2004
Ua Malosi Atu le Tuputupu A’e o le Ekalesia
Me 2004


Ua Malosi Atu le Tuputupu A’e o le Ekalesia

O loo tele lava isi mea e ao ona faia, ae o mea ua faataunuuina e matuai tulaga ese le maoae.

O’u uso e ma tuafafine pele, matou te faafeiloai aloaia atu ia te outou i le isi nei konafesi a le Ekalesia i le lalolagi. Ua avea nei i tatou ma se aiga tele aoao ua tautatala i le tele o gagana. Ia te au lava ia, o se mea ofoofogia ma se vavega le mafai ona outou vaai ma faalogo mai ia i matou i le lalolagi atoa.

I lo’u olaga o se Pulega Aoao ua tatou alualu i luma mai le taimi na matou manatu ai o se mea ofoofogia le mafai ona matou tautatala i totonu o le Tapeneko i Sate Leki, ma mafai ona lagonaina e ala i le leitio i le Setete atoa o Iuta. Ae o lenei, ua tatou potopoto i totonu o lenei Maota Autu o Konafesi maoae, ma o o matou ata ma upu o loo mafai ona oo atu i le 95% o tagata o le Ekalesia.

Ua maua le atamai fou a o faapea ona faatupulaia le toatele ma le malosi o le Ekalesia. Ua toeitiiti nei atoa le 12 miliona o lo tatou faitau aofai, faatasi ai ma le sili atu ona toatele o tagata o loo aumau i fafo atu o Amerika i Matu nai lo i latou o loo aumau i totonu. Sa iloa i tatou i se tasi taimi o se lotu Iuta. O lenei ua avea i tatou o se faalapotopotoga toatele i le lalolagi.

Na umi se tatou faigamalaga ina ia oo atu i malo o le lalolagi. Ae o loo tele lava isi mea e ao ona faia, ae o mea ua faataunuuina e matuai tulaga ese lava.

O se mea moni lava e i ai nisi ua mamulu ese atu ma i tatou—e toatele naua. Soo se faalapotopotoga lava ua ou malamalama i ai, o loo tupu ai foi le mea lea e tasi. Ae ua ou mautinoa o loo tatou faatumauina ma tausia pea se pasene maualuga o o tatou tagata nai lo soo se isi lava lotu autu.

Soo se mea lava o loo maoae ai le malosi ma le maelega. O loo i ai ni o tatou taitai malolosi ma talenia i le lalolagi atoa o e o loo tuuina atu o latou taimi ma mea ua latou maua e tulei ai i luma le galuega.

O se tulaga faagaeetia le vaai atu i le faatuatua ma le faamaoni o o tatou tupulaga talavou. Ua latou ola i se taimi ua matuai tele ai mea leaga ua lofia ai le lalolagi. E foliga mai ua i soo se mea. O faatulagaga tuai ua lafoaia. O mataupu faavae o amioga ma uiga mama ma le faamaoni ua faataatia ese. Ae ua tatou mauaina lava le fiaselau afe o o tatou tagata talavou o loo uumau pea faatulagaga maualuluga o le talalelei. Latou te maua le fiafia ma fegalegaleaiga faagaeetia faatasi ma isi o lo latou lava talitonuga. Ua latou faaleleia o latou mafaufau e ala i aoaoga ma o o latou tomai i le lotopulea ma o latou aafiaga mo le lelei, ua sili atu ona matuai lagonaina.

Ou te fiafia lava e lipoti atu, o’u uso e ma tuafafine, o loo tulaga lelei le Ekalesia. E faaauau pea ona tatou fausia malumalu, fausia ia maota tapuai, ia faataunuuina le tele o galuega e fausia ma faaleleia, ua mafai uma ona o le faatuatua o o tatou tagata.

O loo tatou faataunuuina se taumafaiga o fesoasoaniga alofa lea o loo faamanuiaina ai olaga o le toatele o tagata e le tagolima o le lalolagi, faapea ma i latou o e ua mafatia mai mala o le natura.

Matou te fiafia lava e faailoa atu o le aso 1 o Aperila i le tausaga nei, na pasia ai i se finagalo autasi o le Maota o le Palemene a Ilinoi ina ia pasia se faaiuga o se faatoesega mo le tuliesea faamalosi o o tatou tagata mai Navu i le 1846.O lenei gaoioiga mamalu ma tamalii e mafai ona ogatasi ma le faaiuga na faia e Kovana Christopher S. Bond o Misuri i lena taimi, o le na faaleaogaina i le 1976 le poloaiga e le faatulafonoina e faaumatia ai o tatou tagata lea na tuuina atu e Kovana Lilburn W. Boggs i le 1838.

O nei mea ma isi atinaega o le faailoga lea o se suiga sili ona taua i uiga e faasaga i le Au Paia o Aso e Gata Ai.

E maeu lo’u lagonaina o le faafetai mo outou uma taitoatasi, ma outou uma mo la outou tautua maelega ma le faapaiaina. Ou te faafetai atu ia te outou mo le tele o lo outou agalelei i soo se mea ou te alu i ai. Ou te tu atu o sa outou auauna ua saunia ma naunau e fesoasoani atu ia te outou i soo se auala ou te mafaia ai.

Ia faamanuia outou e le Atua, au uo pele. E ese lo’u alofa ia outou. O loo ou tatalo mo outou. E ese lo’u faafetai mo outou.

Ia fiafia mai le lagi ia te outou. Ia i ai le alofa ma le lotogatasi, le filemu ma le agalelei i totonu o o outou aiga. Ia puipuia outou mai mafatiaga ma le tiapolo. Ia avea le “fuafuaga o le fiafia” (Alema 42:8) a lo tatou Tama ma faatulagaga tou te ola ai. Ou te ole atu ai ma le faamaulalo ma le faafetai tele i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

O se fiafiaga mo i tatou lo tatou faalogo atu i la tatou uo pele, o Elder David B. Haight o le Korama a le Toasefululua, o le ua 97 nei ona tausaga. Elder Haight susu mai i luga nei ma saunoa atu i le toatele o au uo.