2012
Tataki ʻi he Founga ʻa e ʻEikí
Sānuali 2012


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Tataki ʻi he Founga ʻa e ʻEikí

ʻOku tatau ai pē pe ko e hā hotau uiuiʻí, ʻe tāpuekina kitautolu mo e niʻihi ʻoku tau tokoniʻí ʻi heʻetau ngāue mo tataki ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

ʻI he taimi naʻe vahe ai ʻa Misa Sōnasi mo hono fohá ke na faiako fakaʻapi ki he fāmili Viliamí, naʻe kamata leva ʻena ʻaʻahi fakamāhiná. Pea ʻi he ngaahi ʻaʻahi ko iá, naʻe ʻilo ai ʻe Kimi ko e ʻofefine ʻi he fāmilí, ʻokú na ʻofa ʻiate ia. Naʻe lahi ʻene ngaahi fehuʻi kau ki he ongoongoleleí pea fiefia he talanoa mo kinauá.

ʻI ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha lolotonga e faingataʻaʻia ai ʻa Kimi ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻi ai koā haʻane fakamoʻoní, naʻe fai e kole kia Misa Sōnasi mo ha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻe taha ke na haʻu ki he kemi ʻa e Kau Finemuí. Naʻe pehē ʻe Kimi kimui ai ʻa ʻene fuʻu fiefia lahi he ʻi ai ʻene faiako fakaʻapí. Naʻá ne fakahā ki hono fāmilí naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻofaʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá ne kole ai kia Misa Sōnasi mo ha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻe taha, ke foaki ange hano tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he kemí.

Naʻe hoko moʻoni ʻene ongo faiako fakaʻapí ko e kaungāmeʻa fafale ia ʻo e fāmili Viliamí. Naʻe mahuʻinga ʻena tākiekiná kia Kimi mo ʻene ongomātuʻá—pea ki he ʻEikí.

Tuʻunga Fakatakimuʻá mo e Uiuiʻí

ʻOku angamaheni ʻaki ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní, ke fakafuofuaʻi ha mahuʻinga ʻo ha taha mei hono tuʻunga māʻolunga he ngāué pe lahi ʻo hono vāhengá ke fakamahinoʻi ai ʻene lavameʻa fakatāutahá. ʻOku tau faʻa sio pē ki ha tuʻunga ʻoku ʻasi maí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e lahi e foaki ʻa e tokotaha ko iá. ʻOku ʻikai leva fai ha ofo ai ʻi he fāinga ʻa e kakai tokolahi ke ʻiloʻi lelei e founga lelei taha e fakafuofuaʻi ʻaki ʻenau tupulaki ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié.

ʻOku ou faʻa fanongo hono fehuʻia ʻe he Kāingalotu tokolahi ʻa honau tuʻungá koeʻuhí he kuo teʻeki ai ui kinautolu ki ha tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. Ka ʻoku fakafuofuaʻi totonu nai ʻetau tupulakí mei he ngaahi fatongia fakatakimuʻá?

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fie maʻu ha fatongia ia ki he tuʻunga fakatakimuʻá. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau fakahoko e tākiekina fakaʻofoʻofa mo fakalototoʻa ʻoku maʻu ai e tuʻunga fakatakimuʻa moʻoní ka ʻoku ʻikai hanau fatongia pe tuʻunga. ʻOku akoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121 ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe niʻihi kau ki he tuʻunga fakatakimuʻá:

“Kuo tau ʻiloʻi ʻi he ngaahi meʻa pango kuo hoko kiate kitautolú, ko e anga mo e ʻulungāanga ʻo e kakai meimei kotoa pē, ʻo ka nau ka maʻu leva ha kiʻi mafai, ʻo hangē tokua ko ʻenau mahaló, te nau kamata leva ke ngāue ʻaki ha pule taʻe-māʻoniʻoni.

“Ko ia ʻoku ui ʻa e tokolahi kae fili ʻa e tokosiʻi.

“ ʻOku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi;

“ ʻI he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pea taʻe-ha-kākā” (veesi 39–42).

ʻOku faʻa fetoʻoaki foki e tuʻunga fakatakimuʻá pea mo hono tala ki he kakaí ʻa e meʻa ke faí. ʻE lava ke hoko ai ha pule taʻemāʻoniʻoni. He ʻikai totonu ke pehē, “Kuo pau ke ke fai e meʻa ʻoku talaatú koeʻuhí he ko au (ʻoku ou maʻu e lakanga fakataulaʻeikí pe naʻe uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí) naʻá ku talaatu iá.” Ko ha lēsoni mahuʻinga mei he vahe 121 ko e taki moʻoní ʻoku ʻikai ke ne ʻoatu ha tuʻutuʻuni pea ʻamanaki ke fakahoko ia koeʻuhí pē ko hono tuʻungá. Ka ʻoku fekauʻaki e tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo hono fai ʻo e fakaafé. ʻE fakatupu fakaʻaiʻai maʻu pē ʻa e fakaafe ʻoku fai ʻi he angaʻofá, ʻa ia ʻoku fakatefito ia he ʻilo haohaoá mo e ʻofa taʻemālualoí, kae ʻikai ko e pehēange, “Koeʻuhí he naʻá ku talaatu ia.”

Ko hono moʻoní ʻe lahi ange ngāue ʻe lava ʻe he kau taki ko ia ʻoku nau tuʻutuʻuniʻi pē ʻa e meʻa ke faí. Ka ʻoku ʻikai ke nau taki ʻi he founga naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí. Pea ʻoku ʻikai ke nau fakatupulaki ha loto tauʻatāina mo e loto falala moʻoni ʻa ia ʻoku totonu ke ongoʻi ʻe kinautolu ʻoku nau hanga ʻo takí.

Tuʻunga Fakatakimuʻa Moʻoní

Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai kau ʻa e fatongiá ia pe tuʻungá ʻi he veesi 41 pe 42 ʻi he taha e ngaahi founga totonu ke ikuʻi ʻaki e mālohí pe ivi tākiekiná. Ka ʻoku maʻu e mālohi mo e ivi tākiekina ʻo e taki moʻoní mei he feifeingaʻi, faʻa kātaki fuoloa, angavaivai, angamalū, ʻofa taʻemālualoi, angaʻofa mo e ʻilo haohaoa. ʻE lava ke fakahoko kotoa ʻe he taki moʻoní ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fatongiá pe tuʻungá.

ʻOku hangē pē ʻa e tuʻunga fakatakimuʻá ko hono akoʻi ko ia ʻo e heka pasikalá. ʻOku akoʻi ai e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné ke poto he palanisí pea falala ʻe lava ke heka. ʻOku fokotuʻu ʻe he tuʻunga fakatakimuʻá e kakaí ke nau ako ke ʻofa, faʻa kātaki, mo feifeingaʻi ʻi he ʻilo haohaoa mo e angaʻofa. Te nau lava foki ʻo ʻiloʻi e mavahe ʻa e Laumālié pea holo ʻene malava ke fai ha meʻá ʻi heʻene feinga ke ngāue ʻaki e fakamālohí.

Te tau toki ʻiloʻi ʻi hono tukuange kitautolú, pe naʻa tau tupulaki mo ako he lolotonga ʻetau fua fatongiá. Naʻa tau ako nai ke ʻofa mo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko e fatongiá? Naʻa tau ako nai ke ngāue ʻaki e mālohí ke tākiekina ki he leleí koeʻuhi pē ko e tuʻunga kuo tau aʻu ki aí?

ʻE toutou ui kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he kotoa ʻetau moʻuí. ʻOkú Ne ʻafioʻi hotau lotó. Te Ne ui kitautolu ʻi he taimi te Ne fie maʻu ai hotau pōtoʻi ngāué, ʻiló, pe ongoʻingofua ʻo e Laumālié. Te Ne ui kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau loto ke fanongo ki Hono leʻó pea ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá.

ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ke hoko ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi he founga ʻa e ʻEikí, te tau hoko leva ko ha kakai ke hiki hake ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí he ko e tuʻunga totonu ia ʻoku tau ʻi aí. ʻOku ʻikai ko e fatongiá ʻa e tefitoʻi ʻuhinga ke tau hoko ai ko e ivi tākiekina ki he leleí. Ka ʻi he taimi pē ʻe kole mai aí, te tau lava ke ngāue lelei ʻi ha faʻahinga uiuiʻi pē ʻi he Siasí.

‘E tatau ai pē pe te tau ngāue ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté pe polokalama ʻa e toʻu tupú, pe ko ha faiako fakaʻapi pe faiako ʻaʻahi, pe ko ha pīsope pe palesiteni Fineʻofa, ka ʻe fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻI heʻetau ngāue mo tataki ʻi he founga kuó Ne ʻomaí, tatau ai pē pe ko e hā hotau uiuiʻí, ʻe tāpuekina ai kitautolu mo e niʻihi ʻoku tau tokoniʻí.

ʻOku ʻikai ngofua ke hiki ha tatau ʻo e laʻitaá