Hisitōlia ʻo e Siasí
Misiona Toaké


“Misiona Toaké,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Misiona Toaké”

Misiona Toaké

Ne fuofua fokotuʻu e Siasí ʻi he ʻEmipaea ʻOtomení ʻi he 1884, hili e tohi ʻa Hakopi Vatukuieni, ko ha Kalisitiane ʻAmēniā ki he palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé ke kole ha ngaahi lēsoni faka-faifekaú.1 Naʻe ngāue ʻa Sēkope Sipoli, ko ha faifekau Suisalani, ʻi Konisiteninoupolo kimui ange ai ka naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau papi uluí.2

Naʻe fakalotoʻi ʻe he mālohi ʻo e ʻulungaanga faka-ʻIsilamí mo e ngaahi tūkunga kehe pe ʻi he ʻemipaeá ʻa Sipoli mo e kau faifekau kimui angé ke fakatefito ʻenau ngāué ʻi he ngaahi kulupu tui fakalotu īkí, tautautefito ki he kau Kalisitiané. Ne fokotuʻu ʻe he kau pule ʻOtomení ha polokalama naʻe fakatokangaʻi ai e ngaahi kulupu fakalotu/fakamatakali tokosiʻí—ʻa e kau Siú, ʻOfotokisī Kalisí [Siasi Faka-Kalisi], mo e Kau ʻAmēniā Faka-e-ʻaposetoló—pea tuku ki he kulupu takitaha ke nau puleʻi fakangatangata pē kinautolu. Ko e kau ʻAmēniá, ʻa ia ne nofo honau tokolahi tahá ʻi he loto kolo ʻo Toaké, ʻa e kulupu faka-Kalisitiane lahi taha ʻi he ʻemipaeá. Ne faʻa fakafepakiʻi ʻe he kau taki ʻAmēniá e kakai naʻa nau mavahe mei he Siasi ʻo e Kau ʻAmēniā Faka-e-ʻaposetoló, koeʻuhí he naʻe makatuʻunga honau ivi tākiekina fakapolitikalé ʻi he tokolahi ʻo honau kakaí.3

Naʻe fanongo ha tangata ʻi Konisiteninoupolo ʻi he 1887 ko Tekilani Sahapieni ki he fakamoʻoni ʻa Fetinani Hiniseé, ko ha faifekau Tenimaʻake mei ʻIutā naʻá ne hoko ko e taki ʻo e Misiona Toaké. Hili ʻene foki ki hono ʻapí, ne kole ai ʻe Sahapieni ke ʻaʻahi ange ʻa ʻEletā Hinisē ki hono kolo ko Sivasí ʻi he fakatonga ʻo Toaké. Naʻe papitaiso ʻe Hinisē ʻa Sahapieni, pea naʻá na malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he feituʻu takatakai aí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo fokotuʻu ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi Sala, ʻEnitepi, ʻAlepo, ʻAlekisaniteleta, mo Peiluti. Naʻe tautautefito ki ʻEnitepi, ʻa ia kuo kamata ke fakasiʻisiʻi ʻe he ivi takiekina ʻo e Palōtisaní ʻa e mālohi fakasōsiale ʻo e siasi ʻAmēniá, ʻa e “ʻaukolo ʻa e kakaí ʻi he ngaahi kulupu tokolahi kia [Hinisē], mei he pongipongí ki he efiafi poʻulí ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi kau ki he Ongoongoleleí.”4

Ne ʻosi fokotuʻu ʻe he kau Palōtisani Siamane ʻi Haifá, ha kolonia ʻa ia naʻa nau tatali ai ki hono huhuʻi ʻo Selusalemá. Naʻe ʻi ai ha tangata nofo kolonia ko Sōane Siaosi Kalau naʻá ne fakatokangaʻi ʻa Hinisē ʻoku tuʻu ʻi muʻa ʻi hono falekoloá peá ne pehē ko hano fakahoko eni ʻo ha misi naʻá ne maʻu ʻa ia ʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha talafekau kiate ia. Hili hono papitaiso iá, ne fakanofo ʻa Kalau ko ha kaumātuʻa pea kamata leva ke ne malanga.5 Makatuʻunga ʻi he ola lelei ange [ʻa e ngāue fakafaifekaú] ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻAmēniá mo e ngaahi kolonia Siamané, naʻe hiki ai ʻe Hinisē ʻi he 1889 ʻa e ʻuluʻi ʻofisi ʻo e Misiona Toaké mei Konisiteninoupolo ki ʻEnitepi. Naʻe kei hoko ʻa e masivesivá ko ha faingataʻa lahi, he naʻe mole ʻa e ngāue maʻuʻanga moʻui ʻo ha kau papi ului tokolahi koeʻuhí ko e fakaongoongokovi fakasōsiale ne pului ʻi he liliu ʻo e tui fakalotu ʻo ha taha. Ka neongo iá, ne lava lelei ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo tānaki ha paʻanga feʻunga ke nau hiki ki ʻIutā.6

‘I he 1903 ne hoko ai ʻa Siosefa W. Pūfi ko e taki ʻo e misioná pea naʻá ne ngāue fakafaifekau ki he kāingalotu ʻo e Siasí lolotonga ia ha taimi ne fakautuutu ai ʻa e ngaahi hohaʻa fakapolitikalé. Naʻe tāpuni ai ʻa e Misiona Toaké, ʻa ia ne ʻuluʻi ʻofisi ʻi ʻEnitepí, ʻi he 1909, ʻi he fakaʻau ke toe fakatuʻutāmaki ange ʻa e ngaahi moveuveu fakapolitikalé ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he taʻu ʻe hongofulu hokó, ʻa ia ne hoko ai ʻa e ʻUluaki Tau ʻa Māmaní mo hono veteki ʻo e ʻEmipaea ʻOtomení, naʻe toe fakalalahi ange ʻa e fetōʻakí mo e fakamamahí ki he kakai siviliani [tangata pē fefine ʻoku ʻikai ko ha sōtia] tokolahi peá ne moveuveu ai ʻa e kiʻi kolo siʻisiʻi ʻo e Siasí ʻi ʻEnitepí.

ʻI he fanongo ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e Kāingalotu ʻAmēniá, naʻa nau poupouʻi e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo ʻEnitepí ke nau lotu fakataha mo ʻaukai ke fakahaofi kinautolu. Naʻe foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ‘Ameliká ha paʻanga tokoni, pea ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1921, naʻe tokoni ai ʻa e palesiteni misiona ne toe foki maí ʻa Siosefa W. Pūfí kia kinautolu ne moʻui ʻi he kolo ʻEnitepí ke nau hiki fakatonga ki ʻAlepo, Sīlia. Naʻe hokohoko atu ʻene tokoniʻi mo hono uaifí, ko Mele Lepeka Moili Pūfi, ʻa e Kau Māʻoniʻoni kumi hūfangá.

ʻĪmisi
Kau Māʻoniʻoni ʻAmēniā ʻi ʻAlepo, Sīlia

Kau Māʻoniʻoni ʻAmēniā ʻi ʻAlepo, Sīlia, fakafuofua ki he 1922.

Neongo naʻe kei ʻi Sīlia mo Lepanoni ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻe kamata ke hōloa e ngāue fakafaifekaú ʻi Toake ʻi he 1920 tupú. Naʻe fokotuʻu ʻa e fuofua haʻofanga lotu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Toake ʻo onopōní ʻi ʻEngikala ʻi he 1979.

Ngaahi fakamatalá

  1. Turkish Mission Manuscript History and Historical Reports, 1884–1951, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti; vakai ki he Tefito: Fakatapui ʻo e Fonua Toputapú. Vakai foki, James A. Toronto, “LDS Missionary Work in the Middle East: The Deaths of Emil J. Huber and Joseph W. Booth in Aleppo, Syria,” Mormon Historical Studies, vol. 14, no. 1 (Spring 2013), 84.

  2. Turkish Mission Manuscript History and Historical Reports; LaMar C. Berrett and Blair G. Van Dyke, Holy Lands: A History of the Latter-day Saints in the Near East (American Fork, Utah: Covenant Communications, 2005), 39–42; vakai ki he Tefito: Mischa Markow.

  3. David P. Charles, “The Day the ‘Brave Sons of Mohamed’ Saved a Group of Mormons,” BYU Studies, vol. 40, no. 4 (2001), 240. Vakai foki, Benjamin Braude and Bernard Lewis, eds., Christians and Jews in the Ottoman Empire: The Abridged Edition (Boulder, Colorado: Lynne Rienner, 2014), 30–34.

  4. F. F. Hintze, “Abstract of Correspondence,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 51, no. 2 (Jan. 14, 1889), 28; Charles, “Brave Sons of Mohamed,” 238–39. Ki ha fakamatala ki ha taha ‘o e kau fuofua ului ʻi Salá, vakai ki he Arick S. Kezerian, personal record and autobiography, 1950, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah.

  5. Eleanor H. Tejirian and Reeva Spector Simon, Conflict, Conquest, and Conversion: Two Thousand Years of Christian Missions in the Middle East (New York: Columbia University Press, 2012), 160; Rao H. Lindsay, “A History of the Missionary Activities of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the Near East, 1884–1929” (master’s thesis, Brigham Young University, 1958), 18–20.

  6. Charles, “Brave Sons of Mohamed,” 238–39; vakai, Turkish Mission Manuscript History and Historical Reports, 9–10.