2012
Maʻu e Ngaahi Talí ʻi he Tohi ʻa Molomoná
Sānuali 2012


Maʻu ʻo e Ngaahi Talí ʻi he Tohi ʻa Molomoná

ʻOku lava ke faingataʻa ʻetau moʻui he māmaní, ka naʻe ʻikai ʻomi kitautolu ʻe he Tamai Hēvani ki hení ke tau fehangahangai tokotaha pē mo e ngaahi matangi ʻo e moʻuí. Ko e taha e tokoni mahuʻinga taha kuó Ne ʻomi maʻatautolú ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene akoʻi mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ka ʻoku toe tākiekina ai kitautolu ʻi he ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻE tokoni mai ʻa e Laumālié ʻi heʻetau fekumi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ke maʻu e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi palopalemá mo e fehuʻí.

Naʻe fakamoʻoni ‘a ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē:

[“ ʻOku ou ʻiloʻi ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa e maʻuʻanga tokoni lelei taha ki heʻetau ngaahi palopalema ʻi he moʻuí ʻo laka ange ia ʻi ha toe tohi kuó u lau. …

“Kuo tuʻo lahi hano fakanonga e moʻui ʻa kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi palopalemá ʻi heʻenau lau e Tohi ʻa Molomoná! ʻOku ʻikai faʻa lava ke lau e ngaahi sīpinga ʻo e tataki fakalaumālie ʻoku maʻu he tohi ko iá.”]1

ʻOku vahevahe ʻe he kāingalotú ʻi he ngaahi fakamatala ʻi laló ʻa e founga naʻá nau maʻu ai e tali naʻa nau fekumi ki aí mei he Tohi ʻa Molomoná.

Aʻusia ha Liliu ʻo e Lotó

Neongo naʻe ako kei siʻi pē ʻa Kuleki Lāseni (kuo liliu e hingoá) ʻo Kalefōnia, USA, ki he ongoongoleleí ka naʻe toe foki pē ʻo māmālohi. Naʻá ne maʻu e faitoʻo konatapú pea lahi ʻene faihiá ʻo iku ai ki pilīsoné. Naʻá ne loto ke liliu ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e foungá.

Naʻe tohi ʻe Kuleki, “Naʻe akoʻi mai ʻe he kakai tangata mei he uooti ʻo e feituʻu ko iá ʻa e lēsoni Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he pilīsoné. Naʻe talamai ʻe ha taha ʻo kinautolu ʻe toe lelei ange ʻeku moʻuí kapau te u lau e Tohi ʻa Molomoná. Pea ko e meʻa ia naʻá ku faí.

“Ne u toe foki ki he lotú ʻi heʻeku ʻatā mei he pilīsoné, ka ne u kei maʻu pē ʻa e holi ke toe foki ki hoku anga motuʻá. Ka ʻi he hokohoko atu ʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná, ne u ako ai ʻo kau ki he kakai ʻo e Tuʻi ko Lamōnaí ʻi he ʻAlamā 19:33, ʻa ia ‘kuo liliu honau lotó; pea ʻoku ʻikai ke nau toe maʻu ha holi ke faikovi.’ Naʻe kamata leva ke u lotu ke maʻu ʻa e faʻahinga liliu ko ʻeni ʻo e lotó.”

Naʻe maʻu ʻe Kuleki ʻa e tali ki heʻene lotú ʻi he Hilamani 15:7, ʻa ia ʻoku akoʻi ai “ko e tuí mo e fakatomalá ʻokú ne fakatupu ha liliu ʻi honau lotó.”

“ ʻI heʻeku lau e ngaahi lea ko iá, ne lele noa pē hoku loʻimatá. Naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié ʻoku ʻofeina mo tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻá ku ongoʻi kapau ʻe mālohi feʻunga ʻeku tuí ke lea ki heʻeku pīsopé, ʻe feʻunga pē ia. ʻI heʻeku tuku ʻeku ngaahi angahalá ʻi he toʻukupu kelekele ʻo e Fakamoʻuí, naʻá ku maʻu leva ha liliu moʻoni ʻo e lotó.”

ʻIloʻi Hono Halá

Naʻe foki loto-foʻi mo loto-mamahi mai ki ʻapi he ʻaho ʻe taha ʻa Lola Suenisoni ʻo ʻAitahō, USA. Naʻe teʻeki ai ke ne mali, pea kuo fehālaaki ʻene palani ki he kolisí mo e ngāue naʻá ne fakaʻamuá. Naʻá ne tohi, “Naʻá ku fifili pe te u lava nai ke toe aʻusia ha taumuʻa ʻi he moʻuí.”

“Naʻe ueʻi au ke u sio ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he ngaahi ʻuluaki veesi ʻe fā ʻo e 1 Nīfai 18, ne u maʻu ai e tali ki he meʻa ne u hohaʻa ki aí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi vēsí ni ʻa hono foʻu ʻe Nīfai ʻa e vaka ke ʻave ai hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe foʻu ia ‘ ʻi ha founga fakatufunga fakaʻofoʻofa’ pea ʻikai ke foʻu ‘ ʻi he founga ʻa e tangatá’; ka naʻe ngaohi ia ʻo ‘fakatatau ki he founga kuo fakahā kiate au ʻe he ʻEikí’ (veesi 1–2). Naʻe toutou fealeaʻaki pē ʻa Nīfai mo e ʻEikí lolotonga hono foʻu e vaká. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai e vaká, ‘naʻe lelei ia, pea … naʻe mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻa hono faʻú’ (veesi 4).

“Ne u fakatokangaʻi ko ʻeku fonongá naʻe ʻi he ‘founga fakatufunga fakaʻofoʻofa.’ Naʻe ʻikai feʻunga ia mo e ngaahi sīpinga ʻa e tangatá ka te u aʻu ai ki he feituʻu ʻoku fie maʻu ke u ʻalu ki aí kapau te u fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻe hoko e ngaahi vēsí ni ko ha maama kamo ʻi he momeniti ʻo e fakapoʻulí. Naʻe ʻikai ʻosi ʻeku palopalemá he taimi pē ko iá, ka naʻá ku maʻu e fakakaukau ne u fie maʻú. ʻOku ou maʻu ʻeni ha ngāue lelei naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki ai.”

Ko hono ʻIloʻi ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha

Naʻe faʻa fifili ʻa ʻEtilani Pasi Semipalano ʻo Honitulá ʻi heʻene kei talavoú pe ko e hā ʻoku fakamatala ai pē ʻa e Tohi Tapú ia ki he ngaahi feituʻu ʻo Selusalemá peá ne fifili pe naʻe toe ʻaʻahi nai ʻa Sīsū Kalaisi ki ha ngaahi puleʻanga kehe.

Naʻe tohi ʻe ʻEtilani, “Hili ha taʻu ʻe ua mei ai naʻe haʻu ki homau ʻapí ha ongo faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá na fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea fakaafeʻi au ke lau ʻi he 3 Nīfaí, ʻa ia ʻoku fakamatala ki he ʻaʻahi ʻa Kalaisi ki he ongo ʻAmeliká.

“ ʻI heʻeku lau iá, naʻá ku manatuʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi heʻeku kei talavoú. Kuó u maʻu ʻa e talí. Kuó u ako mei he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he ongo ʻAmeliká he hili ʻEne Toetuʻú. Ne u fiefiá koeʻuhí he naʻá ku ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú ʻo tatau ai pē pe ko e fē ʻa e feituʻú pe tūkungá.”

Naʻe lotu fakataha ʻa ʻEtilani mo hono uaifí ke ʻilo pe ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, pea naʻá na fakatou maʻu ha fakamoʻoni. Naʻe papitaiso kinaua pea hilifakinima, pea hili ha taʻu ʻe taha mei ai naʻá na sila leva he temipalé.

Tokonaki maʻa Hono Fāmilí

ʻI he taʻu 30 ʻa ʻĒliki Sēmisi ʻo Niu Mekisikou, USA, naʻe mahakiʻia hono kofuuá. Ko ha tamai kei talavou ia, pea naʻá ne ongoʻi loto mamahi ʻaupito mo fifili pe te ne kei lava ke tokonaki maʻa hono fāmilí.

Naʻá ne lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he fifili ʻa Nīfai ki he meʻa tatau ʻi he taimi naʻe motu ai ʻene kaufana naʻe ngaohi ʻaki e ukamea leleí. Ka ʻi he hili hono ngaohi ha kaufana mei he ʻakaú, naʻe toe lava ʻe Nīfai ʻo fafanga hono fāmilí. (Vakai, 1 Nīfai 16:18–23, 30–32.)

Naʻe pehē ʻe ʻĒliki, “Naʻe fakafonu hoku lotó ʻe he talanoa ʻo Nīfaí ʻo hangē ha maama ngingilá. Ko e moʻui lelei ko ia ne u maʻu ʻo aʻu mai ki he taimi ko iá, naʻe hangē pē ia ko e kaufana ukamea ʻa Nīfaí. ʻI he taimi ne u mahamahaki aí, ne hangē pē kuo motu ʻeku kaufaná. Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe tāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻaki ha kaufana ʻakau ʻi he founga ʻo e tafa fakafetongi kofuuá. ʻE lava ʻe he tafa fakafetongi ko ʻení ʻo ʻomai kiate au ʻa e mālohi ke tokangaʻi hoku fāmilí. Ne u maʻu heni ha ʻamanaki lelei. Hili ha meimei taʻu ʻe 10 mei aí, ne hokohoko atu ʻeku tokonaki maʻa hoku fāmilí pea ngāue maʻá e ʻEikí ʻi he lelei taha ne u malavá.”

Akoʻi e Fānaú ke Talangofua

ʻI he taimi naʻe kei iiki ai e fānau ʻa Huani Hōsea Lesanovisi ʻo ʻAsenitiná, naʻá ne faʻa sio ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi ne ʻi ai haʻane fehuʻi kau ki hono akoʻi mo ʻohake ʻene fānaú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ne u fekumi mo hoku uaifí ki hono ngaahi pēsí ke maʻu ha tataki fakalaumālie ki heʻema fānaú, pea naʻá ma maʻu maʻu pē ʻa e talí.”

Naʻe akoʻi ʻe he ongomātuʻa Lesanovisí ʻena fānaú ke talangofua ʻaki hono fakahinohinoʻi kinautolu ki he sīpinga ʻa Nīfaí ʻi he 1 Nīfai 3:5–6:

“ ʻOku lāunga ʻa ho ongo tokouá, ʻo pehē ko e meʻa faingataʻa kuó u fekau kiate kinauá; kae vakai, kuo ʻikai te u fekau ia kiate kinaua, kā ko ha fekau ia ʻa e ʻEikí.

“Ko ia, ʻalu ʻe hoku foha, pea ʻe ʻofeina koe ʻe he ʻEikí, koeʻuhi kuo ʻikai te ke lāunga.”

Naʻe tohi ʻe Huani ʻo pehē, “Naʻá ma akoʻi ki heʻema fānaú naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Nīfai ʻene ongomātuʻa fakamāmaní pea mo e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ma fokotuʻu ha taumuʻa fakafāmili ke mau fakahoko e tōʻonga fakaʻapaʻapa mo talangofua ʻa Nīfaí.

“Kuo ngāue fakafaifekau kotoa ʻema fānaú. Naʻe ʻikai te ma fakalotoʻi kinautolu ke ngāue. Naʻa nau hoko ko ha fānau ako lelei, kaungāmeʻa lelei, pea mo e fānau lelei. ʻOku kei lahi pē e ngaahi meʻa ke fakaleleiʻi ʻi homa fāmilí, ka ko e tokoni fakaʻofoʻofa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke aʻusia ai ʻema ngaahi taumuʻá.”

Hao mei he Afo ʻo e Maʻunimaá

Naʻe lotua ʻe Sūsana Lani ʻo ʻIutā, USA, ha tokoni ʻi heʻene fefaʻuhi mo e maʻunimā ʻe he meʻakaí. Naʻá ne sio ki he Tohi ʻa Molomoná pea lau ki hono fakahaofi pea vete e ngaahi haʻi naʻe fai ki he nima mo e vaʻe ʻo Nīfaí ʻe hono ongo tokouá:

“ ʻE ʻEiki, ʻo fakatatau ki heʻeku tui kiate koé, ke ke fakahaofi muʻa au … ; ʻio, foaki mai muʻa kiate au ha mālohi ke u lava ai ʻo motuhi ʻa e ngaahi afó ni ʻa ia kuo haʻi ʻaki aú.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē … naʻe motu leva ʻa e ngaahi afó” (1 Nīfai 7:17–18).

Naʻe tohi ʻe Sūsana ʻo pehē, “Naʻe fakamatalaʻi tonu pē ʻe he folofolá ʻa e meʻa ʻoku ou ongoʻí—haʻi ʻaki e afo ʻo e maʻunimaá. Naʻe motuhi he taimi pē ko iá ʻa e afo ne haʻi ʻaki ʻa Nīfaí ʻi heʻene lotu ke fakahaofi iá. Ko hoku haʻí ʻoku ʻikai ke hā ia kituʻa pea naʻe ʻikai ke ʻosi ia ʻi ha lau momeniti pē, ka ʻi heʻeku lau e ngaahi lea ko iá, ne u ongoʻi ha meʻa makehe. Ne u ongoʻi hangē kuo homo atu e haʻi ʻi hoku lotó, ʻatamaí, mo e sinó, pea ne u ʻiloʻi ʻe lava ke u ikunaʻi e meʻa ʻokú ne maʻunimā aú.”

Naʻe fakahoko ʻe Sūsana ha fuʻu fakalakalaka lahi, koeʻuhí ko e ueʻi fakalaumālie naʻá ne maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo lava ai ke ne lavaʻi ha ngaahi ʻulungāanga kehe naʻa nau haʻi iá, kau ai e ʻiteʻitá, siokitá, mo e hikisiá. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ ʻOku ou ʻiloʻi ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻe lava ke maʻu ha tali ki ha faʻahinga fehuʻi pē kau ki he moʻuí ʻi he ngaahi peesi ʻo e tohi ko iá.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, ʻi he “We Add Our Witness,” Tambuli, Dec. 1989, 13.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen

Toʻomataʻú: faitā ʻa Christina Smith