2004
A’a ma Lala
Me 2004


A’a ma Lala

Ua aoteleina e faapea, o le a o’o mai ia i tatou faamanuiaga aupito sili o le olaga pe afai e loloto a’a o lo tatou alofa ia Iesu Keriso i o tatou loto.

O taimi uma lava tatou te oo ai i le mea e siaki ai e leoleo i le malaevaalele, e faatonuina ai i tatou e faaali atu se ata faamaonia. Tatou te malamalama i le manaomia o lea tulaga ma usiusitai ai, ma le iloa o se mea e tatau ma aoga. Peitai ou te tuuina atu lo’u ata ma le tau faanoanoa, pe afai ou te faaaogaina o se faamaoniga o lo’u faasinomaga moni. Afai e iloilo e se tasi le ata o lo’u tusifolau ma fai mai ua fetaui lelei ma o’u foliga vaaia, ou te iloa iina ua tatau ona ou alu i le fale. Ou te lagona foi le faanoanoa i se isi itu. E leai ma se mea o o’u a’a ma lālā o faailoa atu e le ata. O ni vaega taua na o lo’u faasinomaga. Mata e tele se mea e te iloa e uiga i se laau i le na ona tilotilo i se ata o lona ogalaau? Leai! O a’a ma lala o laau e maua ai le tele o faamatalaga. E faapena i tatou i le tulaga patino ma lo tatou faatuatuaga.

O A’a Patino

O a’a patino e taua na’ua. Ma te iloa ma Sister Nelson se aiga e latou te fa’aalia ma le mitamita faailoga o o latou a’a faaleaugatuaa faatasi ma ni atatusi lapopoa e i fafo o pavali o lo latou fale. O ata matagofie o i ai i pa o le latou fale, o loo ta’u mai ai tupuaga ma’oti o o latou aiga uma e lua.

Afai e si’osi’omia e tagata o se aiga se pepe fou, e faalogoina ni faamatalaga faapenei, “E mumu lona lauulu, e pei lava o lona tina,” po o le “E i ai se omo i lona alafau, e pei lava o lona tama.”

E tofu i tatou ma ni a’a faaleaugatuaa. E tofu alii taitasi ma ni vaaiga faaletino o foliga e faapei o lona tama. E tofu foi tamaitai ma ni foliga e tali pei lava o lona tina.1 E le gata i lea, ua maua e i tatou taitoatasi isi meaalofa o ni foliga faaletino, e faapitoa ai i tatou.

Talu ai ona ua ia i tatou se agaga ma se tino faaletino,2 ua i ai foi ni o tatou a’a faaleagaga e maotua atu i tua. Latou te faatonutonuina a tatou mataupu taua, o o tatou talitonuga, ma lo tatou faatuatua. O a’a faaleagaga e taita’ia lo tatou naunautai i mataupu sili ma aoaoga a le Alii.3

E i ai i fanau se faanaunauga tupufua e faataitai i fa’aaoaoga a o latou matua. E masani, ona gau atu loto o tama i uiga ma galuega a o latou tamā; e fia mananao teine e ola faapei o o latou tina. O outou matua, ‘aua tou te maofa pe afai o nisi taimi i le gasologa o le olaga, ua sili atu ai le lelei o a outou fanau nai lo outou.

E tatau ona faafetai ona o a’a patino, faaletino ma faaleagaga. I lo’u olaga, ou te faafetai i lo’u Foafoa ma o’u matua pele ma tua’a. Ou te taumafai e faamamaluina i latou i lo’u a’oa’o lea e uiga ia i latou ma auauna ia i latou i le malumalu.4 Ua i ai i matua se tiute e fetufaa’i le malamalama o o latou a’a patino ma a latou fanau ma fanau a fanau. O le aoaoina faatasi o lo latou talafaasolopito e lotogatasi ai se aiga.

O A’a Faalefaatuatuaga

E manaomia foi ona tatou iloa a’a o lo tatou faatuatuaga. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e ui sa faavaeina aloa’ia i le 1830, ae sa toefuatai mai i ni a’a lea e tau atu lava i tua. O upumoni mai augatupulaga ua mavae ua tauaofa’i mai nei, ua auiliili mai, ma ua faamanino mai.5 Ia i tatou o matua ma faia’oga, o se punaoa sili e a’oa’o ai o Mataupu Faavae ia o le Faatuatua. Na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita,6 o lenei tusitusiga ua faasino i le tele o mataupu autu na e faavae mai ai lo tatou faatuatuaga. O loo ta’u mai ai le Aigaatua, le filifiliga saoloto, o le Pa’ū o Atamu, ma le Togiola a Iesu Keriso. Ua ia faamatala manino maia aoaoga faavae ma sauniga o le faatuatua, salamo, papatisoga, ma le faae’e atu o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia. Ua ia faamatala maia mataupu o le pule a le perisitua ma le faatulagaga. Ua ia ta’ua mai o ni tusitusiga paia le Tusi Paia, le Tusi a Mamona ma se tapasa tatala o fa’aaliga faifai pea mai le Atua.7 Ma ua ia folafola mai le moni o le faapotopotoina o Isaraelu. E maeu ia oa silisili o le upumoni o loo i totonu o lenei tusitusiga taua a o tatou a’oa’o atu o tatou a’a faalefaatuatuaga.

O isi mataupu faavae fa’aalia o i a’a o lo tatou faatuatuaga e aofia ai le Foafoaga, Toetu, tulafono o le sefulua’i, tatalo, ma faamanuiaga maualuluga o le malumalu. A o tatou a’oa’o atu nei aoaoga faavae, tatou te iloa ai le mautu na’ua o lo tatou faavae. A tatou fa’aaoga nei aoaoga faavae i o tatou olaga, o le a avea a’a o lo tatou faatuatuaga ma vaega o lo tatou lava malosiaga faaleagaga.

E manaomia e uso liliu mai ona faamalolosi o latou a’a o le faatuatuaga. Na a’oa’o mai Peresitene Gordon B. Hinckley e manaomia e uso liliu mai taitoatasi se uo, se tiutetauave, ma le tausia i le afioga lelei a le Atua. O le i ai o ni a’a faapena e lagolagoina i latou ma a latou fanau, e avea ai uso liliu mai faapelepele ma ni paionia mo o latou lava aiga e mulimuli i ai.

Ae paga lea, o nisi tagata o ni aiga faamaoni ua seesee ese atu, ona e vaivai o latou a’a. E momomo lava lo’u loto pe a ou iloa nisi ua liliuese mai le faatuatuaga o o latou tua’a paionia. O se tasi atalii o se uo polofesa tomai ma talenia a ni tua’a faamaoni, sa ia faatagaina se masalosaloga i se mataupu faavae e tasi, e faanenefu ai lana vaaiga i le atoatoa o le talalelei ma ia tuu ai se papupuni e le mavae lona faalauteleina i le va o ia ma le malumalu. O se tasi foi ou te masani ai, o se tuafafine lelei e i ai ona tua’a paionia lauiloa, a ua fai mai nei e le o ia o se “tagata toaga” o le Ekalesia.

Pe ua matele ea ona opogi mai e nei tagata pele ia tulaga faaonaponei ua galo ai ia i latou o latou lava a’a? Pe ua galo ea ia i latou le uiga moni o le Toefuataiga, ma lona tau? Pe ua galo ea ia i latou lo latou tofi paionia ma lo latou gafa e pei ona faamatala mai i faamanuiaga faapeteriaka? Mo ni nai mea lelei laiti e le tumau, ua latou faagaloina ai ma faatuatuana’i le ola e faavavau? O le lē manatunatu i a’a ua latou manuia ai, latou te le toe olioli ai i faamanuiaga o le Au Paia o i ai i le galuega a le Atua Silisiliese.

O o latou tua’a tamalii “sa aumaia i le malamalama o le upumoni, … e tusa ai ma le agaga o fa’aaliga ma valoaga, ma le mana o le Atua.” O o latou augatama “na faaliliuina i le Alii, [ma] ua le toe liliuese lava.”8 Faamata o le a se faalogona o na tuaa i le se’ese’e ese atu o e na tupuga mai ia i latou? E le taumate o le a liua i le faanoanoa, aua o fua e momotu ese mai a’a, e le mafai ona ola umi.

Na tuuina mai e le Alii le lapataiga paia lenei:

“Ina ua fafagaina outou i le … afioga malie a le Atua … , pe tou te teena ea upu a le au perofeta; pe tou te teena ea upu uma ua ta’ua mai e uiga ia Keriso, … ma le mana o le Atua, atoa ma le mea foaifuaina, o le Agaga Paia, … ma ula i le ala sili o le togiola, ua faia mo outou?

“ … O le toetu mai … e faatuina ai outou i le maasiasi ma le nofosala matautia i luma o le nofoa faamasino o le Atua.”9

Ou te aioi atu ia i tatou uma ina ia utagia lena lapataiga paia.

O Lala Patino

E pei lava ona naunautai o tatou a’a i se taumafaiga taua po o ai i tatou, o o tatou lala o se faaopoopoga taua i lo tatou faasinomaga. O na lala patino ua fanau maia fua o o tatou sulugatiti.10 Ua a’oa’o mai tusitusiga paia, “Tou te iloa i latou i o latou fua.”11 I le amataga o la ma mafutaga, sa masani ai ona matou fetaia’i ma Sister Nelson ma ni tagata talavou na fai mai ua latou lagona e pei lava ua leva ona latou iloa i ma’ua, ona sa latou iloa le ma fanau. O le taimi nei ua faafeiloa’ia ai i ma’ua ma le faapelepele e i latou ua latou iloa i ma’ua, ona latou te iloa fanau a le ma fanau.

O Lala Faalefaatuatuaga

E faapena foi lava i le tele o taimi, e iloa lo tatou talitonuga i fua o ona lala. Talu ai nei sa matou feiloa’i ai ma ni taitai faalemalo mai se atunuu mamao ese ma iinei, o ē sa matuai faagaeetia lava e uiga i le Ekalesia ma ana taumafaiga i le lalolagi atoa. Sa latou fiafia i a tatou aoaoga e uiga i le aiga ma mananao ai i ni kopi o la tatou folafolaga i le lalolagi ma tusitaiala mo afiafi faaleaiga. Sa latou fia iloa atili nisi mea e uiga i la tatou polokalama uelefea ma fesoasoaniga alofa i tagata. Sa matou malilie atu i ai i mea uma matou te mafaia, ona sui lea o le mea e taula’i atu i ai, mai mea tatou te fai, i le mafuaaga tatou te faia ai. Sa ou faamatalaina atu i ai se tala faatusa i se laau. “Ua outou tosina mai i ni fua eseese o lo matou faatuatuaga,” o la’u tala lea na fai atu. “E tele naua ma e mamana. Peitai e le mafai ona e tofo i lenei fua sei vagana ua e iloa le laau e tupu mai ai. Ma e le mafai ona outou malamalama i lenei laau seiloga tou te silafia ona a’a. I lo matou faatuatuaga, e le mafai ona outou maua fua e aunoa ma a’a.” Sa latou malamalama i lea mea.

O fua mai le laau mafala o le talalelei e aofia ai le “alofa, olioli, filemu, onosai, mataalofa, agalelei, [ma le] faatuatua.”12 Na saunoa mai Peresitene Harold B. Lee i se tasi taimi: “O fua matagofie ma suamalie e le tutupu sei vagana sa totoina a’a o le … laau i se eleele lafulemu, ma vagana ua tausia lelei ma teuteuina, faagata lelei, ma fui. E faapena foi ona le maua ia fua suamalie o le amio mama ma le legavia, faamaoni, le gaoia, amiosa’o, ma le faamaoni a’iai i le tagata e le o faavaeina lona olaga i se molimau mausali o upumoni o le talalelei, ma le soifua ma le misiona a le Alii o Iesu Keriso.”13

O fua o le talalelei e suamalie ia i latou o e usiusitai i le Alii. Tatou te sailia ia aoaoga ma le iloa “o le mamalu o le Atua o le malamalama lea.”14 O le faamanuiaga o le sefulua’i e maua e ala i le totogiina.15 O taui e maua mai le Upu o le Poto e ala i le usiusitai i ai.16 Tatou te a’oa’o mai aafiaga e o’o mai i le ola ai i le talalelei e faapea o le tatalo, faamamaluina o le aso Sapati, ma taumamafa i le faamanatuga e puipuia ai i tatou mai le pologa o le agasala. Tatou te tetee i ponokarafi ma le ola le mama, i le iloa lea o le filemu o le mama a’ia’i, e mafai ona tatou maua pe afai tatou te ola e tusa ai ma tulafono o le talalelei.

Na tuuina mai e le Alii le folafolaga lenei ma le poloaiga: “Ua uma ona faamamaina outou i le upu na ou tautala atu ai ia te outou… . Ia tumau ia outou ia te a’u, o a’u foi ia te outou… . O a’u nei o le vine, o la outou.”17 Ua aoteleina e faapea, o le a o’o mai ia i tatou faamanuiaga aupito sili o le olaga pe afai e loloto a’a o lo tatou alofa ia Iesu Keriso i o tatou loto.18

Molimau

O le faasinomaga patino o se mea lea e sili atu nai lo se ata o se tusifolau. Ua i ai ni o tatou a’a ma ni lala. O loo maua’a le faaleatua i totonu o i tatou taitoatasi. “O i tatou uma o le galuega a le aao o [lo tatou Foafoa].”19 O i tatou o ni tagata e faavavau. I lotoa o le mua’i olaga, sa mua’i faauuina ai i tatou le usoga i o tatou tiutetauave o le perisitua.20 A o lei faavaeina le lalolagi, sa saunia tamaitai ina ia mafai ona latou fanauina mai fanau ma faamamaluina le Atua.21

Na tatou o mai i lenei olaga ina ia maua se tino, ina ia aoao ma tofotofoina.22 E ao ona tatou faia ni aiga ma faamauina i malumalu paia, faatasi ma ni sootaga olioli ma alofa ia e tumau e o’o i le faavavau. I nei upumoni e faavavau, ua maua’a patino ai i tatou.

O lala o o tatou aiga faapea ma le talalelei e fua maia fua e faatamaoaigaina ai o tatou olaga. O le galuega a le Atua ma Lona mamalu—“o le faataunuu lea o le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau”—lea e mafai ona avea mo tatou.23 E mafai ona tatou mau faatasi ma Ia ma o tatou lava aiga, e faavavau. O na faamanuiaga o le a tuuina atu i e faamaoni i Lana lava ala ma le taimi.24

O loo soifua le Atua. O Iesu o le Keriso. O Iosefa Samita o le talifaaaliga ma le perofeta o lenei augatupulaga mulimuli. E moni le Tusi a Mamona. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo lea o le Atua ua toe faavaeina i le fogaeleele. O Peresitene Gordon B. Hinckley o Lana perofeta soifua. Afai e maua’a i nei upumoni, o le a tumau fua o o tatou lala.25 Ou te tautino atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. E le gata i lea, o vaega laiti o mitokonotoria DNA e sau mai le tina ma alu atu i lana/ana fanau tama faapea ma lana/ana fanau teine.

  2. Tagai MFF 88:15.

  3. Tagai Efeso 3:14–19; Kolose 2:6–7.

  4. Tagai MFF 128:15.

  5. Tagai MFF 128:18.

  6. O Mataupu Faavae o le Faatuatua na aofia ai i totonu o se tusi na auina atu ia Mr. John Wentworth, le faatonu ma o ia foi e ona se nusipepa Sikako; na mua’i lomia i le Times and Seasons, Mati 1, 1842; tagai Ensign, Iulai 2002, 26–32.

  7. O lenei tusitusiga o loo ta’ua mai ai foi meaalofa a le Agaga na e faamalamalamaina olaga o tagata o le Ekalesia. Na te valoia mai mea maoae e tutupu i aso e gata ai, e pei o le aumaia o Ituaiga e Sefulu, o le faatuina o Siona, ma le nofotupu i le meleniuma o Iesu Keriso i luga o le Fogaeleele toe faafouina. E aofia ai aoaoga faavae o le saolotoga e tapua’i ai, onosai, ma le usiusitai i le tulafono. Ma ua faaiuina i se faamatalaga e faatatau i lo tatou taofi e uiga i le olaga faapea ma manatu patino maualuluga sili.

  8. Alema 23:6.

  9. Iakopo 6:7–9.

  10. Tagai mo se faataitaiga, 2 Nifae 3:6–7.

  11. Mataio 7:20; 3 Nifae 14:20; tagai foi i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:25.

  12. Kalatia 5:22.

  13. Stand Ye in Holy Places (1974), 218–19.

  14. MFF 93:36.

  15. Tagai Malaki 3:10; 3 Nifae 24:10.

  16. Tagai MFF 89:18–20.

  17. Ioane 15:3–5.

  18. Tagai Efeso 3:17.

  19. Isaia 64:8.

  20. Tagai Alema 13:1–5.

  21. Tagai MFF 132:63.

  22. “E pei lava o Aperaamo” (MFF 101:4). Tagai foi Eperu 11:17.

  23. Tagai Mose 1:39.

  24. MFF 88:68. Pe a tatou maua foi soo se faamanuiaga mai le Atua, “e maua ai i le usiusitai i le tulafono lea e autu ai” (MFF 130:21).

  25. Tagai Ioane 15:16.