2012
Fakahoko e Tokoní mo e Tauhí ʻi he Faiako ʻAʻahí
Sānuali 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Fakahoko e Tokoní mo e Tauhí ʻi he Faiako ʻAʻahí

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ka feʻunga, pea aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia ʻo hoʻo moʻui fakafoʻituituí.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Naʻe ako mai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ ‘Oku mahulu ange ‘a e [‘uhinga] ‘o e ‘ofa faka-Kalaisí ʻi he ongoʻi manavaʻofá. ʻOku fāʻeleʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻe he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ko e ola ia ʻo e ngāue ʻa ʻEne Fakaleleí.”1 ʻE lava ke hoko ʻa e faiako ʻaʻahí maʻá e houʻeiki fafine he Fineʻofá, ko hano ngāueʻi ia ʻo e ʻofa faka-Kalaisí, ko ha founga mahuʻinga ke fakaʻaongaʻi ai ʻetau tui ki he Fakamoʻuí.

ʻOku tau tokangaʻi e kau fafiné ʻi he fetuʻutaki kiate kinautolu takitaha ʻi he faiako ʻaʻahí, ʻo vahevahe e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí, pea feinga ke maheni mo ia mo e ngaahi fie maʻu hono fāmilí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ʻo pehē, “ ʻOku hoko ʻa e faiako ʻaʻahí ko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku fakatefito ai ʻetau tokangá ʻi he kakaí kae ʻikai ko e pesetí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai pē ha taimi ia ʻe ʻosi ai ʻa e faiako ʻaʻahí. ʻOku hangē ia ha tōʻonga moʻuí kae ʻikai ko ha tufakanga pē. ʻOku hoko ʻetau fakahoko faivelenga ʻa e faiako ʻaʻahí ko hano fakafōtunga ia ʻo hotau tuʻunga fakaākongá.”2

ʻOku tau lava ke ako e founga lelei taha ki hono feau e ngaahi fie maʻu ʻa e fefine takitaha mo hono fāmilí, ʻi heʻetau fakahoko maʻu pē ʻa e tokoní ʻi he faʻa lotu. ʻOku lava ke fakahoko e tokoní ʻi ha founga kehekehe—lalahi e niʻihi pea iiki e niʻihi. Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ ʻOku faʻa hoko e fanga kiʻi ngāue tokoni īkí ko e meʻa pē ia ʻe fie maʻu ke langaki mo faitāpuekina ai ha taha kehe: ko ha kiʻi fehuʻi pē ʻo kau ki he fāmili ʻo ha taha, ngaahi lea fakalotolahi, ha fakamālōʻia ʻi he loto moʻoni, ha kiʻi tohi fakamālō pe telefoni nounou pē. Te tau lava ʻo fakahoko ha lelei lahi ʻo kapau te tau faʻa tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku hokó mo ʻiloʻi ia pea kapau te tau ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻú. … ʻOku lahi ʻaupito e ngaahi ngāue tokoni ʻoku fakahoko ʻe he kau faiako ʻaʻahi tokolahi ʻo e Fineʻofá.”3

Mei he Folofolá

Sione 13:15, 34–35; 21:15; Mōsaia 2:17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5; Mōsese 1:39

Mei Hotau Hisitōliá

Naʻe vahevahe ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí ki he uooti ʻe fā ʻi he 1843. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ʻi Siulai ʻo e taʻu ko iá ha kōmiti ʻaʻahi ko ha kau fafine ʻe toko fā ki he uooti takitaha. Naʻe kau ʻi he fatongia ʻo e kōmiti ʻaʻahí ʻa hono vakaiʻi e ngaahi fie maʻú mo tānaki e ngaahi foakí. Naʻe fakaʻaongaʻi leva ʻe he Fineʻofá ʻa e ngaahi foaki ko ʻení ke tokoniʻi e kau faingataʻaʻiá.4

Neongo ʻoku ʻikai ke toe tānaki ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻa e ngaahi foakí, ka ʻoku nau kei maʻu e fatongia ke vakaiʻi e ngaahi fie maʻú—fakalaumālie mo fakatuʻasino—pea ngāue ke feau e ngaahi fie maʻu ko iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIlisa R. Sinou (1804–87), tokoni ua ʻi he kau palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: [“ ʻOku totonu ke maʻu ʻe ha faiako … ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻi heʻene hū ki ha fale ʻo ʻiloʻi ʻa e laumālie ʻe fetaulaki mo ia ʻi aí. … Kole ki he ʻOtuá mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu [ʻa e Laumālié] koeʻuhi ke ke ʻiloʻi e laumālie ʻoku ʻi he fale ko iá … pea ʻe lava ke ke ongoʻi ke lea ʻaki e ngaahi lea ʻo e melinó mo e fakanongá, pea kapau te ke ʻiloʻi ha fefine ʻoku momoko, ʻai ia ki ho lotó ʻo hangē pē ko haʻo tamá pea fakamāfanaʻi [ia].”]5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2009, 121.

  2. Julie B. Beck, “Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu,” Liahona, Nōvema 2009, 114.

  3. Thomas S. Monson, “Ngaahi Taumuʻa ʻe Tolu Ke Ne Tataki Koe,” Liahona, Nōvema 2007, 121.

  4. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 105.

  5. Eliza R. Snow, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 108.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier