2004
Aua Na Ou Fia ‘Ai Ona Outou Avane ai lea Ni Mea Ou Te ‘Ai Ai
Me 2004


“Aua Na Ou Fia ‘Ai Ona Outou Avane ai lea Ni Mea Ou Te ‘Ai Ai”

Po o fea lava e manaomia mai ai, ma pe o le a foi le mafuaaga, e i ai lava sui o le Ekalesia iina… . Ua ou molimauina e au lava ia le aoga o a tatou taumafaiga mo galuega fesoasoani.

I le 1936, ua 68 tausaga talu ai, na ta’u mai ai ia te a’u e se tasi o failautusi i le Korama a le Toasefululua le mea na ta’u atu e se sui o le Toasefululua ia te ia. Na ia faapea mai, o le konafesi aoao o le a sosoo ai, o le a fofogaina mai ai se polokalama o le a lauiloa, e sili atu ona taua nai lo le taunuu mai o o tatou tagata i nei vanu, o ni paionia.

O lea la, e ese ai mai le autu o la’u lauga, e le tatau lava ona e ta’uina atu i lau failautusi mea e tatau ona e teuina e le faalauaiteleina, ma e le tatau foi [i lau failautusi] ona ia ta’uina atu i soo se tasi pe afai e tuuina atu ia te ia se faamatalaga e le faalauaiteleina.

Ae, o le mea lena sa tupu i na aso. E le o tupu lava i nei aso. Oi e leai! E tatau ona ou faaopoopo atu, e le i solia lava e a’u failautusi atamamai [le tulafono] o le le fauaiteleina o se mea.

E pei ona outou masani ai i le talafaasolopito ua lauiloa, sa faasilasilaina ai i lena taimi le fuafuaga saogalemu a le Ekalesia, o le igoa lea na suia mulimuli ane i le polokalama o le uelefea a le Ekalesia.

Sa ou manatunatu i tua i na aso pe mafai faapefea e soo se mea e faia e le Ekalesia ona sili atu lona taua i le manatu o se tasi nai lo le logologoa o le faapotopotoina mai o o tatou tagata i nei vanu i sisifo o le Iunaite Setete. O lena faapotopotoina o o tatou tagata o se fesuiaiga sa toatele ni tagata na aafia ai lea na ou lagonaina ai e leai se mea e mafai ona sili atu le taua. Ae na ou iloaina se mea taua i se taimi e le i mamao atu.

E toatele tagata asiasi lauiloa matou te taliaina i le ofisa o le Au Peresitene Sili. E aofia ai ia taitai o malo ma amepasa o atunuu. I nai vaiaso ua tuanai, sa matou talimalo ai i le pulenuu o se tasi o taulaga tele i le lalolagi. Na faapena foi ona matou talimalo talu ai nei i le sui peresitene ma le amepasa o Ekuatoa, o le amepasa mai Litunia, o le amepasa mai Pelarusi, ma isi. I a matou talatalanoaga, e leai ma se tasi o nei tagata asiasi na ta’ua le malaga maoae faapaionia a o tatou tuaa. Ae o i latou uma lava, e aunoa ma le tau faaosoina, latou te talanoa faaviivii mai lava i la tatou polokalama o le uelefea ma a tatou taumafaiga o fesoasoaniga alofa.

Ma o lea ou te tautala atu ai i lenei sauniga maoae a le perisitua, ou te fia tuuina atu ni nai upu e uiga i a tatou taumafaiga mo i latou o e le tagolima, e tusa pe o ni tagata o le Ekalesia pe leai, i vaega eseese o le lalolagi.

Ina ua amataina le polokalama o le uelefea i ona po nei, sa fuafuaina e tausia ai manaoga o tagata o le Ekalesia. I tausaga na mulimuli mai ai, e faitau afe ma afe i latou na tautuaina. Sa tuuina atu e Epikopo ma peresitene o Aualofa ia meaai ma lavalava ia i latou faapea ma isi sapalai mo i latou o e le tagolima. E anoanoai tagata o le Ekalesia sa galulue i tulaga faavolenitia i le gaosiga o mea sa moomia. O loo tatou faagaoioia nei ia ni fale teuoloa se 113, o ni faatoaga se 63, o ni fale tuuapa ma nofoaga autu e tuupepa ai meaai se 105, o ni nofoaga se 18 e gaosia ai meaai ma tufatufa atu ai laau, e faapea foi le tele o isi fale.

E le gata ua ausia ia manaoga o tagata o le Ekalesia, ae ua faalautele atu foi le fesoasoaniga i le anoanoai o isi. O iinei lava ia i pitonuu o le Aai o Sate Leki o loo fafagaina ai le toatele o tagata fiaaai e ni faalapotopotoga e le puleaina e le Ekalesia ae faaaoga ai ia sapalai o le uelefea a le Ekalesia.

O iinei, i lenei aai, faapea ma le tele o isi nofoaga, o loo tatou faagaoioia ai ia ni fale teuoloa matagofie lea e leai ni masini tala tupe e faaaoga ai, lea e le faafesuiaia ai ni tupe, lea e tuuina atu ai meaai, lavalava, ma isi mea e manaomia ia i latou o loo mafatia. Ou te talitonu e leai se susu, e leai se aano o manufasi, e leai se falaoamata o loo maua i soo se faleoloa e sili atu nai lo mea o loo tufatufaina atu mai fale teuoloa o epikopo.

O mataupu faavae o loo faagaoioia ai nei vaega e matuai taua lava e pei ona i ai i le amataga.

O i latou o e le tagolima e faamoemoe e faia mea uma latou te mafaia ina ia ausia ai i latou lava. Ona faamoemoe lea e fesoasoani atu ia aiga i le tausia o tagata o o latou aiga ua le gafatia. Ona faatoa tuu atu loa lea i ai o punaoa a le Ekalesia.

Matou te talitonu ma matuai faatauaina ia afioga a lo tatou Alii:

“O mai ia, o outou ua faamanuiaina e lo’u Tama, ia fai mo outou tofi le malo ua saunia mo outou a o lei faavaeina le lalolagi:

“Aua na ou fia ‘ai, ona outou avane ai lea ni mea ou te ‘ai ai: na ou fia inu, ona outou avane ai lea ni vai ou te inu ai: sa fai au ma tagata ese, ona outou talia lea o au:

“Na ou le lavalava, ona outou faaofuina lea o au: na ou mai, ona outou asiasia mai lea o au: na ou i le falepuipui, ona outou o ane ai lea ia te au” (Mataio 25:34–36).

O le ala lenei a le Alii e tausia ai i latou o e le tagolima, na Ia folafola mai, “aua latou te … nonofo pea ma outou” (tagai Mataio 26:11).

O i latou o e gafatia, e galulue volenitia ina ia fesoasoani ia i latou o e le mafai ona latou tausia i latou lava. O le tausaga na tea nei e tusa ma le 563,000 aso [e aunoa ma se totogi] na foai atu e fai ai galuega i totonu o fale o le uelefea. E tutusa lelei lena ma se tagata e faigaluega mo le valu itula i aso taitasi, mo tausaga e 1,542.

O se lomiga talu ai nei a le Church News o loo i ai le tala i se vaega o fai faatoaga i se tamai nuu i Idaho. Pe mafai ona ou faitauina faapuupuu atu lena tala?

“O le 6 i le taeao i le taufaaiuiuga o Oketopa, ma ua amata ona ufitia e le puao mafiafia i luga o le toga a’a suamalie [sugar beet] i Rupert, Idaho.

“Sa faaloaloa atu lima uumi o le masini e tusa ma le sefululua laina e au i ai, e seleeseina ia tumutumu o a’a suamalie. O tua atu, e i ai se masini e suaina ia a’a, ma tase’i i luga ma tuu i luga o se fusipau e vili atu ai i luga o se loli o loo faatali mai.

“… O le Faatoaga lea o le Uelefea i Rupert Idaho, ma o i latou o loo galulue ai iina i le taimi nei o ni tagata sa ofo mai e galulue fue… . E i ai taimi e silia ma le 60 masini e galulue uma faatasi—… o masini a faifaatoaga i le nuu.”

E alu le aso atoa o faia le galuega.

“[O le] 7 i le afiafi … ua goto le la, ma tuua le fanua pogisa ma le malulu. Ona agai atu lea o le au faifaatoaga i aiga, ua lelavava ma le fiafia.

“Ua maea lelei se isi foi aso.

“Sa latou seleseleina ia a’a suamalie a le Alii” (Neil K. Newell, “A Harvest in Idaho,” Church News, 20 Mar. 2004, 16).

O se ituaiga galuega auauna atu faavolenitia lea o loo faia pea ina ia mautinoa ai le i ai o sapalai i fale teuoloa o le Alii.

Talu mai ona faatoa amata, ua suia e le polokalama ana sini mai le tausia o e le tagolima i le uunaia lea o aiga o le Ekalesia ina ia saunia. E leai se tasi na te iloa le taimi e oo mai ai se mala. Po o se ma’i, po o le leai o se galuega, po o se faalavelave e tupu e le toe atoatoa ai le malosi.

O le tausaga na tea nei na fesoasoani atu ai le polokalama i aiga ina ia teuina le 18 miliona pauna o meaai masani aua se taimi e ono moomia ai. E faamoemoe, o le a le oo mai lava lena taimi. Ae o taumafa masani lelei, atoatoa ona teuina ina nei moomia, e aumaia ai le filemu i le mafaufau, faapea foi ma le faamalieina i le usiusitai i le fautuaga.

O lea ua i ai foi nei se isi sini o le uelefea. Na amataina i nai tausaga ua mavae ina ua aumaia e le lamala i Aferika le matelaina ma maliliu ai le anoanoai o tagata. Na valaaulia tagata o le Ekalesia ina ia foai atu i se taumafaiga o fesoasoaniga alofa ina ia ausia manaoga o na tagata sa matuai matitiva lava. O a outou foai sa tele naua, ma le lotofoai. O loo faaauau pea le galuega aua o loo i ai pea isi manaoga ogaoga i le tele o nofoaga. O le aofaiga o tagata ua oo atu i ai lenei fesoasoani ua avea ma se vavega. E faitau miliona pauna o meaai, sapalai mo togafitiga faafomai, faleie, lavalava, ma isi mea e faaaoga na aveeseina ai le oge ma le faanoanoa i le tele o vaega o le lalolagi. Sa eliina ia vaieli, sa totoina ia laau, sa faasaoina ia ola. Sei o’u tuuina atu se faataitaiga.

O Neil Darlington o se enisinia vailaau e galue mo se kamupani gaosimea tele lava i Ghana. Na iu ina litaea o ia.

Ona valaauina lea o ia ma lona toalua e avea ma se ulugalii faamisiona. Sa auina atu i laua i Ghana. Fai mai ia Brother Darlington, “O nofoaga o le oge, faamai, o fevesiaiga lautele, ae sa ma i ai iina o ni sui o le Ekalesia, e tuuina atu se lima fesoasoani i e matitiva, o e fia aai, o e faanoanoa.”

O nuu laiti sa latou eliina ai ni vaieli fou ae toe faaleleia vaieli tuai. O i tatou na o loo maua le tele o vai lelei, ma le mama, e faigata ona malamalama i tulaga o i latou e le o mauaina.

Pe mafai ona outou pueina i o outou mafaufau, lenei ulugalii faamisiona naunautai o le Au Paia o Aso e Gata Ai? Sa latou viliina totonu o le eleele matutu. Sa tau le latou auvili i le mea e maua ai le vai i lalo, ma sa pei o se vavega le puna ae i luga o le vai ma tafe atu i luga o le eleele ua galala. Sa i ai le fiafia. Sa i ai loimata. Ua i ai nei le vai e feinu ai, o le vai e faamama ai, o le vai e tausi ai faatoaga. E leai se mea e sili atu ona taua i se laueleele matutu nai lo le vai. E maeu le matagofie o se vai e tafe ifo mai se vaieli fou.

I se tasi faatasiga, sa faapotopoto atu ai ia alii ma toeaiina o le nuu e faafetai atu ia i laua, ae na talosaga atu ia Brother Darlington i le alii o le nuu pe mafai ona la usuina ma Sister Darlington se pese mo i latou. Sa la pulatoa atu i mata o nei alii ma tamaitai e uli o latou tino o loo tutu mai i o la luma ma usuina le, “O Au Se Atalii o le Atua”, o se faailoga o lo latou usoga e tasi.

O lenei ulugalii, ua tuuina atu e ala i a la taumafaiga ia le vai i se aofaiga o tagata pe tusa ma le 190,000 i nuu maotua ma nofoaga o tagata sulufai. Mafaufau i ai, pe a mafai, i le vavega o lenei mea ua ausia.

O le taimi nei, ua fia afe ia ulugalii faaipoipo e pei o i laua, o ulugalii semanu e na o le ola fifilemu lava ma auai i ni gaoioiga le aoga, sa auauna atu, ma o loo auauna atu, i le tele o auala ma le tele o nofoaga. Sa latou galulue ma faaauau pea ona galulue i vaega matitiva o Amerika. Sa latou galulue, ma o loo galulue pea i Initia ma Initonesia, i Tailani ma Kemupotia, i Rusia ma malo o Paletika. Ma ua faalautele ai le galuega.

I le auai ai faatasi ma isi, na tuuina atu talu ai nei e le Ekalesia ia ni nofoa faataavale mo ni tagata se 42,000 e le atoatoa le malosi. Mafaufau i le uiga o lenei mea i tagata seiloga e totolo ona mafai lea ona feoai. Faatasi ai ma le fesoasoani a fomai ma tamaitai tausimai e le manatu faapito, sa tuuina atu ai ia aoaoga i le faamanavaina o pepe faatoa fananau mai i le lata i le 19,000 tagata galulue faafomai i le tausaga e 2003 lava ia. O le a faasaoina ia ola o pepe e fia afe ona o se taunuuga o lenei aoaoga.

O le tausaga na tea nei e tusa ma le 2,700 tagata na togafitia mo faafitauli i mata, ae 300 tagata o le lotoifale sa aoaoina i auala e faasaoina ai o le vaai. Ua matuai faapupulaina lava le tagata sa tauaso.

O vaega na matautia ai lologa, o vaega na aafia i mala o le natura ona o mafuie, o vaega o loo avea ai le matelaina i le fia aai ma faafitauli faifaipea, o vaega o loo i ai ni tagata e le tagolima i soo se mafuaaga, sa i ai foi iina ia sui o le Ekalesia. E tusa ma le 98 miliona tala Amerika le tino i tupe ma foai agalelei na tufatufaina atu i le tausaga na tea nei, ma maua ai se aofaiga e 643 miliona tala Amerika o ia ituaiga fesoasoani i le na o le 18 tausaga.

Ua ou molimauina e au lava ia le aoga o a tatou taumafaiga mo galuega fesoasoani. I le femalagaai ai i le lalolagi, ua ou vaai ai ia i latou o e na taliaina lo tatou lotofoai. I le 1998, na ou asiasi atu ai i eria o Amerika Tutotonu, lea sa matuai faatamaia lava e le Afa o Mitch. O iina na vave ai lava ona faatulagaina le tufatufaina atu o meaai ma lavalava, faapea ma le faamamaina ma le toe fausia o fale ma olaga na afaina, o se vavega lea ia i matou.

E le lava le taimi e toe faitaulia ai le mea ua oo atu i ai ia nei polokalama aoga ma le taua. I le tuuina atu o le fesoasoani tatou te le fesiligia pe auai i latou ua aafia i le Ekalesia. Aua ua tatou iloa o fanau uma o i le lalolagi o se atalii/afafine ia o le Atua ua aoga i ai le fesoasoani i le taimi o loo moomia ai. Ua tatou faia le mea ua tatou faia e aunoa ma le faailoaina atu i le tagata ua ia maua, o i tatou na aumai ai. Tatou te le sailia ni faaviiviiga po o ni faafetai. Ua matuai lava ma totoe le taui lea pe afai tatou te fesoasoani atu i se tasi o e aupito itiiti o fanau nei a lo tatou Tama, ua tatou faia foi ia te Ia ma Lona Alo Pele (tagai Mataio 25:40).

O le a tatou faia pea lenei galuega. O le a i ai pea le manaomia. O le matelaina ma le manao, ma mala o le natura o le a i ai pea ma i tatou. Ma o le a i ai pea i latou ua tuia o latou loto i le malamalama o le talalelei, o e o le a naunau e auauna atu ma galulue ma faamalosiau i e le tagolima o le lalolagi.

O se taumafaiga foi faapea ua tatou faavaeina ai le Tupe Faaagaga mo Aoga. Na mafai ona faatinoina e ala i a outou foai agalelei. O lea ua faagaoioia nei i atunuu e 23. Ua tuuina atu nonogatupe i alii ma tamaitai talavou agavaa mo aoaoga. A leai, o le a maileia i latou i le le mafai lea ona o ese mai ma le mativa, lea na oo i ai o latou matua ma augatuaa mo le tele o tupulaga. E tusa ma le 10,000 ma ona tupu i latou ua fesoasoani nei i ai, ma ua faailoa mai i le tulaga o loo i ai nei o aoaoga faapea ua mafai ai ona faatoluina pe faafaina le tupe ua maua mai le mea sa mafai ona maua muamua.

O loo taitaia e le Agaga o le Alii lenei galuega. O lenei gaoioiga o le uelefea o se gaoioiga e faaletino, o loo atagia mai lona uiga moni i tulaga o araisa ma pi, o loo faailoa mai i palanikeke ma faleie, o lavalava ma vailaau faafomai, o galuega ma aoaoga mo ni galuega sili atu ona lelei. Ae o le mea ua tatou taua o se galuega faaletino o se faatinoga lea i fafo o se agaga o loo i totonu—le Agaga lea o le Alii o loo faapea mai, o Ia “sa femaliuai ma agalelei” (tagai Galuega 10:38).

Ia faauluolaina e le lagi lenei polokalama maoae, ma ia i ai faamanuiaga a le lagi i luga o i latou o e o loo galulue ai, ou te tatalo atu ai ma le lotomaulalo, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.