2004
O Se Fatu Faatina
Me 2004


O Se Fatu Faatina

O le atiinaeina o se fatu faatina e saunia ai teine ma tamaitai mo lana misiona paia e faavavau, o le tulaga faatina.

E masani ona ou faalogo i lo’u tama o faamatala lo’u tina o se “fatu faatina,” ma e sa’o lava. Ua faitau fiaselau tagata, pe fia afe foi, ua pa’i atu i ai lana faatosinaga faatina, ma ua ia faaatoatoaina le matafaioi o le faafailele i se ata o se faatufugaga. O lana molimau i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ma lona iloa lelei o lona faasinomaga ma le faamoemoega, sa taialaina ai lona olaga.

Sa umi se taimi nai lo isi tamaitai, o saili lana tane, ae o tausaga sa nofofua ai o ia, sa atiina a’e ai lona ola atoa. E ui ina lē masani ai i lea vaitau, ae sa aoaoina o ia i iunivesite ma alualu i luma i galuega. Ina ua maea ona faaipoipo, sa tasoo mai ana fanau; ma e le i leva, ae avea o ia ma tina o se aiga toatele. O le poto uma sa ia maua, o ona tulaga gafatia uma faanatura ma taleni, ma ona tomai uma, sa tulimatai uma i se faalapotopotoga e le gata i lenei lalolagi [o lona aiga]. O ia o se afafine tausi-feagaiga a le Atua, ma sa ia saunia lona olaga atoa mo lona tulaga faatina.

O le a le uiga o le fatu faatina ae faapefea foi ona maua e se tagata? Tatou te aoao i nisi o na uiga taua i tusitusiga paia. A toe faaupu le Faataoto: “O ai na te maua se … tamaitai” [o i ai se fatu faatina]? aua ua sili lona tau i penina… . E “galue o ia … ma le filiga i ona lava lima… . o fua foi o ona lima na te totoina ai se tovine… . E aapa atu ona lima i e matitiva… . E ofu foi o ia i le malosi ma le mamalu… . E tautala foi lona gutu ma le poto; ua i lona laulaufaiva le tulafono o le alofa. E vaavaai atu o ia i amioga a lona aiga, ma e le ‘ai foi o ia i mea ‘ai a le paie” (Faataoto 31:10, 13, 16, 20, 25–27). O se tamaitai e i ai se fatu faatina e i ai se molimau o le talalelei toefuataiina, na te aoao atu foi mataupu faavae o le talalelei ma le mautinoa. Na te tausia feagaiga e osia i le malumalu paia. Na te faasoa mai foi ma le le manatu faapito ana taleni ma tomai. Na te faateleina ona tulaga faaleaoaoga i le mea na te mafaia ai, ma faateleina lona mafaufau ma le agaga i le naunau e aoao atu mea ua ia iloa, i augatupulaga e mulimuli mai ia te ia.

Afai e i ai lana fanau, o ia o se “matua lelei” (1 Nifae 1:1) o loo soifua ma aoao atu tulaga faatonuina o amio e tutusa lelei lava ma aoaoga a perofeta soifua. Na te aoao lana “fanau ia tatalo, ma savavali tonu i luma o le Alii” (MFF 68:28). Nai lo le faalogologo i aafiaga ma mea e le moni atoatoa o le lalolagi, na te iloaina o tulaga o le talalelei, e faavae i upumoni e faavavau, ma e le suia lava. E talitonu o ia o le avea ma “uluai matafaioi le faafaileleina o [lana] fanau,” e taua, ma mamalu, ma o se “matafaioi paia” (O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 1998, 24). O le faafailele ma fafaga i latou i le tino, o se faamamaluga e tutusa ma le fafagaina i le agaga. E “le lotovaivai o ia i le fai o mea lelei” e fiafia foi o ia e auauna i lona aiga, aua ua ia iloaina “o mea iti e tutupu mai ai mea tetele” (MFF 64:33).

Maimau e pe ana tofu teineiti ma tamaitai uma ma se molimau e uiga i lona malosiaga faatina e faavavau, pe a na tausia feagaiga e osia i le olaga nei. “O [i tatou] taitoatasi o se afafine … faapelepele o ni matua faalelagi, ma, ona o lea, e tofu foi ma se … taunuuga paia” (O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”). Ina o avea ma afafine agaga o le Atua, “sa aoaoina i latou i ā latou uluai lesona i le lalolagi o agaga ma saunia e o mai” (MFF 138:56) i le lalolagi. O i latou o nisi o “tagata ta’uta’ua ma le maoae” (MFF 138:55) sa “alalaga fiafia” (Iopu 38:7) i le foafoaina o le lalolagi, aua o le a latou maua ai o latou tino faitino faatasi ai ma le avanoa e “faata’ita’i” ai i se lalolagi motale (tagai Aperaamo 3:25). Latou te moomoo e galulue faatasi ma alii amiotonu, e faataunuu sini e faavavau, ia e le mafai ona maua taitoatasi.

E le i amataina le matafaioi a tamaitai i le lalolagi, ma e le muta ai foi iinei. O se tamaitai na te faatauaina le tulaga faatina i le fogaeleele, o le a ia faatauaina foi le tulaga faatina i le lalolagi a sau, ma “o le mea e i ai [ana] oa, e i ai foi [lona loto]” (Mataio 6:21). O le atiinaeina o se fatu faatina e saunia ai teine ma tamaitai mo lana misiona paia e faavavau, o le tulaga faatina. “O soo se mataupu faavae o le malamalama [na] te maua i lenei olaga, o le a toe tu ma [ia] i le toe tutu. Afai foi e maua e se tasi le malamalama ma le faautauta sili atu nai lo se isi i lenei olaga, o le a faapea ona sili atu ona avanoa i le olaga a sau” (MFF 130:18–19).

Mai mea na ou oo i ai, ua ou vaai i nisi o fatu faatina moni i tamaitai latou te le o tausia ni a latou lava fanau i lenei olaga, ae ua latou iloa “o mea uma e ao ina oo mai i ona aso” ma o loo latou “faataatia le faavae o le galuega tele” (MFF 64:32–33). A o latou tausia a latou feagaiga, ua latou teu faaputuputu mo se lumanai maoae faaeaina, aua ua latou iloa “o e e tausia lo latou tofi lona lua, o le a faaopoopoina i luga o o latou ulu le mamalu e faavavau faavavau lava” (Aperaamo 3:26).

Sa ou i ai talu ai nei i se nofoaga mo tafaoga, ma sa matou fetaui ai ma se vaega o tamaitai ua i ai ni fatu faatina. O ni tamaitai talavou, ma tausi feagaiga. E atamamai ma sa maua ni o latou faailoga maualuluga mai iunivesite eseese. Sa latou faaaogaina a latou taleni maoae, e fuafua ai se taumafataga i lena afiafi ma fefaasoaai ai manatu mo le teuga o fale. Sa latou aoaoina le ta’ilua tausaga e alofa le tasi i le isi. Sa tau faanana ia pepe, faaoleole i tamaiti pe a tiga, ma solo ia loimata. Sa ou fesili i se tasi o nei tina, pe na mafai faapefea ona ia faasoa atu ma le laufofoga fiafia ana taleni i le matafaioi faatina. Sa tali mai o ia, “Ua ou iloa a’u, ma ua ou iloa le mea e tatau ona ou fai. Ona otometi lava lea ona faasolo mai isi mea. O le a fausia e lena tina mo le isi augatupulaga le faatuatua ma le amio i tatalo faaleaiga, le suesue e tasi i tusitusiga paia, le tusi e tasi e faitau leotele, o le pese e tasi, o le taumafataga e tasi a le aiga ma le isi pe a uma. O loo aofia ai o ia i se galuega tele.” Ua ia iloa o le “fanau o se tofi lea mai le Atua” ma “amuia foi le [tamaitai] ua tumu ai lana utu” (Salamo 127:3, 5). Na te iloa o le aafiaga amiotonu, faautauta, ma le finafinau o aga faatina i aso taitasi, e sili atu ona mamana, e sili atu ona faatosina, nai lo soo se tulaga faalelalolagi po o se faalapotopotoga e faatuina e le tagata. Ua ia te ia le talitonuga, afai e agavaa, ua ia te ia le tulaga gafatia e faamanuiaina ai e pei o Repeka o anamua, e avea ma “tina o afe o mano” (Kenese 24:60).

O tamaitai tausi feagaiga e i ai fatu faatina, ua latou iloa pe vave ona avea ma tina pe tuai foi; pe ua faamanuiaina foi i latou i le “tutumu o a latou utu” i fanau i lenei olaga pe leai foi; pe nonofo fua, faaipoipo, pe ua tuua foi na o ia e tauave toatasi le matafaioi faamātua—i totonu o malumalu e “faaeeina ai [i latou] i le mana mai luga” (MFF 38:32), ma o lena faaeega, latou te maua ai faamanuiaga ua folafolaina mai, ma “mautinoa foi, ma latou talia ma le fiafia” (Eperu 11:13).

O teine uma ma tamaitai e osia ma tausia feagaiga paia, e mafai ona maua se fatu faatina. E leai se tuaoi, o mea e mafai e se tamaitai ua i ai se fatu faatina ona ausia. O tamaitai amiotonu na suia ai taga o le talafaasolopito, ma o le a faapena ai lava, ma o le a salalau lo latou aafiaga ma olaola talaulau i le faavavau. E maeu lo’u faafetai i le Alii ona o le faatuatuaina o tamaitai i le misiona paia faatina. E pei o Tina Eva, ua ou “fiafia” (Mose 5:11) ua ou iloa nei mea. I le suafa o Iesu Keriso, amene.