2012
Ako mei he Taukeí
Sānuali 2012


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ako mei he Taukeí

ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha ako faitafá, ne ʻi ai maʻu pē ha taha taukei ange ʻi hoku tafaʻakí. ʻI heʻeku hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou maʻu mo e faingamālie tatau.

ʻI heʻeku hoko ko ha toketā faitafá ʻoku faʻa ʻeke mai pe naʻe anga fēfē ʻeku maʻu e poto ko iá. ʻOku fakakaukau e niʻihi ko e toʻo pē ha kalasi, sio ki ha ngaahi tafa, pea lava leva ʻo fai e tafá. Ka ʻoku ʻi ai ha lea fakapunake ʻi he akó: sio he tafa ʻe taha, fai e tafa ʻe taha, ako e tafa ʻe taha. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke fuʻu mamaʻo ia mei he moʻoní.

Ka naʻá ku maʻu e poto mo e ʻilo fakapalofesinalé mei he fakahinohino ʻa e kau toketā mataotao mo kātaki lahi. Ne u kamata ke siofi mei honau tuʻá pea hoko atu ʻo sio ofi. Hili ha taʻu ʻo e mamata ʻataʻatā pē, ne ʻomai leva ha kiʻi ngāue siʻisiʻi ke u fai, ke tokoni ki he toketā faitafá ko hono “tokoni ʻuluakí”—ko e tokoni ki he toketā faitafá.

Hili ha toe taʻu ʻe taha mei ai ne fakaʻatā ke u tuʻu he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tēpilé mei he toketā faitafá ʻo hoko ko e tokoni ʻuluakí pea tokoni he fanga kiʻi meʻa faingofua pē. Hili ha toe taʻu ʻe taha pe ua, ne fakangofua leva ke u hoko ko e tokoni ʻuluaki ʻi he ngaahi ngāue ne toe faingataʻa ange. Pea ne u toki kamata leva he fanga kiʻi tafa faingofua tahá, hangē ko hono fakatonutonu e huí, kae hoko e toketā faitafa mataotaó ko hoku tokoni ʻuluaki.

ʻI hoku taʻu fakaʻosi he akó—ko e taʻu ia ʻe fitu hili e kakato ʻeku ako fakafaitoʻó—ne fakangofua leva ke u fai e ngaahi tafa faingataʻa kae hoko e toketā faitafá ko hoku tokoni ʻuluakí. Ne u ʻiloʻi ʻoku lava ʻe he faiako lelei tahá ʻo ʻai ke faingofua ange ʻa e tafá ʻi heʻenau tokoní koeʻuhí he naʻe lava ke nau fakahā mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke faí ʻi ha founga mahino mo faingofua—ko ha ngaahi founga ne nau ako mei he meʻa tatau ne u fou mai aí.

Ne ʻikai ke fuʻu hounga kakato kiate au ʻa e fakahinohino ʻa e kau toketā faitafa makehe mo mataotao ko ʻení ʻa ia naʻa nau hoko ko hoku kau tokoni ʻuluakí kae ʻoua kuo ʻosi ʻeku akó peá u ngāue pē ʻiate au. Neongo iá, ʻi he hili ko ʻeni e taʻu ʻe 30 ʻoku kei nofo pē ʻi hoku ʻatamaí ʻeku kau faiakó ʻi heʻeku fakaʻaongaʻi fakaʻaho e pōtoʻi ngāue naʻa nau akoʻi fakamātoato, fakaʻaliʻali mo fakatonutonú.

ʻOku ʻikai foki ke toe kehe ʻeni ia mei hono akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe ha Faiako mohu kātaki—ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea he meʻa ʻoku tau aʻusiá. ʻOku tau sio kiate Ia, muimui ki Heʻene sīpingá, kole ha tataki fakalaumālie, pea tāpuekina kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻaki ʻEne fakahinohinó—ʻoku faʻa fakafou mai ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e lea ʻa e kau palōfita moʻuí, ko e folofolá, pea mo e niʻihi kehe ʻoku nau ʻofa mo tokoní. ʻOku tuʻu tafaʻaki pē hotau tokotaha fai Fakahinohinó kae ʻoua ke tau maʻu e falalá, fakatokaleleiʻi hotau halá, ʻomi mo e fakatonutonu ʻoku fie maʻú, tali e ngaahi fehuʻí, pea ʻomi ha falala ʻoku lahi angé ʻi heʻetau feʻunga ke maʻu iá.

ʻOku ʻi ai ha fānau ako faitafa ʻe niʻihi ʻoku nau vivili ke ngāue tauʻatāina pē, pea fai pē e ngaahi meʻá ʻi heʻenau foungá. Pea hangē pē ko kitautolú ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku tau feinga ke ngāue taʻe kau ai hotau tokotaha fai Fakahinohino taukeí. Kuó u ako he ngaahi taʻu lahi ko ʻeni ʻeku hoko ko ha toketā faitafá ʻeku fakaʻamu maʻu pē mo fiefia ke ʻi ai ha tokoni ʻuluaki ʻoku ʻilo lahi ange ʻiate aú—tautefito ki he taimi ʻoku tuʻu taʻepau ai e moʻuí!

Naʻe kamata pē ʻetau tupulaki ʻi he ongoongoleleí ʻi he maama fakalaumālié, pea hokohoko atu heni, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe kei hokohoko atu pē ia hili e moʻui fakamatelie ko ʻení. Ka ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuo tau aʻusiá, kuo muʻomuʻa hotau Fakamoʻuí, ʻo fakahā mai ʻa e taukei ʻoku fie maʻu ke lavaʻi ʻakí. Pea ʻokú Ne fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke falala ange kiate Ia mo ʻEne taukeí.

Faitā ʻa e © iStockphoto