2012
Fakatokangaʻi e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Hotau Ngaahi Tāpuaki Fakaʻahó
Sānuali 2012


Ko Hono Fakatokangaʻi e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Hotau Ngaahi Tāpuaki Fakaʻahó

Mei ha faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí naʻe fai ʻi he ʻaho 9 ʻo Sānuali, 2011. Ke maʻu kakato ʻa e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, hū ki he speeches.byu.edu.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

ʻOku kau he konga mahuʻinga ʻo e ako ke falala ki he ʻOtuá mo kātakiʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻa hono kole mo maʻu e meʻakai fakaʻahó mei he Hono toʻukupú.

Naʻe hiki ʻe Luke e kole ʻa e taha e kau ākonga ʻa e ʻEikí kiate Ia ʻo pehē, “ ʻEiki, akonakiʻi ʻa kimautolu ke lotu, ʻo hangē ko e ako ʻa Sione ki heʻene kau ākongá” (Luke 11:1). Naʻe ʻoange leva ʻe Sīsū ha sīpinga ʻo e lotú ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Lotu ʻa e ʻEikí (vakai, Luke 11:2–4; vakai foki, Mātiu 6:9–13).

ʻOku kau ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí ʻa e kole ko ʻení, “Ke foaki mai he ʻahó ni haʻamau meʻakai” (Mātiu 6:11; vakai foki, Luke 11:3). ʻOku ʻi ai ʻetau ngaahi fie maʻu he ʻaho kotoa pē pea ʻoku tau loto ke tokoni mai ai ʻetau Tamai Hēvaní. Ki ha niʻihi, ko e meʻakai—ʻa ia ko ha meʻakai ke moʻui ai he ʻaho ko iá. ʻE toe lava pē ko ha fie maʻu ha mālohi fakalaumālie mo fakaesino kae lava ʻo feʻao ai ʻi ha toe ʻaho ʻe taha mo ha mahaki kuo fuoloa taʻu pe ko ha faingataʻa ʻoku tuai ʻene mole atú. ʻI ha ngaahi meʻa kehé, mahalo pē ko ha fie maʻu ʻoku ʻikai ke fuʻu hāsino mai hangē ko e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ngafa pe ngaahi ngāue ʻo e ʻaho ko iá—hangē ko hono akoʻi ʻo ha lēsoni pe sivi ke fai.

ʻOku hanga ʻe Sīsū ʻo akoʻi mai kitautolu ko ʻEne kau ākongá, ʻoku totonu ke tau fekumi ki he ʻOtuá he ʻaho kotoa ke maʻu ha meʻakai—ha tokoni mo ha meʻa ke tau moʻui ai—ʻa ia ʻoku tau fie maʻu he ʻaho ko iá. Ko e fakaafe ko ia ʻa e ʻEikí ke kumi ʻetau meʻakai fakaʻahó mei he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻokú ne fakahaaʻi mai ha ʻOtua ʻofa, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa siʻisiʻí, mo e ngaahi fie maʻu fakaʻaho ʻEne fānaú pea vēkeveke ke tokoniʻi tahataha kinautolu. ʻOkú Ne talamai te tau lava ke kole ʻi he tuí ki he Tokotaha ko iá, “ ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” ( Sēmisi 1:5). ʻOku moʻoni pea ko e meʻa lelei ia, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi hono maʻu pē ha tokoni fakaʻahó. ʻI heʻetau fekumi mo maʻu fakaʻaho ʻa e meʻakai fakalangí, ʻoku tupulaki leva ʻetau tui mo e falala ki he ʻOtuá mo Hono ʻAló.

Fekumi Fakaʻaho ki he ʻOtuá

Hili e fuʻu fononga lōloa ʻa e haʻa ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻa nau nofo he toafá he taʻu ʻe 40 ki muʻa pea nau toki aʻu ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe fie maʻu ke fafangaʻi e fuʻu haʻofanga kakai tokolahi ko ʻeni ne laka hake he kakai ʻe lauimilioná. Ko hono moʻoní he ʻikai lava ke moʻui fuoloa ha fuʻu kakai tokolahi peheni ʻi he tuli manú pē, pea koeʻuhí ko ʻenau fehikitaki holó, naʻe ʻikai ke nau poto he tō ha ngoué pe tauhi ha monumanu ke feʻunga mo honau tauhí. Naʻe solova ʻe Sihova e faingataʻá ʻaki ha mana ko hono ʻomi ha mā fakaʻaho mei langi—ʻa ia ko e maná. Naʻe fakafou mai ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻia Mōsese ke tānaki ʻe he kakaí ʻa e maná he ʻaho kotoa ʻo fakafeʻunga pē ki he ʻaho ko iá, tuku kehe ʻa e ʻaho ki muʻa he Sāpaté, te nau tānaki leva ai ke feʻunga mo ha ʻaho ʻe ua.

Neongo e fakahinohino mahinongofua ne fai ʻe Mōsesé, ne ʻi ai pē ha niʻihi ia ne nau tānaki ʻo lahi ange he ʻaho ʻe tahá pea tauhi ʻa e toengá:

“Pea pehē ʻe Mōsese, ʻOua naʻa tuku ʻe ha tangata hano toe ki he ʻapongipongí.

“Ka naʻe ʻikai te nau tokanga kia Mōsese; ka ko honau niʻihi naʻe tuku hono toé ki he ʻapongipongí, pea naʻe ʻuangahia ia, pea namuaʻa” (ʻEkesōtosi 16:19–20).

Pea hangē ko e talaʻofa naʻe faí, ʻi heʻenau tānaki ʻo liunga ua ʻa e maná he ʻaho hono onó, naʻe ʻikai ke kovi ia (vakai, ʻEkesōtosi 16:24–26). Ka neongo iá, naʻe ʻi ai pē ʻa e niʻihi ia naʻe ʻikai lava ʻo tui kae ʻoua pē kuo toki mamata, pea nau toe hū ki tuʻa he ʻaho Sāpaté ke tānaki e maná ka “naʻe ʻikai te nau ʻilo ia” (vakai, ʻEkesōtosi 16:27–29).

ʻI hono ʻomi fakaʻaho ʻa e tokoní, naʻe feinga ʻa Sihova ke akoʻi e tuí ki ha puleʻanga kuo laka hake he taʻu ʻe 400 e mole e tui ʻenau ngaahi kuí. Naʻá Ne akoʻi kinautolu ke falala kiate Ia. Ko e fie maʻú ke ʻaʻeva ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mo Ia he ʻaho kotoa pea falala te Ne ʻomi ha meʻakai feʻunga ki he ʻaho hono hokó pea mo e ʻaho hono hokó ʻo pehē ai pē. ʻI he founga ko iá he ʻikai leva ke Ne fuʻu mamaʻo mei heʻenau fakakaukaú mo honau lotó.

ʻI he taimi pē ko ia naʻe malava ai e faʻahinga ʻo ʻIsilelí ʻo tokonaki maʻanautolú, naʻe fie maʻu ke nau fai leva ia. Pea hangē pē ko ʻetau kole ki he ʻOtuá ʻetau meʻakai fakaʻahó—ke tokoni mai ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo fai ha meʻá—kuo pau ke tau longomoʻui ʻi hono fai mo tokonaki e meʻa ko ia ʻoku tau malavá.

Ko e Falala ki he ʻEikí

ʻI ha kiʻi taimi ki muʻa pea ui au ko ha Taki Māʻolungá, ne u fehangahangai mo ha faingataʻaʻia fakaʻekonōmika ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe hokohoko pea taulōfuʻu hono faingataʻá mo ʻene lahí, pea ʻikai pē lava ia ke matafi atu. Naʻe ʻi ai e ngaahi taimi ne ngali fakatuʻutāmaki e faingataʻá ni kiate au mo hoku fāmilí, peá u fakakaukau te mau ʻauha fakapaʻanga. Ne u lotua ke hoko mai ha mana fakaofo ke fakahaofi kimautolu. Neongo ne tuʻo lahi ʻeku mātuʻaki lotu fakamātaoató mo e holi lahi, ka naʻe ʻikai pē ke tali. Ne faifai peá u ako ke fai e lotu ʻa e Fakamoʻuí: “Kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42). Ne u fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē ke maʻu ha tali aofangatuku.

Ne aʻu ki ha taimi kuo ʻosi kotoa ʻeku ngaahi maʻuʻanga tokoní, kuo ʻikai ke toe ʻi ai ha feituʻu pe ha taha ke maʻu mei ai ha tokoni, pea ʻikai pē ha toe taha ia te u lava ke kole tokoni ki ai ke ne feau e faingataʻa ne u fehangahangai mo iá. Pea ʻi he ʻikai pē ha toe foungá, ne tuʻo lahi haʻaku tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai Hēvaní, ʻo tangi mo kolea ʻEne tokoní. Pea naʻá Ne tokoni. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ko e ongo pē ne maʻú ko ha ongoʻi nonga mo e ongoʻi fakapapau ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Ne ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ʻe anga fēfē pe ko e founga fē ʻe fakahokó, ka naʻá Ne ʻai ke u ʻiloʻi lelei, te Ne ʻomi ha founga. ʻE malava ke liliu e tūkungá, pea ʻi ai ha fakakaukau foʻou ʻe hū mai ki he ʻatamaí ʻe lava ke tokoni, pe maʻu mai ha paʻanga pe maʻuʻanga tokoni ne ʻikai ha ʻamanaki ki ai ʻi he taimi totonu. ʻIo naʻe ʻi ai pē ʻa e founga.

Neongo naʻá ku faingataʻaʻia he taimi ko iá, ka ʻoku hounga kiate au he taimí ni ʻa e ʻikai vave hono maʻu e tali ki heʻeku faingataʻaʻiá. Naʻe hanga ʻe he foʻi moʻoni ko ia ne fakamālohiʻi au ke u fekumi fakaʻaho ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻo akoʻi au ke u ʻilo ʻa e founga totonu ʻo e lotú mo hono maʻu e ngaahi tali ki heʻeku lotú pea akoʻi au ʻi ha founga moʻoni ke tui ki he ʻOtuá. Ne u lava ke ʻiloʻi hoku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi ha founga pea ʻi ha tuʻunga naʻe ʻikai mei lava ia ke hoko pe toki hoko mai ia ʻi ha fuʻu taimi lōloa ange. Ne u ako ʻo ʻiloʻi ko e koloa mahuʻinga ʻa e meʻakai fakaʻahó. Ne u ʻilo ko e mana he ʻaho ní ʻe lava pē ia ke moʻoni ʻo hangē ko e mana ʻi he talanoa ko ia he tohi tapú. Naʻá ku ako ke falala ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó kotoa. Ne u ako ke ʻaʻeva mo Ia he ʻaho kotoa pē.

Ngāue pē neongo e Ngaahi Palopalemá

ʻI heʻetau kole ko ia ha meʻakai fakaʻaho ki he ʻOtuá ʻo ʻikai ko ha meʻakai fakauike, fakamāhina pe fakataʻú ko ha founga ia ke tukutaha ai e tokangá ʻi he meʻa iiki angé, ʻa e fanga kiʻi palopalema iiki ʻe malava ke fakaleleiʻí. Ke fakahoko ha fuʻu meʻa lahí, ʻe fie maʻu ke tau ngāue ʻi ha fanga kiʻi meʻa iiki he ʻaho kotoa pē. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē te tau lavá ʻa e meʻa pē he ʻaho ʻe taha—pe ko ha konga pē ʻo ha ʻaho ʻe taha—ʻi he taimi ko iá.

Naʻe moʻui ʻeku faʻeé mei ha tafa kanisā ʻi he 1950, pea ʻosi e tafá pea hoko mai ai ha ngaahi hulu fakafaitoʻo (radiation) naʻe lahi pea fakamamahi. Naʻá ne manatuʻi ha meʻa naʻe akoʻi ange ʻe heʻene faʻeé ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ia talu mei he taimi ko iá:

“Naʻá ku fuʻu puke lahi mo vaivai ʻaupito, peá u pehē ange ki ai he ʻaho ʻe taha, ‘ ʻE Fineʻeiki, he ʻikai ke u kei malava ʻo matuʻuaki ha toe faitoʻo pehē ʻe 16.’

“Naʻá ne tali mai, ‘Ka te ke lavaʻi pē ia he ʻahó ni?’

“ ʻIo. ’

“‘Ta ko ia, ko e meʻa pē ia te ke fai he ʻaho ní.’

“Naʻe tokoni ʻeni kiate au he ngaahi taimi lahi ʻi heʻeku manatuʻi ke fai pē ʻa e meʻa ʻe taha ʻi he ʻaho pe meʻa ʻe taha he taimi ʻe taha.”

ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālié ʻi he taimi ke tau hanga atu ai ki muʻá pea mo e taimi totonu ke tau ngāue ai ki he ʻaho pē ko ʻení ʻe taha ʻi he mominiti pē ko ʻení ʻe taha.

Aʻusia e Meʻa Te Tau Malavá

ʻOku ʻomi ʻe hono kole mo hono maʻu ko ia ʻa e meʻakai fakaʻahó mei he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ha konga mahuʻinga ʻo e ako ke falala kiate Iá pea mo hono kātakiʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku tau toe fie maʻu foki ha konga ʻo e mā fakalangí he ʻaho kotoa ke tau aʻu ai ki he tuʻunga kuo pau ke tau aʻu ki aí. Ko ha founga ʻoku fakahokohoko fakasitepu ʻa e fakatomalá, fakalakalaká, pea faifai ʻo aʻu “ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:13). Ko hono fakahū mai ha ngaahi anga foʻou mo lelei ki hotau ʻulungāangá, pe ikunaʻi ha ngaahi angakovi pe ngaahi meʻa ʻoku maʻunimā kitá, ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki ha feinga he ʻahó ni pea hoko atu ʻapongipongi, pea fai pehē ai pē, ʻo mahalo ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, naʻa mo ha ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu, kae ʻoua kuo tau ikunaʻi ʻa e meʻa ko iá. Ka te tau lava ke fai ia koeʻuhí he ʻoku tau lava ke kole ki he ʻOtuá ʻetau meʻakai fakaʻahó, pea mo e tokoni ʻoku tau fie maʻu he ʻaho kotoa pē.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni N. ʻEletoni Tena (1898–1982), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: [“ ʻI heʻetau fakakaukau atu ki hono mahuʻinga ʻo ʻetau loto ke toe lelei ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau faí, tau fakapapau muʻa ke akoʻi kitautolu ke tau fili fakalelei e ngaahi meʻa ʻoku tau fakapapauʻi ke faí, ke fakakaukauʻi ʻa e taumuʻa ʻoku tau fai ai iá, pea fakaʻosi ʻaki hono fai ha ngaahi tukupā ke tauhi kinautolu pea ʻoua naʻa tuku ha faʻahinga meʻa ke ne taʻofi ʻa kitautolu. Tau fakamanatu hifo pē kiate kitautolu ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻaho takitaha te tau lava ʻo tauhi ha meʻa naʻa tau fakapapauʻi ke fai ʻi he ʻaho ko iá.”]1

Naʻe toki akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e toutou fai ha kiʻi meʻa siʻisiʻi fakaʻahó hangē ko e lotu fakafāmilí, ako folofolá, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻoku mahuʻinga ia ki hono langa hake ha ngaahi fāmili ʻoku lavameʻá. Naʻá ne pehē, “ ʻE lava ke maʻu ha ngaahi ola fungani fakalaumālie mei heʻetau fai maʻu pē ʻa e kiʻi meʻa ʻoku hā ngali siʻisiʻí.”2

ʻI he lea ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994), kau ki he fakatomalá, naʻá ne fai mai ai e faleʻi ko ʻení: “Kuo pau ke tau mātuʻaki fuʻu tokanga lahi ʻaupito, ʻi heʻetau feinga ke tau [hangē ange ko Kalaisí], ke ʻoua naʻa tau loto-foʻi pea mole ʻa e ʻamanakí. “Ke hoko ʻo anga faka-Kalaisí, ko ha ngāue ia ʻoku fakahoko ʻi he kotoa ʻo e moʻuí pea ʻoku faʻa kau ai e tupulaki mo e liliu ʻoku māmālie, ʻo ʻikai fakatokangaʻi.”3

Fekumi ki he Tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he Ngāué

Manatuʻi ʻoku ʻikai totonu ke tau sio pē ki loto ʻi heʻetau fekumi ke maʻu fakaʻaho ha konga ʻo e mā fakalangí. Kapau ʻoku tau fie hoko ʻo hangē ange ko e ʻEikí, ʻa Ia naʻe ʻikai te Ne haʻú “ke tauhia ia, ka ke tauhi” (Maʻake 10:45), te tau fekumi ki Heʻene tokoní ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé he ʻaho kotoa pē.

ʻOku moʻui ʻaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo laka ange ia ʻi ha toe taha ʻoku ou ʻiloʻi. ʻOkú ne lotu loto maʻu pē ki he ʻOtuá ke ne fakahā mai kiate ia ha ngaahi fie maʻu mo ha ngaahi koloa ke tokoniʻi ʻaki kinautolu ʻi hono tafaʻakí ʻi ha faʻahinga ʻaho pē pe ko ha faʻahinga taimi pē ʻi he ʻahó. ʻOku ʻi ai ha sīpinga ʻe taha mei he taimi naʻe pīsope aí ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e moʻoni ʻoku ʻi ai e taimi ʻe maʻu ai ha fua ʻoku leleí ʻi ha kiʻi ngāue siʻisiʻi, fakataha mo e ngāue ʻa e Laumālié.

“Ko e taha ʻo kinautolu naʻe aʻu atu ki ai ʻa [Palesiteni Monisoní] ko Hāloti Kalahā. Naʻe mālohi hono uaifí mo e fānaú he Siasí, kae māmālohi pē ʻa Hāloti ia. Naʻe kole ʻe hono ʻofefine ko Seiloní kia Pīsope Monisoni pe te ne lava ʻo ‘fai ha meʻa’ ke toe mālohi ai ʻene tamaí. Naʻe ueʻi ia ʻi heʻene hoko ko e pīsopé ke ʻaʻahi kia Hāloti ʻi ha ʻaho ʻe taha. Ko ha ʻaho vela ia pea naʻá ne tukituki atu he matapā uaea namu ʻo Hālotí. Naʻe sio atu ʻa e pīsopé ʻoku tangutu ʻa Hāloti ʻi hono seá ʻo ifi sikaleti mo lau nusipepa. Naʻe ʻeke fakaʻita mai ʻa Hāloti, ‘Ko hai?’ mo ʻikai pē ke sio mai ia.

Naʻe tali atu ʻe Tomu, “‘Ko hoʻo pīsopé. ʻOku ou haʻú ke ta maheni pea kole atu ke ke haʻu mo ho fāmilí ki heʻetau lotú.’

“‘ ʻIkai, ʻoku ou fuʻu femoʻuekina,’ ko e tali fakaʻita ia ne ongo maí. Naʻe ʻikai pē ke ne sio hake ia. Naʻe fakamālō atu ʻa Tomu ki heʻene fie fanongo maí peá ne mavahe leva. Naʻe hiki e fāmilí ʻoku teʻeki ai pē ke maʻulotu tuʻo taha ʻa Hāloti ia.

“Hili ha ngaahi taʻu lahi … naʻe tā mai ʻa Misa Kalahā ki he ʻōfisi ʻo ʻEletā Tōmasi S. Monisoní mo kole ke ʻai ha taimi ke na talanoa ai.

“… ʻI he feʻiloaki ʻa e ongo meʻá ni ki muí, naʻá na fāʻofua. Naʻe talaange ʻe Hāloti, “Oku ou haʻú ke kole fakamolemole atu ʻi he ʻikai ke u tuʻu hake mei hoku seá mo fakahū mai koe he matapaá he ʻaho māfana ko ia he ngaahi taʻu lahi kuohili ki muʻá.’ Naʻe ʻeke ange ʻe ʻEletā Monisoni pe [kuó] ne mālohi ʻi he Siasí. Naʻe malimali fiefia ʻa Hāloti mo ne tali mai: ‘ ʻOku ou tokoni ua he kau pīsopeliki ʻi homau uōtí. Ne ʻikai pē mavahe mei heʻeku fakakaukaú ʻa hoʻo fakaafe ko ia ke u haʻu ki he lotú, pea mo ʻeku tali fakaʻitá, peá u pehē ke fai ha meʻa ki ai.’”4

Ko Hono Fai ʻo e Ngaahi Fili Fakaʻahó

ʻOku hanga ʻe hono fakakaukauʻi ʻetau meʻakai fakaʻahó ʻo ʻai ke tau ʻiloʻi e ngaahi fakaikiiki ʻo ʻetau moʻuí, mo hono mahuʻinga ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku tau femoʻuekina ki aí. ʻOku akoʻi ʻe he meʻa ʻoku aʻusia ʻi he nofo malí, hangē ko hono fai maʻu pē ʻo e angaʻofá, tokoní, mo e tokangá ʻo fai ha meʻa lahi ange ke tauhi e ʻofá ke tupulaki mo ohi ha feohi ʻoku ʻikai ke toki hoko pē ʻi ha meʻa ʻoku mahuʻingá pe ko hono toki foaki ha koloa naʻe fakatau mamafa.

ʻOku pehē ʻa hono fie maʻu ʻi he ngaahi fili fakaʻahó ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ivi tākiekina ʻoku pau ke hoko ai ha fakatuʻutāmaki ki heʻetau moʻuí pea hoko ia ko ha konga hotau ʻulungāangá. ʻI ha talanoa fakaekimaua pē mo ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ma fakatokangaʻi ʻe lava ʻe ha taha ke fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí mo hono ngaahi ʻīmisí ʻaki hono fai pē ʻo e ngaahi fili ʻoku leleí. Ka ko e meʻa faingofua tahá ko hono mapuleʻi pē kitá pea ʻoua ʻe ʻalu ki ha feituʻu ʻoku ngalingali ʻe maʻu ai e ponokalafí—ʻo tatau pē ʻi he fakaesino pe fakaʻilekitulōnika. Ka neongo iá naʻá ma pehē, koeʻuhi ʻoku fuʻu fakamamahi pea fakatuʻutāmaki ʻa e ponokalafí te ne lava ke ʻohofi fakafokifā pē ha taha ʻoku nofo pē ia ʻo fai haʻane ngāue. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Mekisuele, “ ʻIo, ka te ne lava pē ke tekeʻi ia. ʻOku ʻikai totonu ke ne fakaafeʻi ia ke haʻu pea ʻoatu ha sea ke tangutu ai.”

ʻOku tatau pē ia ki he ngaahi ivi tākiekina mo e ngaahi meʻa ʻoku anga ʻaki ʻe fai ai ha ʻauhá. Ka ʻe lava ʻo maluʻi kitautolu mei he ngaahi meʻá ni kapau ʻe tuku taha ʻetau tokangá he ʻaho kotoa ke fakaʻehiʻehi pē ʻi he kamataʻangá mei he ngaahi meʻa ko iá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau toki fakatokangaʻi hake ʻi ha ʻaho he kahaʻú kuo kāsia hotau lotó ʻe he koví pe ko ha vaivai koeʻuhí pe he naʻa tau taʻetokanga.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai lahi ha ngaahi meʻa ia ʻi ha ʻaho ʻe taʻe ʻi ai hano mahuʻinga. Pea aʻu ki he meʻa iiki ʻoku toutou fakahokó ʻe ngali iiki ka ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ia ke langa hake pe aʻu ki ha taimi te nau fokotuʻu ai ʻa e anga mo e ʻulungāanga mo e fokotuʻutuʻu ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻaki ʻetau palaní mo ʻetau fakaʻamú. Ko ia ai, ʻi hoʻo lotu ʻo kole hoʻo meʻakai fakaʻahó, fakakaukauʻi fakalelei hoʻo ngaahi fie maʻú—ʻa e meʻa ʻoku ʻikai te ke maʻú pea mo e meʻa kuo pau ke maluʻi koe mei aí. ʻI hoʻo teu ke mohé, fakakaukau ki he ngaahi lavameʻa mo e ngaahi meʻa ne ʻikai ola lelei he ʻaho ko iá pea mo e meʻa te ke fai ke toe lelei ange ai e ʻaho hokó. Pea fakamālō ki hoʻo Tamai Hēvaní he mana ʻokú Ne tuku atu ʻi ho halá ke tokoniʻi koe he lolotonga ʻo e ʻaho ko iá. ʻE hanga ʻe hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻo fakatupulaki hoʻo tui kiate Iá ʻi hoʻo vakai ki Hono toʻukupú ʻoku tokoni kiate koe ke ke kātakiʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi pea liliu ai mo ha niʻihi kehe. Te ke lava ke fiefia ai ʻi ha toe ʻaho ʻe taha, ko ha sitepu ia ʻe taha ki he moʻui taʻengatá.

Ko e Manatuʻi e Mā ʻo e Moʻuí

Kae mahulu hake aí, manatuʻi ʻoku tau maʻu ʻa Ia naʻe fakataipe ki ai ʻa e maná pea hoko ko e fakaʻilonga, ʻa ia ko e Huhuʻí.

“Ko au ko e mā ko ia ʻo e moʻuí.

“Naʻe kai ʻa e maná ʻe hoʻomou ngaahi tamaí ʻi he toafá, ka naʻa nau mate.

“Ko ʻeni ʻa e mā ʻoku ʻalu hifo mei he langí, ʻa ia ʻoku kai ʻe ha tangata, pea ʻikai mate.

“Ko au ko e mā moʻui kuo ʻalu hifo mei he langí: kapau ʻe kai ʻe ha tangata ʻa e mā ni, ʻe moʻui taʻengata ia: pea ko e mā ʻoku ou foakí ko hoku sinó, ʻa ia te u foaki ke moʻui ai ʻa māmani” (Sione 6:48–51).

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui moʻoni ʻa e Mā ʻo e Moʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi, pea mo e ivi taʻe fakangatangata mo e meʻa ʻoku aʻu ki ai ʻEne Fakaleleí. Ko e taupotú, ko ʻetau meʻakai fakaʻahó ʻa ʻEne Fakaleleí mo ʻEne ʻaloʻofá. ʻOku totonu ke tau fekumi fakaʻaho kiate Ia, pea fai Hono finangaló he ʻaho kotoa, pea hoko ʻo taha mo Ia ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí (vakai, Sione 17:20–23). ʻI heʻetau fai iá, fakatauange ʻe foaki kiate kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau meʻakai fakaʻahó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. N. Eldon Tanner, “Ko e ʻAhó ni Te u … ,” Liahona, Māʻasi 2003, 27–28.

  2. David A. Bednar, “Faivelenga mo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi,” Liahona, Nōvema 2009, 19.

  3. Ezra Taft Benson, “A Mighty Change of Heart,” Tambuli, Mar. 1990, 7.

  4. Heidi S. Swinton, To the Rescue: The Biography of Thomas S. Monson (2010), 160–61.

Tā fakatātaaʻi ʻe Diane Hayden