2004
O Le Valaau mo le Lototoa
Me 2004


O Le Valaau mo le Lototoa

Ia tatou maua le lototele e tetee atu ai i taaiga, le lototele e tutu ai mo mataupu faavae. O le lototele, ae le o le palaai, e finagalo i ai le Atua.

Uso e, o outou o se vaaiga e musuia ai. E ofoofogia le iloa o loo mauaina foi e isi o outou uso o loo umia le perisitua a le Atua, lenei lava faasalalauga e ala atu i fesootaiga faasatelite i totonu o le fiaafe falelotu i le lalolagi i le taimi lava lenei. E eseese o outou tagatanuu, ma e tele a outou gagana, ae tasi lava le mea lea o loo fusia faatasi uma ai i tatou. Ua faatuatuaina i tatou e tauave le perisitua ma ia galulue i le suafa o le Atua. O i tatou o ni tagata ua aumai i ai se faatuatuaga paia. E tele mea ua faamoemoeina mai ia i tatou.

I aso ua leva, na tusi ai e le tusitala lauiloa o Charles Dickens se tusi e uiga i avanoa o loo faatalitali mai. I lana tusi faamamai ua faaigoaina o le Great Expectations, na faamatalaina ai e Dickens se tamaitiiti e igoa ia Philip Pirrip, e faaigoa lava ia Pipo. Na fanau mai Pipo i ni tulaga e le masani ai. O ia o se tamaitiiti matuaoti. Na ia moomoo ma lona loto atoa e fia avea ma se tagata atamai ma se tamalii. Ae peitai na foliga mai o ona moomooga ma ona faamoemoega uma e le taulau. Pe faapena ea o outou lagona alii talavou i nisi taimi? Pe oo ea foi ia i tatou ua matutua nei lava manatu?

Ae i se tasi aso, na oo atu ai se loia Lonetona e igoa ia Jaggers ia Pipo ma ta’u atu ia te ia e faapea ua tuuina atu e se tagata agalelei e le mailoa ia se tamaoaiga ia te ia. Na tuu le lima o le loia i luga o le tauau o Pipo ma faapea atu i ai, “Lou atalii e, e tele ou avanoa.”

O le afiafi nei, a o o’u vaavaai atu ia te outou alii talavou ma iloaina ia outou ma mea e mafai ona outou oo i ai, ou te faapea atu, “E tele o outou avanoa”—e le mafua mai ona o se tagata agalelei e le mailoa, ae o se tagata agalelei o loo iloa, o lo tatou Tama Faalelagi lea, ma e tele mea maoae o loo faamoemoeina mai ia te outou.

E le o alu le faigamalaga o le olaga i luga o se auala e le o i ai ni toatuga, po o ni lua ma ni mailei. Ae, o se auala ua faailogaina i magaala ma pioga. E i ai pea lava i o tatou luma ia faaiuga. Ina ia faia ma le atamai, e moomia ai le lototele: le lototele tatou te fai atu ai e “Leai,” le lototele e fai atu ai “Ioe.” O faaiuga e fuafua ai ia taunuuga.

O le talosagaina o le lototele e oo mai pea ia i tatou taitoatasi. Ua faapea talu mai le amataga, ma o le a faapea lava e oo i le iuga.

Sa tusia e se fitafita talavou sa ofuina le togiga efuefu a le Aufaatasi i le taimi o le Taua o le Lotoifale a Amerika e uiga i le lototele o se taitai o le militeli. Na ia faamatalaina le aafiaga o General J. E. B. Stuart i upu nei:

[“I se taimi sili ona vevesi] o le taua, sa ia talotalo atu ai lona lima i le fili ma alaga atu, ‘Savavali i luma! O i luma! Na o le mulimuli mai lava ia te au!’ …

… “O le lototele ma le mausali, sa latou [mulimuli atu ai] ia te ia e pei o se vai ua pa mai, ma o le nofoaga sa mananao i ai sa mauaina ma taofia.”1

I se taimi na muamua atu, i se nuu mamao ese lava, na tuuina mai ai foi e se tasi taitai lea lava aioiga, “Mulimuli mai ia te au.”2 E le o ia o se taitaiau o le taua. Ae o Ia o le Alii o le Filemu, le Alo o le Atua. O i latou o e na mulimuli ia te Ia i le taimi lena, ma i latou o e o loo mulimuli ia te Ia i le taimi nei, o loo manumalo i se taua silisili atu ona taua, lea e faavavau ona taunuuga. E manaomia pea le lototele.

O loo faaalia mai i tusitusiga paia le moni o lenei mea. O Iosefa, le atalii o Iakopo, lea na faatauina atu i Aikupito, na faaalia le mausali o lona lototele ina ua taumafai le toalua o Potifara e faaosooso ia te ia, na ia faailoa atu: “E faapefea … ona ou faia lenei amioleaga, ma agasala tele ai i luma o le Atua? Ma sa ia … le faalogo atu ia te ia … ma sa … sola ese.”3

I o tatou nei aso, sa faaaoga e se tama lea faataitaiga o le lototele i olaga o lana fanau i lona faapea atu: “Afai e te iloa lou i ai i se mea e le tatau ona e i ai—sola ese!”

O ai se tasi e le mafai ona musuia i olaga o atalii talavou totoa e 2,000 a Helamana o e na latou aoao ma faaali atu le manaomia o le lototele e mulimuli i aoaoga a matua, le lototele e legavia ma ola mama ai?4

Atonu e faatumutumuina i nei tala le faataitaiga a Moronae, o le na lototele e tumau pea seia oo i le oti i le amiotonu.5

Sa faamalosia i latou uma o e na faalogo i upu a Mose: “Ia outou faamalolosi, ma outou lototetele, aua tou te fefefe, aua foi nei matatau … aua o Ieova lou Atua, lua te o faatasi ma ia; na te le tuuna oe, na te le lafoai ia te oe.”6 Na te lei tuua i latou. O le a ia le tuua foi i tatou. Na te lei tuulafoaiina i latou. O le a ia le tuulafoaiina foi i tatou.

O le tautinoga matagofie lena e taitai ai oe ma au—i o tatou taimi, ma o tatou aso, ma o tatou soifuaga. E moni o le a tatou feagai ma le mata’u, faapea ma le tauemu ma le faatuiese. Ia tatou maua le lototele e tetee atu ai i taaiga, le lototele e tutu ai mo mataupu faavae. O le lototele, ae le o le palaai, e finagalo i ai le Atua. E avea le lototele ma uiga olaola ma matagofie pe a manatu i ai e le gata o le oti mamalu lea, ae o le naunau foi lea e ola amio lelei. O le tagata palaai o le tagata lea ua fefe e fai le mea ua ia iloa e sa’o ne’i le fiafia pe talie i ai isi tagata. Ia manatua e tofu lava le tagata ma mea e fefe i ai, ae o i latou e faafeagai ma mea e fefefe ai ma le mamalu e maua foi le lototele.

Mai lo’u faamaumauina o mea na tutupu e aofia ai le lototele, ou te fia faasoaina atu ai se faataitaiga mai le auaunaga faamiliteli.

O le ulufale atu i le Neivi a le Iunaite Setete i masina faaiuiu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se aafiaga faigata tele mo au. Sa ou aoao mai ai ni tala o le lototoa, o faatinoga o le le fefe, ma faataitaiga o le lototele. O se tasi faataitaiga e sili ona ou manatuaina o le lototele filemu lea o se alii seila e 18 tausaga le matua—e le lotu ia tatou—sa le fefe e tatalo. I le 250 o le auvaa, e na o ia lava le tagata e tootuli i po uma i autafa o lona moega, i taimi o tauemuga a le toatele, o tausuaga a le au le talitonu, ma, e punou lona ulu, ma tatalo atu i le Atua. E lei faavaivai ai o ia. E lei solomuli o ia. Sa ia lototele.

Ou te fiafia tele i upu nei mai le tusisolo, o Ella Wheeler Wilcox:

E faigofie lava ona maua le fiafia

Pe a sologa lelei le olaga e pei o se pese,

A o le mea e sili ona taua o ia lea e fiafia,

E tusa lava pe oo mai ni mafatiaga.7

E faapena le tagata e igoa ia Paul Tingey. Pe tusa ma se masina talu ai sa ou auai atu ai i sauniga o lona falelauasiga iinei i le Aai o Sate Leki. Na ola ae Paul i se aiga lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma auauna atu i se misiona faamamaluina mo le Alii i Siamani. O sana soa i le misiona o Elder Bruce D. Porter o le Korama Muamua a Fitugafulu. Na faamatalaina e Elder Porter ia Elder Tingey o se tasi o faifeautalai sili ona maelega ma faamanuiaina ua ia iloa.

I le faaiuga o lana misiona, sa toe foi mai ai Elder Tingey i le aiga, faamaea ana aoaoga i le iunivesite, faaipoipo atu i lana manamea, ma la tausia faatasi le la aiga. Sa ia auauna atu o se epikopo ma sa faamanuiaina i lana galuega.

Ona, oo mai ai lea, e aunoa ma se faailo, ia uiga vaaia o se faamai matautia lea na afaina ai musele o lona tino—na pepe ai nisi o uaua tetele. I le noatia ai i lenei faigata, sa tauivi ai Paul Tingey ma le lototoa ma o lea na tuuina atu ai o ia i se fale e tausi ai mo lona olaga atoa. O iina sa ia faafiafia ai e faanoanoa ma siitia e ua mafatia.8 Soo se taimi ou te auai atu ai i sauniga a le Ekalesia iina, e siitia ai lava i luga e Paul lo’u agaga, e pei foi ona ia faia i isi.

Ina ua oo mai le Olimipeka a le Lalolagi i le Aai o Sate Leki i le 2002, sa filifilia ai Paul e tauaveina le sulu a le Olimipeka mo se mamao ua fuafuaina. Ina ua faasilasila atu lenei mea i le fale sa tausia ai, sa faalogoina le feei fiafia o ma’i sa potopoto ai, ma se patipati faaootia loto na lagonaina i le fale atoa. A o o’u faamalo atu ia Paul, sa ia faapea mai ma si ana tautala e tau le manino, “Ou te faamoemoe e le pau ia te au le sulu!”

Uso e, e le’i pa’u ia Paul Tingey le sulu o le Olimipeka. Ae o le mea e sili atu, sa ia tauaveina ma le toa le sulu sa tuuina atu ia te ia i le olaga ma faapea ona fai seia oo i le aso na maliu ai.

O le faaleagaga, faatuatua, naunautai, lototele—sa maua uma ia Paul Tingey.

Na fai mai se tasi e faapea o le lototele e le o le leai lea o le fefe, ae o le puleaina o le fefe.9 E i ai taimi e moomia ai le lototele ina ia tulai a’e ai i luga mai le faatoilaloina ma toe taumafai.

A o o’u talavou, sa ou auai i se taaloga pasiketipolo a le Ekalesia. Ina ua iloa atonu e le malo le matou ‘au, o lea na ave ai loa au i totonu e le faiaoga ina ua faatoa amata le afa lona lua. Na pasi mai le polo ia te au, ma ou tamoe loa ma po po agai atu i le mama, ma togi loa. O le taimi lava na alu ese atu ai le polo ma ou tumutumu lima, na ou iloaina ai le mafuaaga na leai ai se tasi o le isi au na taumafai e poloka la’u alu atu: e sese le mama lea ou te togi agai i ai! Sa fai sa’u tatalo lemu: “Faamolemole, le Tama e, aua ne’i alu i totonu lena polo.” Na taamilomilo le polo i le mama ma toe pa’u i fafo.

Na tauvalavalaau mai le au maimoa, “Aumai Monson, aumai Monson, aumai Monson—i fafo!” Na malie i ai le faiaoga.

I le tele o tausaga mulimuli ane, i le avea ai ma se sui o le Aufono a le Toasefululua, sa matou auai faatasi ma isi Pulega Aoao i le asiasia o se falelotu fou faatoa maea, e avea ma se faataitaiga, sa matou faataitaia se kapeta na malosi le lalagaina i luga o le fola o le faletaalo.

A o iloiloina e nisi o i matou le fola, sa faafuasei ona togi mai e Epikopo Richard Clarke, sa i ai i le Au Epikopo Pulefaamalumalu i lena taimi, le polo pasiketipolo faapea ma se lui, “Ou te talitonu e te le mafai ona togi le mama, mai le mea o loo e tu ai!”

Sa fai si o’u mamao ese ma le laina e togi ai ‘ai e tolu. Ou te lei togiina lava se polo mai se mamao faapena i lo’u olaga atoa. Sa tauvalaau atu ia Elder Mark E. Petersen o le Toasefululua i isi, “Ou te iloa na te mafaia!”

Na toe foi o’u manatu i lo’u maasiasi i tausaga ua tuanai, i le sese o le mama na ou togi ai. Ae ui i lea, sa ou fuafuaina lelei ma togi loa. Na alu atu ma tofu lelei i totonu!

Na toe togi mai le polo i le mea sa ou i ai, ma toe aumai foi e Epikopo Clarke le lu’i, “Ou te iloa e te le mafaia ona toe fai!”

Na toe fai mai foi Elder Petersen, “Se na te mafaia!”

Na toe oo mai upu o le solo i lo’u mafaufau: “Taitai mai, ia taitai mai, le Foafoa silisili o tagata; mai le pouliuli ina ia toe taumafai ai.”10 Sa ou togiina le polo. Na alu atu ma toe tofu lelei i totonu o le ato.

Na uma ai iina ma le asiasiga.

Ina ua fai le matou lanisi i le aoauli, sa faapea mai Elder Petersen ia te au, “E te iloa oe, semanu e mafai ona avea oe ma se faaoso o le NBA.”

O le manumalo po o le faiaina i le pasiketipolo e mou ese atu mai o tatou mafaufau pe a tatou manatunatu i o tatou tiute i le avea ai ma tagata e tauaveina le perisitua a le Atua—le Perisitua Arona ma le Mekisateko. Ua ia te i tatou se tiute paia ina ia saunia i tatou lava e ala i le tausia o poloaiga a le Alii ma le tali atu i valaau tatou te mauaina, e auauna atu ai i le Alii.

O i tatou ua faauuina i le perisitua a le Atua, e mafai ona faia se eseesega. Pe a tatou agavaa mo le fesoasoani a le Alii, ua mafai ona tatou atiina ae ia tama, e mafai ona tatou faaleleia tamaloloa, e mafai ona tatou faataunuu vavega i Lana galuega paia. E leai se tuaoi o o tatou avanoa.

E ui ina foliga mai e tele le galuega, ae e faamalolosia i tatou i upumoni nei: “O le malosiaga aupito sili i lenei lalolagi i ona po nei, o le mana lea o le Atua i lona faaaogaina e ala mai i le tagata.” Afai o loo tatou i ai i le feau a le Atua, ua agavaa i tatou mo le fesoasoani a le Alii. Ae peitai, o lena fesoasoani paia, e faalagolago lea i lou agavaa. Ina ia folau saogalemu i vasa o le olaga nei, ina ia faataunuuina se misiona laveai mo tagata, tatou te manaomia le taitaiga a lena tautai faavavau—o Ieova silisili lea. Tatou te aapa atu, ma aapa i luga, ia maua le fesoasoani faalelagi.

Pe o mama ea o tatou lima o loo aapa atu? Pe o mama atoatoa ea o tatou loto faanaunau? Pe a toe tepa i tua i itulau o le talafaasolopito, tatou te aoaoina se lesona o le agavaa mai upu a le Tupu o Tariu ina ua latalata ona aso. Na faalauiloa i se sauniga aloaia, o Tariu o se tupu faaletulafono o Aikupito. O lona sui tauva, o Alesana le Sili, na faailoa mai o se atalii faaletulafono o Amona. O ia foi, o se Farao. Ina ua tau atu Alesana ia Tariu o le a maliu, sa ia tuu ona lima i lona ulu e faamalolo ia te ia, ma poloai atu ia te ia e tulai ma faaauau lana pulega o se tupu, ma faaiu atu ana upu, “Ou te tauto atu ia te oe Tariu, e ala atu i atua uma, ou te faia nei mea ma le faamaoni e aunoa ma le taufaaoleole.” Na tali atu Tariu i se aoaiga malu, “Alesana, lo’u atalii e, … pe e te manatu ea e mafai ona e pa’i atu i le lagi ma na lima?”11

Uso e, a o tatou aoaoina o tatou tiute ma faalautele o tatou valaauga lea ua oo mai ia i tatou, o le a taialaina e le Alii a tatou taumafaiga ma pai atu i loto o i latou o e tatou te auauna atu i ai.

I le tele o tausaga ua mavae, sa ou asiasi atu ai i se tina matua e igoa ia Mati ua maliu lona toalua o le sa ou iloaina mo le tele o tausaga ma sa avea au ma ona epikopo. Sa faanoanoa lava lo’u loto i le matuai faaesea lava o ia. O lana tama tama faapelepele e fia maila le mamao ese o le mea e nofo ai, ma ua tele tausaga e lei toe asiasi mai i lona tina. Sa tele itula uumi e nofonofo faanoanoa ai Mati i tafatafa o lona faamalama i luma. I tua atu o se pupuni maanuminumi ma tatala soo, e faapea ifo ai se tina faanoanoa ia te ia lava, “e sau nei Tiki; e sau nei Tiki.”

Ae le i alu atu lava Tiki. Ua mavae tausaga. Ona pei lea o se ave o le la susulu, le toe toaga o Tiki i le Ekalesia, o ia o se tasi o tamaiti o la’u au Perisitua Arona i aso ua mavae, a ua nofo nei i Houston, Texas, e mamao ese mai ma lona tina. Sa ia malaga mai i Sate Leki e asiasi mai ia te au. Na ia telefoni mai ina ua taunuu, ma sa fiafia lava e lipoti mai le suiga o lona olaga. Na ia fesili mai pe i ai so’u taimi ma te feiloai ai pe afai e alu atu sao i lo’u ofisa. Sa ou tali atu i ai ua lelei. Ae peitai, sa ou fai atu, “Tiki, alu muamua e asi lou tina ona e sau ai lea e vaai au.” Sa ia usitaia ma le fiafia la’u talosaga.

A e lei taunuu mai o ia i lo’u ofisa, sa telefoni mai ia te au lona tina o Mati. Mai lona loto fiafia na oo mai ai ni upu faatasi ma loimata: “Epikopo, na ou iloa e sau Tiki. Na ou fai atu ia te oe e sau. Na ou iloa atu o ia i le faamalama.”

I ni nai tausaga mulimuli ane, i le maliu o Mati, na ma talatalanoa faamama’i ai ma Tiki i lena aafiaga. Sa ma molimauina se vaaiga o le mana faamalolo o le Atua e ala i le faamalama o le faatuatua o se tina i lana tama.

O loo alu lava le taimi. O loo o faatasi lava o tatou tiute e fai ma le taimi. E le tuuitiitia tiute pe mavae atu. E oo mai faigata ma feteenaiga ma toe mou atu, ae o le taua mo agaga o tagata e faaauau pea lava e le malolo. E pei o le leo o le pu le oo mai o le afioga a le Alii ia te oe, ia te au, ma i latou uma ua umia le perisitua i soo se mea: “O lea, ia taitoatasi ai le tagata ma aoaoina lona tiute, ma galue i le tofi ua tofia ai o ia, i le maelega atoatoa.”12

Ia maua e i tatou uma taitoatasi le lototele e faia ai, ou te ole atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Sii mai i le Emory M. Thomas, Bold Dragoon: The Life of J. E. B. Stuart (1986), 211–12.

  2. Mataio 4:19.

  3. Kenese 39:9–10,12.

  4. Tagai Alema 56.

  5. Tagai Moronae 1–10.

  6. Teuteronome 31:6.

  7. “Worth While,” i le The Best-Loved Poems of the American People, sel. Hazel Felleman (1936), 144.

  8. Tagai “Ua ou Faia ea se Lelei i le Aso?” Viiga, nu. 136.

  9. Tagai Mark Twain, i le Gorton Carruth and Eugene Ehrlich, eds., The Harper Book of American Quotations (1988), 111.

  10. Mai le “Alma Mater” o le Aoga Maualuga a Yonkers.

  11. Sii mai le Hugh Nibley, Abraham in Egypt (1981), 192.

  12. MFF 107:99.