2004
Faamalosi Atu i Ou Uso
Me 2004


Faamalosi Atu i Ou Uso

Talosia ia taitasi korama ma i tatou uma taitoatasi … ma mulimuli i le faaa’oa’oga a lo tatou Alii ma le Faaola “ia ave … lē e vaivai, … ina ia faamalosia foi o ia.”

O Uso José de Souza Marques o le ituaiga o taitai e malamalama lelei i mataupu faavae sa aoao mai e le Faaola, “Afai foi e i ai so outou e malosi i le Agaga, ia na ave faatasi ma ia lē e vaivai, ina ia aoaoina ai o ia i le lotomaulalo uma, ina ia faamalosia foi o ia” (MFF 84:106).

I le avea ai ma se tasi o le au peresitene o le paranesi i Fotalesa, i Pasila, sa faia ai e Uso Marques faatasi ma isi taitai perisitua se fuafuaga e toe faatoaaga mai ai i latou ua le toe malolosi i lana paranesi. O se tasi o i latou ua le toe toaaga mai, o se alii talavou e igoa ia Fenato Araio. Talu ai nei lava sa ma talanoa ai ma Fenato, ma sa ia faamatala maia le mea na tupu:

“Sa amata ona ou auai i tauvagā faaseega i luga o galu i taeao o Aso Sa ma ua ou le toe alu ai i sauniga faale Ekalesia. I se tasi taeao o le Aso Sa, sa tuitui mai ai Uso Marques ma fesili mai i lo’u tina e le auai i le ekalesia, pe mafai ona talanoa mai ia te au. Ina ua fai atu lo’u tina o lea ou te moe, sa faanoi i lo’u tina pe mafai ona sau e fafagu au. Sa ia fai mai, ‘Fenato, ua e tuai i le lotu!’ Sa le fia faalogo mai o ia i a’u sisi’o, ae sa alu ma ave au i le lotu.

“O le Aso Sa na sosoo ai, o le mea lava lena e tasi na tupu, ona oo lea i le Aso Sa lona tolu, sa tonu loa ia te au ou te usupo lava ina ia le maua atu ai au. E tatala atu le faitotoa, o la e nofonofo mai i lana taavale, ma faitau ana tusitusiga paia. Ina ua ia vaai mai ia te au, sa fai mai, ‘Manaia! Ua e alapo. O le asō, o le a ta o ai e sue mai se isi alii talavou!’ Sa ou finau atu e i ai lo’u saolotoga e filifili ai, ae fai mai, ‘Se i o ta talanoa i le mea lena i se isi taimi.’

“Ina ua mavae Aso Sa e valu, ua le mafai ona ou sola mai ia te ia, ma o lea sa tonu ai ia te au ou te moe i le fale o sa’u uo. O le taeao na sosoo ai, sa ou i ai i le matafaga, ae ou vaaia se tamaloa e fai lona suti ma le fusiua, o savali agai atu ia te au. Ina ua ou iloa atu o Uso Marques, sa ou tamoe loa agai i le sami. E le i pine ae ou faalogoina le lima o le tagata i lo’u tauau. O Uso Marques, ma ua oo i lona fatafata le loloto o le vai! Sa ia toso lo’u lima ma faapea mai, ‘Ua e tuai! Ta o! Ina ua ou finau atu e leai ni o’u ofu, ae tali mai, ‘O la e i le taavale!”

“I lena aso a o ma savavali ese mai le sami, sa tuia lo’u loto i le alofa ma le popole o Uso Marques ia te au. Sa malamalama lelei o ia i upu a le Faaola, ‘Ou te sailia foi le ua se, ou te aumaia le ua tulia, ou te fusia le ua gau, ou te faamalosia le ua vaivai’ (Esekielu 34:16). Sa le na ona faatietie o au e Uso Marques i le lotu—sa faamautinoa e le korama ua ou toaga. Sa latou fuafuaina ni gaoioiga ou te lagona ai e manaomia lava au, sa maua so’u valaauga, ma sa avea uso o le korama ma a’u uo.”

Ina ua uma ona faatoaga mai o ia, sa alu Uso Araio e faamisiona tala’i, ma sa avea foi o ia ma se epikopo, peresitene o le siteki, ma se sui risone. Ua uma foi ona papatiso lona tina ua maliu lana tane, o ona tuafafine e toatolu, ma le toatele o nai ona tei.

I se saunoaga e uiga i le galuega a korama a le au Perisitua Arona, sa ta’ua ai e Uso Araio, lea foi ua toe avea ma Epikopo:

“O le tatou galuega laveai, o le tulimata’iga lea a korama uma e tolu o le Perisitua Arona. Ua i ai le tatou lisi o a tatou mamoe taitoatasi ua leiloloa. E vaevae ia au peresitene o korama, o faufautua ma le au epikopo, ona o lea e asiasi e le aunoa ia te i latou. E le gata ina tatou asia tagata ua le toe toaaga mai o le ekalesia, ae tatou te asiasi ai foi i tagata e le lolotu e i ai i aiga o tagata ua le toaaga mai, po o aiga foi e le lolotu uma tagata o le aiga.

“E faatulaga ia gaoioiga ina ia aofia ai alii talavou uma. E talanoaina alii talavou taitoatasi i a tatou fonotaga a au peresitene o korama, ma fonotaga i masina taitasi a le komiti talavou a le au epikopo. I le 2003, sa mafai ai ona tatou lavea’i mai ia ositaulaga e toalima, o le aoao e toatasi, ma tiakono e toalua, ia ua toaaga nei i korama. Ua mafai foi ona tatou toe faatoaga mai ni aiga ma tatou olioli i le vaai atu i nisi o tagata e le lolotu, ua ulu ifo i le vai o le papatisoga.”

A ou mafaufau i le naunau o nei uso a perisitua e faataunuu o latou tiute paia, ma faaalu le tele o o latou taimi e auauna atu ai i tagata ae le faia o latou tiute faaleautaitai, ona ou manatua ai lea o upu nei a le Faaola:

“Aua na ou fia ‘ai, ona outou avane ai lea ni mea ou te ‘ai ai; na ou fia inu, ona outou avane ai lea ni vai ou te inu ai; sa fai a’u ma tagata ese, ona outou talia lea o au:

“Na ou le lavalava, ona outou faaofuina lea o au, na ou ma’i, ona outou asiasia mai lea o a’u; na ou i le falepuipui, ona outou o ane ai lea ia te au” (Mataio 25:35–36).

O le faataitaiga a le Faaola o le o i maila e lua e saili Ana mamoe ua leiloa, o loo molimauina lava i tusitusiga paia. “O ai ea so outou e ana mamoe e selau, afai e le iloa le tasi, e le tuua e ia le ivagafulu ma le iva i le vao, ae alu ma saili i le ua le iloa, seia maua?” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 15:4). Sa iloa lelei e le Leoleo Mamoe Lelei pe a leiloa se tasi o ana mamoe: “Na ia faitau ana mamoe ma ua latou iloa o ia” (1 Nifae 22:25), “e valaau e ia i ana lava mamoe i o latou igoa” (Ioane 10:3). Sa alu o ia i le “togavao,” o nisi taimi sa faauigaina ai “o se gaogaosa o le fememea’i,” (Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. [2003], “wilderness,” 1432), ma sa Ia saili ai mo lē na leiloa.

E le o ta’u maia pe o le a le umi na saili ai e le Leoleo Mamoe Lelei ona maua lea o le mamoe na leiloa, ae pe sa i ai foi nisi sa fesoasoani i le sailiga, ae ua tatou iloa, “sa latou [iloa] lona leo” (Ioane 10:4) ma e alofa o Ia ia te i latou. Ua tatou iloa foi, e le i fiu o Ia, ma sa “alu [o Ia] ma saili … i le [na] leiloa, seia oo ina maua” ma ina ua foi mai o Ia, sa faafuata le mamoe na leiloa i Lona fatafata. Ona Ia alaga atu lea, “Ia tatou olioli ia; aua ua ou maua la’u mamoe na leiloa. Ou te fai atu ia te outou, e faapea foi ona tele o le olioli i le lagi i le tagata agasala e toatasi e salamo” (Luka 15:6–7).

I le Esekielu mataupu e 34, ua tatou faitau ai i se leo o le lapataiga a le perofeta:

“Ua oo mai foi le afioga a Ieova ia te au, ua faapea mai, …

“… Oi talofa i leoleo mamoe o Isaraelu o e fafaga ia te i latou lava! E le tatau ea i leoleo mamoe ona fagaina o le lafu? …

“Na sē la’u lafu i mauga uma, ma mea maualuluga uma; ua faataapeapeina foi la’u lafu i le fogaeleele uma, a e leai se na suesue i ai, e leai foi se na sailia… .

“Ou te ola au, na avea lava la’u lafu ma mea e saeia, na avea foi la’u lafu ma mea e ‘ai a manu feai uma o le vao, ina ua leai se leoleo mamoe, ua le sueina foi e a’u leoleo mamoe la’u lafu, …

Ou te su’eina atu foi la’u lafu ia te i latou” (f. 1–2, 6, 8, 10; faamamafa faaopoopo).

E poloai mai e le aunoa le Alii, o i latou ua tuu i ai le faatuatuaga o Lona perisitua paia, e aofia ai tamā, o taitai o korama, ma uso o korama, ina ia tali atu mo Lana lafu. Uso e, e tatau ona tatou su’e ma saili a tatou lafu, ma e le tatau ona tatou faatagaina a tatou lafu e avea ma “mea e ‘ai a manu feai uma o le vao.”

I le vaega e 20 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo aoao mai ai i tatou e le Faaola i le tele o o tatou tiute a o avea ai ma nisi o loo umia le perisitua, ma ni uso o le korama. O upu ma fasi fuaitau faatino nei o loo faaalia ai Lona lagona faanatinati: “leoleo,” “ta’ita’i,” “folafola,” “asiasi atu i aiga taitasi o le au paia,” “tatalo” “faamalosi,” “lapata’i,” “auina atu,” “faiaoga,” “apoapoai atu,” “papatiso,” ma “valaau atu i tagata uma ia o mai ia Keriso” (f. 42, 44, 46–47, 53, 59, 81–82; faamamafa faaopoopo).

Sa ou lagonaina le faanatinati i le siufofoga o Peresitene Hinckley ina ua ia saunoa, “Ia ta’itasi i tatou ma faia sa tatou lava faaiuga e tula’i mai i se avanoa fou, se lagona fou mo tiutetauave, se taliaina fou o le matafaioi e fesoasoani i lo tatou Tama oi le Lagi i Lana galuega mamalu o le faataunuuina o le faaoofuina o Ona atalii ma afafine i le tino ola pea ma le ola e faavavau i le lalolagi atoa” (“Saili Tama’i Mamoe, Fafaga Mamoe,” Liahona, Iulai, 1999, 118).

Ou te faafetai lava ona o le faaa’oa’oga a le leoleo mamoe lelei, o lē e le i malolo seia oo lava ina ua toe saogalemu mai i le fale lana mamoe sa leiloa, o faaa’oa’oga foi a Peresitene Thomas S. Monson, a o avea o ia ma epikopo, sa ia tuua le vaaiga o lana lafu i le vaavaaiga a le faufautua, ae malaga i le Faleenisinia o West Temple e lavea’i mai Richard mai le lua suauua (maua lana mamoe na leiloa, Ensign Nov 1984, p. 41); o Uso Marques, o lē sa laveaiina mai Fenato mai le sami; o se fautua o le korama ma uso eseese o le korama ua ou masani i ai, sa tuitui i le faamalama o le potumoe o Sikoti i taeao o Aso Sa taitasi mo le ono masina, ma faaaumea ma alolofa ia te ia seia oo ina toe foi mai Sikoti i le lafu; ma faataitaiga a le toatele o outou ua savalia maila faaopoopo seia oo ina maua lē na leiloa. O le a i ai le aafiaga e faavavau o a outou taumafaiga i olaga o uso o a outou korama ma a latou fanau i augatupulaga o le a oo mai. O le a latou ola i molimau o le folafolaga na tuuina mai e le Faaola ina ua ia fetalai mai: “Ia outou leoleo i le lafu mamoe a le Atua o ia te outou … Pe a faaali mai foi le Leoleo mamoe silisili, e maua e outou le pale pupula e le mamae lava” (1 Peteru 5:2, 4), “ina ia e aumaia agaga ia te au, e te mapu faatasi ai ma i latou i le malo o lo’u Tama,” (MFF 15:6) ma “faauta i le sili atu o lo outou olioli” (MFF 18:16).

Talosia ia taitasi korama ma i tatou uma taitoatasi, o loo i aufono a le Ekalesia, ma mulimuli i le faaa’oa’oga a lo tatou Alii ma le Faaola “ia ave … lē e vaivai, … ina ia faamalosia foi o ia” (MFF 84:106). Ou te molimau atu ma le lotomaulalo o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, o le Tusi a Mamona o se tusi paia, o Peresitene Gordon B. Hinckley o se perofeta moni a le Atua, o Iesu Keriso o le Togiola ma o le Leoleo Mamoe Lelei, ma o loo soifua o Ia. I le suafa o Iesu Keriso, amene.