliu ʻa Pilikihami ʻIongí naʻe mamata ʻa e Kāingalotu tokolahi ne nau kau ki he fakatahá ʻo ʻiloʻi ko ʻIongi te ne fetongi ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he ngaahi taʻu kimui aí, naʻe tokolahi e Kāingalotu ne nau hiki ha ngaahi talanoa ne fakaikiiki ai e liliu fakaofo ʻi he fōtunga mo e leʻo ʻo ʻIongí he ʻaho ko iá.16

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Kāingalotu ne nau kau ki he fakataha ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi, 1844, ʻa e tui faivelenga ʻa e kau ʻAposetoló ʻi heʻenau hoko ko e kau faifekau mo e kau taki ʻi Nāvuú, pea naʻa nau fakaʻamu ke maʻu e ngaahi ouau fakatemipale ne talaʻofa ʻe Siosefa Sāmitá. ʻI he fakapapauʻi ʻe he Kāingalotú kuo tō ʻa e pulupulu fakaepalōfita ʻo Siosefá kia Pilikihami ʻIongí, naʻa nau hikinimaʻi ai ʻa e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau taki ʻo e Siasí. Lolotonga e taʻu ʻe tolu hono hokó, naʻe fokotuʻu ʻe Sitenei Likitoni, Sēmisi J. Sitālingi, mo ha kau taki kehe ʻenau ngaahi siasi pē ʻanautolu, ʻo nau takitaha tohoakiʻi atu ai ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí.17 Ka ko e konga lahi ʻo e Kāingalotú naʻa nau muimui ʻi he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo nau tokoni ki hono fakaʻosi ʻo e Temipale Nāvuú, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, mo kau ʻi he hiki fakahihifo ki he feituʻu ʻoku hoko he taimí ni ko ʻIutaá. Naʻe tataki ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Siasí ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e palesiteni ʻo e kōlomú ko Pilikihami ʻIongi ʻo aʻu ki he 1847, ko e taimi ia naʻe ui ai ʻe ʻIongi ha ongo tokoni pea toe fokotuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Ko Hono Fokotuʻu ha Sīpinga ki he Founga Uiuiʻi ʻo e Kau Palōfitá

Hili e hohoko e mālōlō ʻa e ongo Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe fakataha e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakataha alēlea ke fakapapauʻi e taimi mo e founga ke toe fokotuʻutuʻu foʻou ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe tataki ʻe he palesiteni ʻo e kōlomú ʻa e fakataha alēleá pea naʻe fokotuʻu ia ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe fakatou akoʻi ʻe ʻOasoni Pālati mo Uilifooti Utalafi naʻe maʻu ʻe Sione Teila ʻa e “totonu fakalao” ke ne fetongi ʻa Pilikihami ʻIongí he ko ia naʻe Palesiteni ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.18 ʻI he mālōlō ʻa Teilá, naʻe fokotuʻu ai ʻe ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke hikinimaʻi ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni, ʻa ia naʻe fuoloa taʻu ʻene hoko ko e tokoni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí kae ʻikai ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ke ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe loto-taha ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke hikinimaʻi ʻa e palesiteni ʻo e kōlomú, ʻa ia ko Uilifooti Utalafi ʻi he taimi ko iá, ke tuʻu maʻu pē ʻi he sīpinga ke tataki ʻe he ʻAposetolo ne fuoloa taha ʻene ʻi he kōlomú ʻa e Siasí.19

Talu mei hono fokotuʻu e kōlomú ʻi he 1835, naʻe makatuʻunga mei he fua fatongia fuoloa taha ʻi he kōlomú ʻa hono fili ʻo e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ka kuo tā tuʻo lahi hono feliliuaki e ngaahi makatuʻunga ki he fua fatongia fuoloa tahá lolotonga e senituli hono 19. ʻI he kamatá, naʻe fakahokohoko ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻo makatuʻunga ʻi honau taʻu motuʻá. Ko e taimi naʻe ui ai ʻa e kau ʻAposetolo foʻoú ke fakakakato e ngaahi lakanga ne ʻatā he kōlomú, naʻe kamata ke lau e ngāue fuoloa tahá mei he ʻaho ne ui ai e kau tangatá ki he kōlomú. ʻI he 1861 naʻe fakamatala mahino ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻe makatuʻunga ʻa e ngāue fuoloa tahá mei he ʻaho ne fakanofo aí kae ʻikai ko e ʻaho ʻo e uiuiʻí, ʻo fulihi ai e hokohoko ʻo Uilifooti Utalafi mo Sione Teilá, ʻa ia ne uiuiʻi fakataha kinaua he taimi tatau ka naʻe fakanofo kinaua he taimi kehekehe. ʻI he 1875 naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi ʻe fakahaaʻi ʻe he fakahokohokó ʻa e hohoko ʻo e taimi ne ngāue ai ko ha ʻAposetoló, ʻo fokotuʻu ai ʻa Sione Teila mo Uilifooti Utalafi ke na muʻomuʻa ʻia ʻOasoni Haiti mo ʻOasoni Pālati, ʻa ia naʻe fakatou toʻo kinaua mei he kōlomú pea toe uiuiʻi foʻou kinaua kimui ange. ʻI he malumalu ʻo e taki ʻa Lolenisou Sinou ʻi he 1900, naʻe toe fakamahinoʻi ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻe fakatefito ʻa e ngāue fuoloa tahá ʻi he hohoko ʻo e fua fatongia ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe mahuʻinga ʻeni he naʻe fakanofo ʻe Pilikihami ʻIongi hono foha ko Pilikihami ʻIongi ko e Siʻí ko ha “ʻAposetolo” ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa pea toki kau ʻa Pilikihami ko e Siʻí ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe makatuʻunga ʻi he liliu ko ʻení ʻa e hoko ai ʻa Siosefa F. Sāmita ko e tokotaha ngāue fuoloa taha ʻi he kōlomú, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa Sinou ʻi he fatongia ko e Palesiteni ʻo e Siasí.20

Ko e kōlomu ne fua fatongia ʻi he malumalu ʻo Palesiteni ʻIongi, Teila mo Utalafí, ne nau takitaha tatali ʻi ha taʻu ʻe tolu hili e pekia ʻa e palōfitá kimuʻa pea nau toki fokotuʻu ha Kau Palesitenisī ʻUluaki. Naʻe tapou ʻa Uilifooti Utalafi, ko e Palesiteni hono fā ʻo e Siasí, ki he Toko Hongofulu Mā Uá ke ʻoua naʻa fakatoloi hono hikinimaʻi ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou ʻo ka hili ʻene mālōloó. Naʻe fokotuʻu ʻe Lolenisou Sinou he taimi pē ko iá ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea naʻe fai pehē foki mo e kau palōfita ne muimui mai ʻiate iá.21

Neongo naʻe kamata kotoa e uiuiʻi ʻo e kau Palesiteni ʻo e Siasí hili hono hikinimaʻí, ka naʻe kamata ʻi he 1898 ʻa hono vaheʻi pe fakanofo ha Palesiteni foʻou ʻaki ʻa e hilifakinimá. ʻI ha fakataha ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá hili ha taimi nounou mei he mālōlō ʻa Uilifooti Utalafí, naʻe fili e kau ʻAposetoló ke hikinimaʻi ʻa Lolenisou Sinou ko e Palesiteni ʻo e Siasí pea ke ne fili ha ongo tokoni mo fokotuʻu ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou. Naʻe kole ʻe Palesiteni Sinou ki hono Tokoni ʻUluaki foʻoú, Siaosi Q. Kēnoni, ke ne vaheʻi ia, pea naʻe foaki ʻe Palesiteni Kēnoni ʻa e tāpuakí fakataha mo e kau ʻAposetolo kehe ʻe 13 ne fakatahataha maí.22 ʻI he 1901, naʻe kole ai ʻe Siosefa F. Sāmita ke lau ʻe hono tokouá ka ko e Pēteliake ʻo e Siasí, Sione Sāmita, ʻa e fakalea ʻo e tāpuakí ʻi hono vaheʻi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí.23 Naʻe maʻu ʻe he Kau Palesiteni foʻou kotoa pē ʻo e Siasí ne hokohoko mai aí ʻa honau tāpuaki hono vaheʻi kinautolú, mei he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻaki hono foaki ʻe he Palesiteni foʻou ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tāpuakí.24

Lolotonga e ʻi he kau palesitenisií ʻa Lolenisou Sinou mo Siosefa F. Sāmitá, naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ki he ngaahi mahuʻinga ʻo e founga kehekehe ʻo hono “vaheʻi,” “fakanofo,” pe “tāpuakiʻi” ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí kuo hikinimaʻí. Naʻe mahino kia Siosefa F. Sāmita ʻa e akonaki ʻa Pilikihami ʻIongi ʻoku kau ʻi he “ngaahi fatongia mo e mafai ʻo e ʻaposetoló” ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e puleʻangá, ko ia ai, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke toe foaki ha lakanga fakataulaʻeiki pe ngaahi kī kehe ki ha ʻAposetolo ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí.25 Naʻe kole ʻe Palesiteni Sāmita ke “vaheʻi,” ia kae ʻikai “fakanofo,” ki hono lakangá. Naʻe fakahinohino kimui ange ʻe Tēvita O. Makei ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko e tāpuaki ʻo ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí ʻoku totonu ke ngāue ʻaki fakatouʻosi ki ai ʻa e “vaheʻí” mo e “fakanofó.” Naʻe hoko atu hono ngāue ʻaki ʻo e fakalea ko ʻení ki he tokotaha naʻá ne fetongi ʻa Palesiteni Makeí.26

Naʻe kamata mai e sīpinga ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ki hono hikinimaʻi ha Palesiteni ʻo e Siasí, ke fokotuʻutuʻu ʻe he Palesiteni foʻou ko iá ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou, pea ke vaheʻi ha Palesiteni foʻou ki hono lakangá, ʻi he konga loto ʻo e senituli 20 ʻa ia ʻoku kei muimui ki ai e Siasí he kuongá ni.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Palesitenisī ʻUluakí, Deaths of Joseph and Hyrum Smith (Pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá), Sitenei Likitoni, Pilikihami ʻIongi

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatala

  1. Vilate M. Kimball letter to Heber C. Kimball, June 30, 1844, typescript, Church History Library, Salt Lake City; spelling standardized.

  2. The Murder of Joe Smith, the Mormon Prophet,” New York Herald, July 8, 1844, 2.

  3. Brigham Young, in History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 7 vols. (Salt Lake City: Deseret News, 1966), 7:185; Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, July 9 and 14, 1844, Church History Library, Salt Lake City.

  4. John Hardy, “Mormonism,” Boston Weekly Messenger, Aug. 7, 1844, 1.

  5. James Blakeslee letter to Jacob Scott, Aug. 16, 1844, in Heman C. Smith, “Succession in the Presidency,” Journal of History, vol. 2, no. 1 (Jan. 1909), 3–4. Blakeslee wrote before learning of the meetings on August 8.

  6. James B. Allen, No Toil nor Labor Fear: The Story of William Clayton (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2002), 156–57.

  7. Sidney Rigdon, in History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 7:226.

  8. Instruction on Priesthood, between circa 1 March and circa 4 May 1835 [D&C 107],” 84–85, josephsmithpapers.org; see also “Revelation, 23 July 1837 [D&C 112],” 73, josephsmithpapers.org.

  9. Wilford Woodruff book of revelations, entry on Jan. 30, 1842, Church History Library, Salt Lake City.

  10. Ronald W. Walker, “Six Days in August: Brigham Young and the Succession Crisis of 1844,” in David J. Whittaker and Arnold K. Garr, eds., A Firm Foundation: Church Organization and Administration (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2011), 161–96.

  11. Orson Hyde, Statement about Quorum of the Twelve, circa Late March 1845,” josephsmithpapers.org Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e fakamatalá ni, vakai, Matthew J. Grow, Ronald K. Esplin, Mark Ashurst-McGee, Gerrit J. Dirkmaat, and Jeffrey D. Mahas, eds., Administrative Records: Council of Fifty, Minutes, March 1844–January 1846. Vol. 1 of the Administrative Records series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 65–66, 378–80.

  12. Historian’s Office general Church minutes, 1839–1877, Feb. 12, 1849, Church History Library, Salt Lake City.

  13. Minutes, Nauvoo, Illinois, stand, Aug. 8, 1844, Historian’s Office general Church minutes, 1839–1877, Church History Library, Salt Lake City; spelling standardized.

  14. Wilford Woodruff, “To the Officers and Members of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the British Islands,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 5, no. 9 (Feb. 1845), 138.

  15. Jesse C. Little letter to Brigham Young, Dec. 8, 1844, Brigham Young Office Files. Naʻe manatu ʻa Uiliami Pētoni ki he 1845 naʻe hangē ne “nofoʻia ʻa e laumālie ʻo Siosefá ʻia Pilikihamí” (Lynne Watkins Jorgensen, “The Mantle of the Prophet Joseph Passes to Brother Brigham: One Hundred Twenty-one Testimonies of a Collective Spiritual Witness,” in John W. Welch, ed., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844

  16. Ke lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení, vakai ki he Jorgensen, “Mantle of the Prophet Joseph,” 408–77.

  17. Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi siasi kehe ne faʻu hili ʻa e pekia ʻa Siosefa Sāmitá, vakai, Tefitó: Other Latter Day Saint Movements (Ngaahi Siasi Kehe ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní).

  18. Reed C. Durham Jr. and Steven H. Heath, Succession in the Church (Salt Lake City: Bookcraft, 1970), 91–92.

  19. Ronald W. Walker, “Grant’s Watershed: Succession in the Presidency, 1887–1889,” BYU Studies, vol. 43, no. 1 (2004), 195–229.

  20. Ki ha fakamatala lahi ange ki he hokohoko ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, vakai, Durham and Heath, Succession in the Church, 62–67, 73–77, 111–16; vakai foki, Edward Leo Lyman, “Succession by Seniority: The Development of Procedural Precedents in the LDS Church,” Journal of Mormon History, vol. 40, no. 2 (Spring 2014), 92–158.

  21. Vakai, Tefitó: Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Palesitenisī ʻUluakí.

  22. Franklin D. Richards, Journal, Oct. 10, 1898, Selected Collections from the Archives of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Intellectual Reserve, 2002), disc 35, vol. 48.

  23. ʻI he vahaʻa ʻo e 1837 mo e 1979, naʻe faʻa uiuiʻi ha Pēteliake maʻá e Siasí fakalūkufua ʻe he Palesitenisī ʻUluakí pea vaheʻi ke ne fakahoko e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké pea ke ngāue fakataha mo e Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha “palōfita, tangata kikite, mo ha tangata maʻu fakahā.” Vakai, Tefitó: Ngaahi Tāpuaki Faka-Pēteliaké.

  24. Patrick A. Bishop, “The Apostolic Succession of Joseph F. Smith,” chap. 14 in Craig K. Manscill, Brian D. Reeves, Guy L. Dorius, and J. B. Haws, eds., Joseph F. Smith: Reflections on the Man and His Times (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2013), 256–58.

  25. Bishop, “Apostolic Succession,” 257–58; Brigham Young, in Journal of Discourses, 12:70.

  26. Bishop, “Apostolic Succession,” 257–58; N. Eldon Tanner, “The Administration of the Church,” general conference, Oct. 1979; David B. Haight, “A Prophet Chosen of the Lord,” general conference, Apr. 1986; First Presidency, Announcement (press conference, Mar. 13, 1995), Church History Library, Salt Lake City; Public Affairs Department, News Release, Mar. 13, 1995; “Succession in the Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” News Release, Jan. 27, 2008; First Presidency, Announcement (press conference, Feb. 4, 2008); Thomas S. Monson, “Principles from Prophets” (Brigham Young University devotional, Sept. 15, 2009), speeches.byu.edu; Gary E. Stevenson, “A Legacy of Succession” (Brigham Young University–Idaho devotional, Jan. 12, 2018), byui.edu.