2004
O Lau Faatosinaga Patino
Me 2004


O Lau Faatosinaga Patino

O le mulimuli i lena tagata mai Kalilaia—o le Alii lea o Iesu Keriso—o le a lagonaina ai lo tatou faatosinaga patino mo le lelei, i soo se mea lava tatou te i ai, po o le a lava o tatou valaauga.

O’u uso ma tuafafine pele e, o e o o’u vaai atu i ai ma e o aofaga faatasi i le lalolagi atoa, ou te talosagaina a outou tatalo ma lo outou faatuatua a o o’u tali atu i le tofiga ma le avanoa e lauga atu ai ia te outou.

Ua silia ma le 40 tausaga ua mavae, na tuuina mai ai e Peresitene Tavita O. MaKei se tofiga i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia faafeiloaia a’u ma le mafana ma se laufofoga fiafia loloto ma se opo alofa atu. Mai fautuaga paia sa ia tuuina mai na i ai ma le tautinoga, “E tasi le tiutetauave e le mafai e se tasi ona aloese ai. O lena mea o le aafiaga o se faatosinaga patino a se tagata.”

O le valaauga o Aposetolo anamua na atagia mai ai faatosinaga a le Alii. Ina ua Ia sailia se tagata faatuatua, Na te lei filifilia mai o ia mai le motu o tagata faafiaamiotonu sa masani ona tapua’i i sunako. Ae, sa Ia valaauina o ia mai i alii fai faiva o Kapanaumi. Na faalogo Peteru, Aneterea, Iakopo ma Ioane i le valaau, “Ina mulimuli mai ia ia te a’u, ou te faia outou ma fai faiva i tagata.”1 Sa latou mulimuli atu. O Simona, o se alii masalosalo, na avea ma Peteru le Aposetolo o le faatuatua.

Ina o le a filifilia e le Faaola se faifeautalai maelega ma malosi, na te lei maua o Ia i e na lagolagoina o Ia, ae mai le lotolotoi o Ona fili. O Saulo o le Taso—o le na faasaua—na avea ma Paulo le faifeautalai. Na filifilia e le Faaola ia alii le atoatoa e aoao atu le ala i le atoatoa. Sa Ia faia i na onapo; o loo Ia faia pea i aso nei.

Ua Ia valaauina oe ma a’u e auauna atu ia te Ia iinei i le lalolagi, ma tuu mai ia i tatou le galuega ua Ia finagalo tatou te faataunuu. E atoatoa le tautinoga. E le o i ai se feteenai o le lotofuatiaifo.

A tatou mulimuli i lena Tagata mai Kalilaia—o le Alii lea o Iesu Keriso—o le a lagonaina ai la tatou faatosinaga patino mo le lelei, i soo se mea lava tatou te i ai, po o le a lava o tatou valaauga.

Atonu o lo tatou tiute faatonuina o le a foliga mai e faaletāua, faalemanaomia, tau le iloa. O nisi atonu o le a faaosoosoina e fesili atu:

“Tama, o fea ou te galue ai i le aso?”

Ma na oso lo’u alofa mafana e le muta.

Ona ia faasino mai lea o se avanoa itiiti

Ma fetalai mai, “Fai le mea le la mo a’u.”

Sa ou tali vave atu, “Oi e leai, e le o lena!

Aisea, e leai lava se isi na te iloa maia,

E tusa pe o le a le lelei ona fai o lo’u faiva.

E le mo a’u lena nofoaga faatauvaa.”

Ma o lana upu, e le i saua lava; …

“Pe o e galue ea mo i latou pe mo a’u?

O Nasareta o se nuu laitiiti na’ua

Ma e faapena foi Kalilaia.”2

O le aiga o le nofoaga lelei lea mo le aoao atu. O se nofoaga foi mo le aoaoina. E mafai e afiafi faaleaiga ona aumaia le tuputupu ae faaleagaga i ona tagata taitoatasi.

“O le aiga o le faavae lea o se olaga amiotonu, ma e leai se isi auala e mafai ona suia lona tulaga pe faataunuuina ai ana galuega taua.”3 O na upu moni sa aoao mai e le tele o Peresitene o le Ekalesia.

O totonu o le aiga e aoao atu ai e tama ma tina le ola fuafua lelei ia latou fanau. O le galulue faatasi ma le fesoasoani o le tasi i le isi, e faatulagaina ai se taiala mo aiga i le lumanai a o tuputupu ae fanau, faaipoipo ma tuua le aiga. O lesona na aoaoina i totonu o le aiga, o mea na e sili atu ona umi ona manatua. O loo fa’aauau pea ona faamamafa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley, le aloese mai le faia o aitalafu le talafeagai, o le manatu sese lea o le ola e sili atu ma tupe o maua, ma le faaosoosoga o le avea o mea tatou te mananao ai ma mea o tatou manaomia.

O le apoapoaiga a le Aposetolo o Paulo i lana uo pele o Timoteo, ua saunia ai se fautuaga lena o le a mafai ona avea ai a tatou faatosinaga patino ma aafiaga o le a mau i loto o i latou tatou te faifai mea faatasi: “Ia fai oe ma fa’aaoao i e ua faatuatua, i le upu, ma le amio, ma le alofa, ma le loto, ma le faatuatua, ma le le gaoia.”4

A o o’u tamaitiiti, na nonofo lo matou aiga i le Uarota Ono ma le Fitu o le Siteki o Paionia. E masani ona o mai ma o ese atu tagata o le uarota, ma iu ai ina sui faafia faiaoga o le Aoga Sa. I le avea ai ma ni tamaiti ma teineiti, faatoa amata atu lava ona matou masani lelei i se faiaoga ma talisapaia o ia, ae o’o mai le suparinitene o le Aoga Sa ma faailoa mai se faiaoga fou. Sa faatumulia i le atuatuvale loto taitasi ma iu ai ina leai se amio pulea.

A faalogo se faiaoga faamoemoeina i le le lelei o amio a le matou vasega lea, na te teena ma le fa’aaloalo le tofiga pe talosaga foi pe mafai ona faiaoga i se isi vasega e amio pulea atu ona tamaiti a’oga. Sa matou fiafia i lo matou tulaga fou lea, ma taumafai ai lava e ola i le faamata’uina o faiaoga.

I se tasi taeao o le Aso Sa, na o mai faatasi ai se tamaitai talavou lalelei ma le Suparinitene i totonu o le potuaoga, ma faailoa mai o se faiaoga lea na talosaga mo se avanoa e faiaoga ai ia i matou. Sa matou iloa ane, sa avea o ia ma se faifeautalai ma e fiafia i tagata talavou. O lona igoa o Lucy Gertsch. E aulelei, leo malu, ma sa fiafia ia i matou. Sa fai mai o ia i tagata taitoatasi o le vasega, e faailoa atu e le tagata ia lava, ma fai mai ni fesili sa ia maua ai se malamalamaaga ma se iloa e uiga ia i matou uma. Sa ia faamatala mai ia i matou lona tuputupu ae o se teineitiiti i Midway, Iuta, ma a o ia faamatalaina lena vanu matagofie, sa ia faia ina ia tupu ae lona matagofie i totonu ia i matou, ma na matou mananao ai lava e asiasi atu i laufanua lanulauava, sa ia fiafia tele i ai.

Pe a aoao mai Lucy, na te avea tusitusiga paia ma ni mea e ola. Na iu ina matou masani lelei ia Samuelu, Tavita, Iakopo, Nifae, Iosefa Samita ma le Alii o Iesu Keriso. Na tuputupu ae lo matou malamalamaaga o le talalelei. Sa faaleleia a matou amio. E lei faatuaoia lo matou alofa mo Lucy Gertsch.

Sa matou faia se gaoioiga e faaputu ai ni sene, mo sa matou pati tele o le Kerisimasi. Sa faamaumau lelei e Sister Gertsch a matou taumafaiga. I le avea ai ma ni tama e masani ona fia aai, sa matou faaliliuina i o matou mafaufau ia le aofai o le tupe i ni keke, kuki, pai, ma aisa kulimi. O le a matuai manaia tele lenei pati. E lei i ai lava so matou faiaoga na fautuaina mai se mea faafiafia faapenei.

Na suia malie atu masina o le taumafanafana i le tautoulu. Na suia le tautoulu i le taumalulu. Ua ausia la matou sini mo se pati. Na tutupu faaleagaga foi le vasega. Na manumalo le agaga lelei.

E leai se tasi o i matou o le a faagaloina lena taeao puaoa, ina ua faailoa mai ia i matou e lo matou faiaoga pele, e faapea, ua maliu le tina o se tasi o le matou vasega. Sa matou mafaufau i o matou lava tina, ma lo latou taua tele ia i matou. Sa matou lagonaina le faanoanoa moni mo Billy Devenport ona o lona mafatia.

O le lesona o lea Aso Sa e mai le a Galuega, mataupu e 20, fuaiupu e 35: “Manatua upu a le Alii o Iesu, i lona fetalai mai, E sili atu le manuia o le foa’i nai lo le na te talia.” I le faaiuga o le aoaoga o se lesona saunia lelei, na ta’ua ai e Lucy Gertsch le tulaga faaletamaoaiga o le aiga o Billy. O taimi na o le pau o le tamaoaiga, ma na le lava ni tupe. Ma se talotaloga i ona fofoga, sa ia fesili mai ai: “Pe tou te mananao e mulimuli i le aoaoga lenei a lo tatou Alii? O le a se tou manatu i le avea ma vasega, pe ave la tatou tupe mo le pati, ma tuuina atu i le aiga o Devenport e fa’aalia ai lo tatou alolofa?” Sa autasi le faaiuga. Sa matou faitauina ma le faaeteete ia sene taitasi, ma tuu le aofaiga atoa i se teutusi tele. Sa faatauina se kata matagofie ma tusia ai o matou igoa.

O lenei faatinoga faigofie o le agalelei, na fusia faatasi ai i matou ua tasi. Sa matou aoaoina e ala i o matou lava aafiaga, e moni lava e sili atu le manuia o le foai nai lo le na te talia.

Na vave tuanai atu tausaga. Ua leai foi lena falesa tuai, ona o le faatelēina o le taulaga. O tama ma teine o e na talie, o e na ola ae i lalo o le taitaiga a lena faiaoga musuia o le upu moni, latou te lei faagaloina lona alofa po o ana lesona. O ana faatosinaga patino mo le lelei na matua pipisi lava.

O se uso o le Au Pulega Aoao na matuai iloga ana faatosinaga patino o Peresitene Spencer W. Kimball ua mavae atu. Sa ia faia se eseesega tele i olaga o tagata e le mafaitaulia.

A o avea a’u ma se epikopo, o se tasi aso na tatagi ai le telefoni, ma na faailoa mai e le tagata na valaau mai o ia o Elder Spencer W. Kimball. Sa ia faapea mai, “Epikopo Monson, o loo i totonu o lau uarota se lotoa o fale feavea’i, ma o totonu o se tamai fale feavea’i o loo i lena lotoa—le fale feavea’i aupito laitiiti lava—o se fafine Navaho lelei ua oti lana tane, o Margaret Bird. Pe mafai ona asiasi atu i ai le peresitene o lau Aualofa ma valaaulia o ia e sau i le Aualofa ma auai faatasi ma tuafafine?” Sa matou faia. Na sau Margaret Bird ma maua ai se faafeiloaiga mafana.

Na valaau mai foi Elder Kimball i se tasi taimi. Sa ia faapea mai, “Epikopo Monson, ua ou iloa e i ai ni tama Samoa se toalua o loo nonofo i se faletalimalo i le taulaga. O le a o’o ia i laua ni faafitauli. E mafai ona e faia i laua ma tagata o lau uarota?”

Na ou maua atu nei alii e toalua i le vaeluaga o le po, o saofafai i le faasitepu o le faletalimalo, o loo tata ukulele ma pepese ai. Na avea i laua ma tagata o la matou uarota. Mulimuli ane, na faaipoipo uma i laua i le malumalu ma auauna atu ma le faamaoni. O a la’ua faatosinaga mo le lelei sa faalauteleina.

O le taimi muamua lava na tofia ai a’u o se epikopo, sa ou iloa ai o faamaumauga mo saofaga mo le Mekasini a le Aualofa i le Uarota Ono ma le Fitu, sa matuai maualalo lava. Sa matou iloiloina ma le agaga tatalo ia suafa o tagata taitoatasi o e e mafai ona matou valaauina e avea ma sui o le mekasini. Na ta’u mai e le musumusuga e tatau ona tuu atu ia Elizabeth Keachie le tofiga. I le avea ai ma ona epikopo, sa ou o’o atu ai ia te ia ma le tofiga. Sa ia tali mai, “Epikopo Monson, o le a ou faia.”

O Elizabeth Keachie e tupuga mai Sikotilani, ma ina ua ia tali mai, “o le a ou faia,” e mautinoa lava na te faia. O ia ma lona uso faaletulafono, o Helen Ivory—e le sili atu i le lima futu le umi—na amata savalia le uarota, mai lea fale i lea fale, o lea magaala i lea magaala, ma lea pitonuu i lea pitonuu. O le taunuuga na maoae. Sa sili atu a matou saofaga mo le Mekasini a le Aualofa sa faamauina, nai lo isi iunite uma o le siteki pe a tuufaatasi.

Sa ou faamalo atu ia Elizabeth Keachie i le afiafi o se tasi Aso Sa ma fai atu ia te ia, “Ua mae’a lau galuega.”

Sa ia tali mai, “E lei maea lelei, Epikopo. E lua pitonuu atoatoa ma te lei o’o i ai.”

Ina ua ia ta’u mai nei pitonuu, sa ou faapea atu, “Sister Keachie, e leai se isi e nofo ai i na pitonuu. E tumu i falegaosi oloa.”

“E tutusa lava,” o lana tala lea, “O le a lelei so’u faalogona pe a ma o pea i ai ma Nell e siaki.”

I se aso timuga lava, na la savalia ai ma Nell na pitonuu mulimuli e lua. O le pitonuu muamua, e leai se fale na la maua ai, e faapena foi i le lona lua. Ae peitai, sa la malolo ma Sister Ivory, i se auala taavale na palapala i se matagi e lei leva atu. Na tilotilo atu Sister Keachie pe tusa ma le 100 futu (30 m) agai lalo i le auala taavale, na sosoo ma se faaleoloa e fai ai masini, ma ia vaaia ai se faletaavale. E le o se faletaavale masani lenei, ae sa i ai se ie pupuni i le faamalama.

Sa ia liliu atu i lana soa ma fai atu, “Nell, a ta o e siaki?”

Sa savavali atu nei tuafafine lelei e toalua i le auala taavale palapala, i le mamao e 40 futu (12 m) faatoa iloa lelei atu ai le faletaavale. Sa la vaaia se faitotoa na tipi i le itu o le faletaavale, lea e le mafai ona iloa mai i le alatele. Sa la vaaia foi se ala asu ma le asu o alu a’e ai.

Sa tu’itu’i e Elizabeth Keachie le faitotoa. Na tatala mai e se tamaloa e 68 tausaga le matua o William Ringwood. Ona la faamatala atu lea o le la tala e uiga i le manaomia e aiga uma o le Mekasini a le Aualofa. Sa tali William Ringwood, “E tatau la ona lua fesili i lo’u tama.” Ona sau lea o Charles W. Ringwood, e ivasefulu fa ona tausaga i le faitotoa ma faalogo foi i le savali. Sa faia lana saofaga.

Na ta’u mai e Elizabeth Keachie ia te a’u le auai o nei alii e toalua i la matou uarota. Ina ua ou talosagaina a la pepa faamaumau mai le laumua o le Ekalesia, sa ou maua se telefoni mai le Matagaluega o Pepa Faamaumau i le Ofisa o le Au Epikopo Pulefaamalumalu. Sa faapea mai le failautusi, “E te mautinoa o nofo ia Charles W. Ringwood i lau uarota?”

Sa ou tali atu ou te mautinoa, o lea na ia ta’u mai ai o le pepa faamaumau mo lea alii na taatia lava i le faila “leiloa ma le mailoa” a le Ofisa o le Au Epikopo Pulefaamalumalu mo le 16 tausaga ua tuana’i.

O le taeao o le Aso Sa, na aumai ai e Elizabeth Keachie ma Nell Ivory ia Charles ma William Ringwood i la matou lotu perisitua. O le taimi muamua lenei ua la o’o atu ai i totonu o se falesa talu mai le tele o tausaga. O Charles Ringwood o le tiakono aupito matua lea sa ou feiloai i ai. O lona atalii o le alii pito i matua lea o le Ekalesia e lei umia se perisitua na ou feiloai i ai.

Na avea ma o’u avanoa le faauuina o Brother Charles Ringwood o se aoao, sosoo ai o se ositaulaga ma iu ina avea ma se toeaina. O le a ou le faagaloina lona faatalanoaga e faatatau i le talosaga mo se pepa faataga o le malumalu. Sa ia tuuina mai ia te a’u se tala siliva, lea sa ia aumaia mai se atotupe pa’umanu tuai ma faapea mai, “O la’u taulaga anapogi lenei.”

Sa ou faapea atu, “Brother Ringwood, e leai se taulaga anapogi o e nofoaitalafu ai. E manaomia e oe lava.”

“Ou te manao ia ou maua le faamanuiaga, ae le o le taofia o le tupe,” lana tali mai.

O so’u avanoa le aveina atu o Charles Ringwood i le Malumalu o Sate Leki, ma auai faatasi ma ia i le sauniga o le faaeega paia.

I totonu o ni nai masina, ae maliu loa Charles W. Ringwood. I lona sauniga maliu, sa ou vaaia ai lona aiga o saofafai i nofoa pito i luma o le falesa o le falemaliu, ae sa ou vaaia foi le saofafai i le pito i tua o le falesa o tamaitai lelei o Elizabeth Keachie ma Helen Ivory.

A o o’u vaavaai atu i na tamaitai faatuatua ma le faamaoni, ma mafaufau i a la faatosinaga patino mo le lelei, na faatumulia lo’u agaga i le folafolaga a le Alii: “O A’u le Alii, ou te alofa mutimutivale ma faapalepale i e matata’u ia te a’u, ma fiafia lava e faamamalu i e auauna mai ia te a’u i le amiotonu ma le upu moni e o’o i le iuga. E sili lava lo latou taui, e faavavau foi lo latou mamalu.”5

E i ai le tasi, e sili atu i tagata uma, o ana faatosinaga patino ua soo ai konitineta uma, sopoia ai vasa, ma ulutino i loto o tagata talitonu moni. Sa Ia togiolaina agasala a tagata uma.

Ou te molimau atu o Ia o le Faiaoga o le upu moni—ae ua le na o se faiaoga o Ia. O Ia o le faataitaiga o le olaga ua atoatoa—ae e sili atu o Ia nai lo na o se faataitaiga. O Ia o le Foma’i Sili—ae ua le na o se foma’i foi o Ia. O Ia o le Faaola moni o le lalolagi, le Alo o le Atua, le Alii o le Filemu, ma Le Paia o Isaraelu, o le Alii toetu, o le na tautino mai:

“O a’u o Iesu Keriso, o Le na molimau ai perofeta, e sau i le lalolagi… . O a’u o le ola ma le malamalama o le lalolagi.”6

“O a’u o le muamua ma le mulimuli; o a’u o le o loo ola, o a’u o le na fasiotia; o a’u o lo outou fautua i le Tama.”7

I le avea ma Ana molimau, ou te molimau atu ia te outou, o loo soifua o Ia! I Lona suafa paia—o Iesu Keriso le Faaola—amene.

Faamatalaga

  1. Mataio 4:19.

  2. Meade McGuire, “Father, Where Shall I Work Today?” in Best-Loved Poems of the LDS People, comp. Jack M. Lyon and others (1996), 152.

  3. Tusi a le Au Peresitene Sili, 11 Fepuari, 1999; ta’ua i le Liahona, Tes. 1999, 1.

  4. 1 Timoteo 4:12.

  5. MFF 76:5–6.

  6. 3 Nifae 11:10–11.

  7. MFF 110:4.