2004
E Fiafia Lo’u Agaga i Tusi Paia
Me 2004


E Fiafia Lo’u Agaga i Tusi Paia

Afai e te le i amatalia le mausa o le suesue i tusitusiga paia i aso taitasi, ia amata nei loa ma suesue ai pea.

Ina ua faatoa ou faaipoipo, sa ou fai i le tina o lo’u toalua pe mafai ona aoao mai a’u i le faiga o ana pani mananaia. Sa tali mai, e 25 tausaga e mafai ona aoao ai le faiga o se pani lelei! Ona ata lea ma fai mai, “Tago loa e amata.” Sa ou mulimuli i lana fautuaga ma ua tele pani mananaia ua fai ma matou aai ai.

O le taimi foi lena, sa valaaulia ai au i se ‘aiga i le aoauli mo uso uma o le Aualofa o la’u uarota, ua faitauina le Tusi a Mamona po o se tusi laitiiti o le talafaasolopito o le Ekalesia. Sa na o ni nai taimi lava ou te faitau ai a’u tusitusiga paia, ma sa ou agavaa e auai i lea taumafataga i le faitauina o le tama’itusi, aua sa faigofie ma e laitiiti le taimi na alu ai. A o ou ‘ai, sa malosi lo’u lagona, e ui lava e lelei le tusi o le talafaasolopito, ae sa tatau ona ou faitauina le Tusi a Mamona. Sa uuna’ia au e le Agaga Paia e sui la’u faitauga o tusitusiga paia. O le aso lava lena sa amata ai ona ou faitauina le Tusi a Mamona, ma e le i toe taofia. E ui ou te le’i lelei atoatoa ai, ae ua ou matua fiafia lava i tusitusiga paia, ma ou te faafetai ua ou amataina se mausa o le faitauina i lo’u olaga atoa. O le a le mafai ona aoaoina lesona o loo i ai i tusitusiga paia, i le na o le faatasi ona faitau, pe suesue ia fuaiupu filifilia i se vasega.

O le faiga o pani, o se tomai maoae faatausi aiga. A ou taoina, e tumu le fale i lona manogi sasala. Ua mafai ona ou faaali lo’u alofa i lo’u aiga i lo’u faasoa atu lea i ai o se mea sa ou faia. A ou suesue i tusitusiga paia, e faatumulia lo’u aiga i le Agaga o le Alii. Ou te maua le malamalama taua ona ou faasoa atu lea i lo’u aiga ma e faateleina ai foi lo’u alofa mo i latou. Ua ta’u mai e le Alii, e ao ona “tuuina atu [o tatou] aso i le aoaoina o tusitusiga paia” (MFF 26:1) ma “o le Tusi a Mamona ma tusitusiga paia ua tuuina [mai] … e ta’ita’i ai [i tatou] (MFF 33:16). E mafai ona avea tamaitai uma ma se faiaoga o aoaoga faavae o le talalelei i lona aiga, ma e manaomia e tamaitai uma i le Ekalesia le malamalama o le talalelei e avea ai ma se taitai ma se faiaoga. Afai e te le i amatalia le mausa o le suesue i tusitusiga paia i aso taitasi, ia amata nei loa ma suesue ai pea ina ia mafai ai ona saunia mo ou tiute o lenei olaga, ma le faavavau.

O a’u uluai taumafaiga i le faiga o pani ma le faitau o tusitusiga paia, sa le i manuia i taimi uma, ae ina ua mavae se taimi umi, sa amata ona faigofie. O ia taumafaiga uma e lua, sa tatau ia te au ona aoao le faiga sa’o ma maua se malamalama i le faasologa sa’o. O le ki, o le amata ma ia saga fai ai pea. O se tasi auala lelei e amata ai le suesue i tusitusiga paia o le “faatatau” ia i tatou lava (tagai 1 Nifae 19:23). O nisi tagata e amata i le filifilia o se mataupu i le Topical Guide e tatau ona latou aoao atili i ai. Po o le amata foi i le amataga o se tusi ma vaai ia aoaoga patino a o faitau.

Mo se faataitaiga, ina ua tofia au ou te galue o se taitai o Tamaitai Talavou, sa ou faatauina ni tusitusiga paia fou, ma a o ou faitau ma maka na tusitusiga paia, sa ou sailia mea e fesoasoani ia te au i lo’u valaauga. O nisi taimi ou te tago tuu i ai fasi pepa lanu i a’u tusitusiga paia, ina ia vave ona ou maua autu po o mataupu o loo ou suesueina. E i ai a’u faailo pepa i a’u tusitusiga paia, mo le tele o fuaiupu ou te fiafia i ai e uiga i le salamo ma le Togiola, ina ia faigofie ona ou tau i ai, pe a ou mafaufau loloto i le taimi o le faamanatuga i vaiaso taitasi. E masani ona ou tusia mea ou te aoaoina. O nisi taimi, ou te teuina ai na tusiga i a’u tusitusiga paia a o nisi taimi ou te tusia ai mea ou te aoaoina i se isi api.

E i ai nisi taimi ou te faatauina ai se kopi fou o le Tusi a Mamona. Pe a amata ona ou faitauina lena tusi fou, ou te tusia ni faamatalaga i tafatafa o mau, ina ia i ai se faamaumauga o mea o loo ou aoao ma suesue ai. Ina ia ou manatua mea sa ou aoaoina, ou te vaseina ni laina e faafesootai ai manatu. Ou te valiina fuaiupu ma vase ia upu autu. A ou maua ni manatu e fesootai i isi, ona ou tusia lea o se filifili o mau e fesootai faatasi ai na manatu (tagai “Faafesootai Mau,” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 58–60). Ou te fia mafaufau i a’u tusitusiga paia, o se api faigaluega, o lea o nisi taimi ou te tusia ai le mea sa ou i ai ina ua ou mauaina se malamalamaaga, po o le igoa foi o le tagata sa aoaoina au. O lena faiga, e toe faafou ai lo’u manatua pe a ou toe faitauina na fuaitau.

E toatele outou o loo aoaoina nisi gagana. Atonu o le a e manao e amata ona faitau le Tusi a Mamona i se isi gagana. A e faitau i tusitusiga paia i se isi gagana, e te aoao i le uiga o upu i se isi ala fou. O nisi tagata e amata i le sailia o tali i a latou fesili. Latou te fia iloa pe o ai moni i latou, ma pe o a foi mea e tatau ona latou faia i o latou olaga. Sa fautuaina e sa’u uo, ou te amata i le sailia o fesili o loo fesili mai ai le Alii ia i tatou i tusitusiga paia, ma mafaufau loloto i ai (tagai John S. Tanner, “Responding to the Lord’s Questions,” Ensign, Apr. 2002, 26). O iina na ou iloa ai le tele o fesili taua e pei o, “Se a le mea ua e manao ai?” (1 Nifae 11:2) ma le, “Se a la outou taofi i le Keriso?” (Mataio 22:42). Ou te teuina se lisi o na fesili i le pito i tua o a’u tusitusiga paia. E masani ona ou filifilia se tasi ou te mafaufau i ai i taimi paganoa, aua o le mafaufau loloto i ai, e faamalamalama ai lo’u mafaufau ia ou “malamalama ai i mau” (Luka 24:45). A le o i ai a’u tusitusiga paia, ona amata lea o a’u suesuega i lo’u toe iloiloina o aoaoga sa ou taulotoina. O lo’u faia tauloto o Mataupu Faavae o le Faatuatua po o isi fuaiupu ia te au lava ia, e mafai ai ona ou teuina i lo’u mafaufau.

Po o le a lava le ala e amata ai e le tagata ona suesue i tusitusiga paia, o le ki e tatala mai ai le malamalama taua, o le saga suesue pea. Ou te le fiu lava i le sailiga o le tamaoaiga o le upumoni i tusitusiga paia, aua latou te aoao mai i le “ta’utino, e tusa ma le manino o upu” (2 Nifae 32:7). E molimau [mai tusi paia] ia Keriso (tagai Ioane 5:39). Latou te faaalia mai mea uma e tatau ona tatou faia (tagai 2 Nifae 32:3). Latou te “faapoto ai i [tatou] e oo i le faaolataga” (2 Timoteo 3:15).

O au faitauga o tusitusiga paia ma tatalo e o faatasi ma au suesuega, ua ou maua ai le malamalama ou te maua ai le filemu ma fesoasoani e tulimata’i atu ai lo’u malosi i faamuamua o le faavavau. Ona sa amata ona ou faitau i aso taitasi i tusitusiga paia, o lea ua ou iloa ai e uiga i lo’u Tama Faalelagi, o Lona Alo o Iesu Keriso, ma le mea e tatau ona ou fai ina ia ou faapei ai o i La’ua. Ua ou iloa foi e uiga i le Agaga Paia, ma le ala ou te agavaa ai mo Lana mafutaga. Ua ou iloa lo’u faasinomaga o se afafine o le Atua. O le mea taua, ua ou iloa ai au, o le mafuaaga ua ou i ai i lenei lalolagi, ma le mea e tatau ona ou faia i lo’u olaga.

A o talavou, sa i ai se fesili sa faalavelave i le Perofeta o Iosefa Samita. Sa amata ona ia faitau i tusitusiga paia, ma maua ai se tali i le Tusi Paia (tagai Iakopo 1:5). Fai mai a ia, “E leai se isi lava mau mai tusitusiga paia na matua ootia ai se loto o se tagata i le mana malosi nai lo le ootia o lo’u loto i lea mau i lea lava taimi.” Sa ia “saga mafaufau” pea i ai (Talafaasolopito–Iosefa Samita 2:12). Talu ai sa faatino e Iosefa le mea na ia faitau ai i tusitusiga paia, o lea sa ia iloa ai e uiga i le Tama Faalelagi, o Lona Alo o Iesu Keriso, o le Agaga Paia, ma lona faasinomaga o se atalii o le Atua. Sa iloa ai foi e Iosefa o ia, o le mafuaaga ua i ai i lenei lalolagi, ma le mea e tatau ona ia faia i lona olaga.

E matua taua tele tusitusiga paia ma sa lamatia ai le ola o Nifae, ona o le aumaiga. Sa manao o ia e “vaai, ma faalogo, ma iloa” (1 Nifae 10:17). Sa ia “suesueina [tusitusiga paia] ma ua iloa ua manaomia [ma] e aoga tele” (1 Nifae 5:21). O tusitusiga paia sa ia iloa ai “mea ua faia e le Atua i isi nuu i tagata anamua” (1 Nifae 19:22). Sa ia amata ona suesue i tusitusiga paia ma ia iloa ai e uiga i le Tama Faalelagi, o Lona Alo o Iesu Keriso, o le Agaga Paia, ma lona faasinomaga o se atalii o le Atua. Sa ia iloa ai o ia, ma le mea na te faia.

E tele lo’u talitonu i tamaitai talavou o le Ekalesia. O a outou mausa o le suesue i aso taitasi i tusitusiga paia, o le a“taitaiina ai outou e talitonu i tusi paia, ioe, ma valoaga a le au perofeta paia ua tusia” (Helamana 15:7). O le a avea outou ma tina ma taitai, o le a fesoasoani e saunia le isi augatupulaga, i le malamalama ma molimau o le talalelei. O le a avea a outou fanau ma alii ma tamaitai o le faatuatua, o le a faaauauina le fausia o le malo o le Atua i le fogaeleele ona o mea sa outou aoaoina ai i latou mai tusitusiga paia.

Afai e le i avea le faitau o tusitusiga paia ma mausa ia te oe, o le aso sili lenei e amata ai. E le i atoa moni le 25 tausaga faatoa ou iloa fai ni pani lelei. Sa na o le faamalosiauga lava sa ou manaomia e amata ai. E tele le olioli ua aumaia e pani sa ou faia, i lo’u aiga. Peitai, o le olioli sili sa maua mai i le mausa o le faitau o tusitusiga paia i aso taitasi, lea sa ou amataina i le tele o tausaga ua mavae. O nisi aso, e tele taimi ou te mafaufau loloto ai i tusitusiga paia. O isi aso, e na o ni nai fuaiupu lava ou te mafaufau i ai. E pei lava ona ou ‘ai ma manava ia ou ola i aso taitasi, e faapena foi ona fafaga e tusi paia lo’u agaga ma maua ai le ola. Ua mafai nei ona ou faaleo atu upu a Nifae: “Ua fiafia lo’u agaga i tusi paia, ua mafaufau foi i ai lo’u loto… . Faauta, ua fiafia lo’u agaga i mea a le Atua; e mafaufau pea lo’u loto i mea ua ou vaaia ma faalogoina” (2 Nifae 4:15–16). I le suafa o Iesu Keriso, amene.