2012
Fakatupulaki ʻe he Ngaahi Senitā maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
Sānuali 2012


Fakatupulaki ʻe he Ngaahi Senitā maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

ʻOku ʻikai ngata pē hono maluʻi ʻe he ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ʻa e toʻu tangata kei tupu haké mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e māmaní—ka ʻoku nau teuteuʻi foki e kau taki lolotonga ʻo e Siasí mo e kau taki ʻo e kahaʻú ke nau liliu ʻa e māmaní.

ʻOku hoko e ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ko ha fakalahi ki he polokalama ʻinisititiutí—ʻa ia ʻoku lahi taha hono fakaʻaongaʻí ʻi ʻIulope—ʻoku fakahoko ai e ngaahi kalasi fakalotú pea toe hoko foki ko ha feituʻu ke fakataha ki ai e kakai lalahi kei talavoú ʻo fai e ngaahi ʻekitivitī, ʻo kamata pē mei he fei meʻatokoní ʻo aʻu ki he ngāue fakaako ke fai mei ʻapí mo e vaʻinga Pingi Pongó pea mo e vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí.

Tupulaki ʻa e Siasí ʻo Fakafou ʻi he Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻe kamata e ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ofi ki he fakaʻosinga ʻo e 2003, ʻaki hono fakaava ʻo ha senitā ʻe fā ʻi Koupeniheikeni, ʻi Tenimaʻake; mo Pealini, Hemipeeki, mo Lipisiki ʻi Siamane. Ne toe hokohoko atu hono poupouʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e tupulaki ʻo e polokalama ko ʻeni ne kamata ʻi he taimi ne uiuiʻi ai ia ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke ne tokangaʻi e ʻĒlia ʻIulope Lotolotó ʻi he 2004.

Fakatatau ki he fakamatala ʻa ʻĒlika Sotá, ko e tokoni talēkita lolotonga ia ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi ʻIulopé, ko e tokolahi ʻo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi ʻIulope he taimi ko iá ne siʻi hifo honau taʻu motuʻá he taʻu 30.

Naʻe pehē ʻe Misa Sota, “Naʻe kaunga lahi ki he kakai lalahi kei talavou mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he tapa kotoa pē ʻi ʻIulopé ʻa e ueʻi fakalaumālie ko ia naʻe maʻu ʻe ʻEletā Peuli ʻe fakafou ʻiate kinautolu ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 18 mo e 30 ʻa e tupu ʻa e Siasí ʻi ʻIulopé.” Naʻe hoko atu ʻene fakamatalá ʻo pehē ʻoku kei felāveʻi pē ʻa e ueʻi ko ʻeni naʻe ongoʻi ʻe ʻEletā Peulí mo e kakai lalahi kei talavoú he ʻahó ni “he ʻoku tokoni ia ke mahino kiate kinautolu ʻa ʻenau fatongia ʻaki e tupulaki ʻa e Siasí.”

ʻI he ʻaho ní, ʻoku laka hake ʻi he ngaahi senitā ʻe 140 ʻi ʻIulope, mo e senitā kehe ʻe 30 ʻoku kei fai e ngāue ki ai. ʻOku nau hanga kotoa ʻo teuteuʻi e toʻu tangata kei tupu haké ke nau fakamafola atu ʻa e ongoongoleleí ki māmani.

Ko Hono Langa Hake ʻo e Puleʻangá mo e Feohi Fakakaungāmeʻá ʻi Noaue

Ko e taha ʻo e ngaahi senitā lahi ʻoku ako ai ʻa e kakai lalahi kei talavoú ki he founga hono langa hake ʻo e puleʻangá ʻa e senitā maʻá e kakai lalahi kei talavou ʻi ʻOsilou ʻi Noaué. Hangē ko Matila Kuilameti mei Falaniseé. Naʻe kamata akoʻi ia ʻe he kau faifekaú ʻi ha senitā ʻi Pālesi ʻi he 2009 hili ia hano fakaafeʻi ʻe hano kaungāmeʻa ke ne toe ako lahi ange kau ki he ongoongoleleí.

Naʻe papitaiso ʻa Sisitā Kuilameti ʻi he 2010 peá ne hiki leva ki Noaue ʻi ha taʻu ʻe taha, ʻa ia ne kei hokohoko atu ai pē hono tokoniʻi ia ʻe he senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ke tupulaki ʻene fakamoʻoní.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Kuilameti, “Naʻe hoko moʻoni pē ʻa e senitaá ko haku toe ʻapi ʻe taha. Naʻe fakalata ange ʻaupito ia ʻi hoku lokimohe ʻi ʻapiakó. Ne hangē pē e ongo faifekau matuʻotuʻa he senitaá ko haʻaku ongomātuʻá—ko ha ongomeʻa lelei ke u maʻu mei ai ha fakafiemālie mo ha faleʻi. Ne u lava ʻo ʻalu ki he ongomātuʻa faifekaú, ʻo tatau pē ʻi Pālesi mo ʻOsilou, ʻo mau talanoa ki he ongoongoleleí ʻa ia ne ʻikai ke u lava ke fai ʻi ʻapi he ko au pē foki ʻi hoku fāmilí ne kau ki he Siasí.”

Naʻe papitaiso ʻa Semi Pasineti ʻi he 2009, pea ko ia pē ʻi hono fāmilí ʻoku kau ki he Siasí. Ne tokoni foki ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he senitā ʻOsiloú ke vahevahe ai e ongoongoleleí mo hono kāingá ʻi he taimi naʻá ne foki ai ke ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi Nipoló. Naʻá ne fakamatalaʻi kiate kinautolu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e Tohi ʻa Molomoná, hili ia haʻane tokoni ki he kau faifekaú ke akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ki ha kakai kehe ʻi ʻOsilou.

Naʻe pehē ʻe Misa Pasineti, “Naʻe fie maʻu ʻe hoku fāmilí ke nau maʻu ʻa e ongo tatau mo ia ne u maʻú. Kuo nau mātā ʻa e faikehekehe ʻo Semi kimuʻá mo Semi hili ʻe ne tali e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ha ʻamanaki lelei kiate au kimuʻa. Ne ʻikai ke u leleiʻia ʻi ha meʻa. Hili hoku papitaisó, ne u faʻa haʻu ki he senitaá pea ne lelei ange e meʻa kotoa ʻo laka ange ia he taimi kimuʻá.”

ʻOku ʻikai ko Misa Pasineti pē kuó ne ongoʻi hono tokoniʻi mo ueʻi ia ʻe he Laumālié ʻi he senitaá. Naʻe ngāue ʻa Penisimani Kea ʻo Sikotilaní he ongo taimi tutuku ʻa e akó kuo ʻosí ʻi ʻOsilou pea ʻokú ne ʻiloʻi ko ha feituʻu e senitaá ʻokú ne manatuʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga tahá.

Naʻe pehē ʻe Misa Kea, “ ʻOku hoko e senitaá ko hoku hūfangaʻanga mei māmani. ʻOku ou ongoʻi moʻoni ai ʻa e melinó mo e malú. ʻOku ou pehē ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakalotolahi taha kuó u aʻusiá ko e lava ke u tangutu ʻi he senitaá, kae tautefito ʻeni ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻo talanoa ki he ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki moʻoni mo kimautolú, ʻa e ngaahi meʻa naʻa mau faingataʻaʻia aí. Kuo fakamanatu mai ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni ne u aʻusiá ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua ʻo e ongoongoleleí.”

Fakatupulaki ʻo e Kakai Lalahi Kei Talavoú mo e Kau Taki ʻo e Kahaʻú

ʻOku ʻikai ko hono tokoniʻi pē ʻe he ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ʻa e toʻu tupú ke nau fakamālohia honau ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻi he ongoongoleleí, ka ʻoku toe ope atu ia ai. ʻOku nau teuʻi ha kau takimuʻa. ʻOku ui ha kakai lalahi kei talavou ke nau fetongitongi ʻi he hoko ko ha kau taki ʻi ha ngaahi fakataha alēlea ʻi he ngaahi senitaá ʻo nau palani ai ʻa e ngaahi ʻekitivitī mo ha ngaahi kalasi kehekehe ke fai.

ʻI hono aʻusia e faʻahinga meʻá ni ʻe Papulā Matovu mei ʻIukanitā ka ʻoku hoko ko e fefineʻi fonua ʻo Noaue he taimí ni, naʻá ne pehē kuó ne maʻu ai “ʻa e faingamālie ke ne aʻusia tonu e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻá e kotoa ʻo ʻEne fānaú. Kuó ne fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Kuó ne akoʻi foki au he ʻikai lava ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe ha toko taha pē, ka ʻi he ngāue fakataha ʻa ha tokolahi, ʻi he uouangataha.”

Lolotonga e ako ʻa e kakai lalahi kei talavoú ke nau lava ʻo ngāue ʻi he ngaahi fatongia ʻi he Siasí he kahaʻú, ʻoku nau toe aʻusia foki ʻa e ngaahi meʻa ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau hoko ko ha ngaahi hoa mo ha mātuʻa lavameʻa. Te nau mateuteu ke liliu ʻa e māmaní, ʻo ʻikai ʻi he kakaí pē ka ʻi ʻapi foki.

Naʻe pehē ʻe Siale Solenisoni, ʻa ia naʻá ne ngāue mo hono uaifi ko Naniseé ʻi he senitā ʻi Tolonihaimi ʻi Noaué, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatakimuʻa ko ia ʻoku ako ʻi ha fakataha alēlea ʻa e kakai lalahi kei talavoú, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ia ʻe tokoni lelei ki he kakai lalahi kei talavoú ʻi haʻanau hoko ko ha mātuʻá—ʻa e faʻa kātakí, fetuʻutakí, fai fakahinohinó mo e tuku ke fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ʻenau tauʻatāina ke filí ke fakakakato ʻaki ha ngāue, mo e muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.”

ʻE kei hokohoko atu ai pē ʻa hono fakafepakiʻi ʻe he ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ʻa e tupu fakautuutu ʻa e faiangahalá ʻi māmaní ʻaki ʻenau ngāue ke fakapapauʻi ʻoku toe vave ange ʻa e tupu fakautuutu ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he kahaʻú.

Naʻe pehē ʻe Misa Sota, “ ʻOku ō mai e kakai lalahi kei talavoú ki he ngaahi senitaá ke ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí, ʻo ʻikai ʻi ha founga ke nau fakakaukau pē ki ai ka ʻi haʻanau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí mo tokoniʻi honau ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke tau tui tataú. ʻOku hanga ʻe he ngaahi senitaá ʻo tokoniʻi ha toʻu tangata foʻou mo mateuteu ke nau vēkeveke ʻi he ngāue maʻá e ʻEikí mo ha tūkufua taʻengata.”

ʻOku hoko ʻa e ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ko ha feituʻu tānakiʻanga ʻe lava ke teuteu ai ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke tākiekina ʻa māmani ki he leleí ʻaki ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí.

© 2008 Robert Casey