2012
Siaosi ʻAlipate Sāmita: Naʻá Ne Moʻui ʻaki e meʻa Naʻá Ne Akoʻí
Sānuali 2012


Siaosi ʻAlipate Sāmita

Naʻá Ne Moʻui ʻaki e Meʻa Naʻá Ne Akoʻí

Naʻe mahino mei he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he moʻui ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá ʻa e ʻikai ngata pē heʻene tui ki he ongoongoleleí—ka naʻá ne moʻui ʻaki ia.

ʻI he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho ngāue lahi, naʻe tangutu ai ʻa Sione A. Uitisou ʻi hono ʻōfisí, “kuo fuʻu helaʻia he ngāue ʻo e ʻahó.” Naʻá ne fehangahangai mo ha palopalema faingataʻa, pea ongo kiate ia ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi fatongiá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fuʻu ongosia.”

“Naʻe fai ange he taimi ko iá ha tukituki ʻi he matapaá, pea hū ange ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita. Naʻá ne pehē mai, ‘Ko e ʻai eni ke u foki ki ʻapi hili ʻeku ngāue he ʻaho ní. Ne u fakakaukau mai kiate koe mo e ngaahi palopalema ko ia ʻoku fie maʻu ke ke fakaleleiʻí. Naʻá ku haʻú ke fakafiemālieʻi mo tāpuakiʻi koe.’

“… He ʻikai teitei ngalo ia ʻiate au. Naʻá ma talatalanoa pē; peá ma māvae peá ne ʻalu ia ki hono ʻapí. Naʻe ʻikai ke u kei ongosia.”

ʻI ha ngaahi taʻu lahi ki mui nae manatuʻi ʻe ʻEletā Uitisou (1872–1952) ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻo ne pehē: “Ko e founga ia ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá. … Naʻá ne foaki hono taimí, pea mo hono mālohí.”1

Naʻe hoko ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951), ko e Palesiteni ia hono valu ʻo e Siasí, mei he 1945 ki he 1951, ʻa ia naʻá ne tui kapau ʻoku tau maʻu moʻoni ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe hāsino ia ʻi heʻetau moʻuí—tautefito ki he anga ʻetau fetauhiʻakí. Naʻá ne akoʻi, “ko e fakamoʻoni mālohi taha ʻe lava ke tau fai ki hono moʻoni ʻo e ngāué ni ko ha moʻui angatonu mo pau.”2

ʻI he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, ʻa ia ko e nāunau fakalēsoni ia ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá ki he 2012, ʻoku fakahaaʻi mālohi ʻaupito ai ʻa e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sāmitá—ʻo fakatou tatau pē heʻene ngaahi akonakí mo e ngaahi talanoa kau ki heʻene moʻuí. Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi talanoa mo e ngaahi akonaki ko iá.

Ko e Mālohi ʻo e Angaʻofá

ʻI ha ʻaho ʻafu he faʻahitaʻu māfaná, naʻe ʻi ai ha kau ngāue naʻe fai ʻenau monomono hala ʻi tuʻa he ʻapi ʻo Palesiteni Sāmitá. ʻI he lahi ʻa e ngāué pea ulo kakaha e laʻaá, naʻe kamata ke kapekape mo lea kovi e kau ngāué. Ne tuai-e-kemo mo e haʻu ha taha ʻo e kaungāʻapí ʻo tafuluʻi e kau ngāué ʻi heʻenau lea koví, ʻo talaange ʻoku ofi mai ai e ʻapi ʻo Siaosi ʻAlipate Sāmitá. Naʻe ʻikai ke tokanga e kau ngāué ki ai kae toe lahi ange ʻenau kapekapé.

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi peito ʻa Palesiteni Sāmita ʻo fai ʻene fakasuka inu lēmani. Naʻá ne ʻomi ia ʻi ha laulau mo ha ngaahi ipu sioʻata pea talaange ki he kau ngāué, “ ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku mou velahia mo helaʻia. ʻE lava ke mou haʻu ʻo tangutu ʻi hoku lalo ʻakaú ʻo maʻu ai ha kiʻi inu mokomoko?”

Naʻe ongoʻi fakatōkilalo mo houngaʻia e kau ngāué ʻo tali ʻene kolé, pea hili ʻenau kiʻi mālōloó ne nau fakaʻosi fakalongolongo mo anga fakaʻapaʻapa leva ʻenau ngāué.3

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi meʻa peheni ʻoku hokó ʻa e tui ko ia ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita te tau lava ke “fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá ʻi he laumālie ʻo e ʻofa mo e angaʻofa ki he kakai kotoa pē.”4 Naʻá ne pehe, “ ʻOku ʻi ai e niʻihi te nau fai ha ngaahi fehālaaki. ʻOku ʻi ai hatau niʻihi he ʻahó ni kuo nau hē atu, ka ko e fānau kinautolu ʻa hotau ʻEikí pea ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu. Kuó Ne foaki mai ʻa e totonu kiate kitautolu ke tau ō atu ʻi he angaʻofa mo e ʻofa mo e faʻa kātki pea mo e loto ʻoku holi ke faitāpuekina kinautolu, mo feinga ke taʻofi kinautolu mei he ngaahi fehāhaaki ʻoku nau fakahoko pē. ʻOku ʻikai ʻaʻaku ke fakamāuʻi kinautolu. … Ka ko hoku monū ka fakatafoki kinautolu ki he hala ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga faka-Silesitialé.”5

“Toki meʻa fakafiefia, toki meʻa fakanonga, toki meʻa fakafiemālie ʻe lava ke fakafou atu ʻi he angaʻofá ʻo fakalahi atu ʻaki ki he moʻui ʻa hotau kaungāʻapí mo e kaungāmeʻá. ʻOku ou loto ke u tohi [mataʻitohi lahi] e foʻi lea ko iá ʻaki ha ngaahi lanu mataʻāʻā ʻi he ʻataá. Ko e angaʻofá ko e mālohi ia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau fakaava ʻaki ʻa e ngaahi loto ʻoku fefeká mo fakavaivaiʻi e ngaahi laumālie ongongataʻá.”6

Ko Hono Vahevahe ʻa e Ongoongoleleí

Naʻe fakakaukau ʻa Palesiteni Sāmita ko hono vahevahe ko ia ʻa e ongoongoleleí “ko e tumutumu ʻeni ʻo e angaʻofá.”7 Naʻá ne fakatokangaʻi mo fiefia ʻi he ngaahi lelei ʻoku maʻu ʻi he ngaahi siasi kehé, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa makehe mo mahuʻinga ʻi he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ke foaki maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe talaange ai ʻe ha taha kiate ia he lolotonga ʻene hoko ko e palesiteni fakamisioná, “Mei he meʻa kuó u ʻiló, ʻoku lelei tatau pē homou siasí mo ha toe siasi kehe.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita, “Mahalo naʻá ne pehē ʻe ia ko ha lau lelei ʻeni kiate kitautolu; ka ne u pehē ange ki ai: ‘Kapau ʻoku ʻikai mahuʻinga ange ʻa e Siasi ʻoku ou fakafofongaʻí ki he fānau ʻa e tangatá ʻi ha toe siasi kehe, ta ʻoku hala ʻeku maʻu ki hoku fatongia hení.’”8

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻetau pōpoakí, ko e foʻi moʻoni ko ia “ko e Kāingalotu pē ʻo e Siasí ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ke ngāue ʻi he ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu kitautolu ʻe māmani.”9

Koeʻuhí ko e meʻa ko ʻení, naʻe loto ʻa Palesiteni Sāmita ke ongoʻi ʻe he Kāingalotú “ha holi lahi mo ha loto-vēkeveke ke vahevahe mo e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí ʻa e ngaahi meʻa lelei kuó ne angalelei ʻo foaki mai kiate kitautolú.”10

Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo feʻunga ki hono mahuʻinga ʻo e [ongoongoleleí], ʻo ʻikai ai ke tau akoʻi fakamātoato ia ʻo hangē ko e fie maʻú.”11

Naʻe fakatokangaʻi ʻe hano kaungāmeʻa ofi ʻa e anga hono fakaʻuhingaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e “fakamātoató” ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí: “Ne u maʻu faingamālie he taimi lahi ke fononga fakataha mo Palesiteni Sāmita ʻi he lēlué. Ne u fakatokangaʻi he taimi kotoa ko ʻene lele pē ʻa e lēlue kuó ne toʻo hake ha fanga kiʻi tohi kau ki he ongoongoleleí mei heʻene kató ʻo faʻo ʻi he kato hono koté, pea [toki] ʻalu atu ke feohi mo e kau pāsesé. ʻI hono ʻulungāanga fakakaumeʻá, naʻe ʻikai ke fuoloa kuo maheni mo ha taha, pea taimi siʻi pē kuó u fanongo atu ki heʻene fai ki ai e talanoa ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pe fakamatala ki he fononga ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú mo honau ʻahiʻahiʻí pea mo ʻenau ngaahi faingataʻaʻia he kolosi he ngaahi manafa ki ʻIutaá pe fakamatalaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki hono kaungāmeʻa foʻoú. ʻE talanoa mo e kau pāsese kehekehe ʻo toki tuku pē he aʻu ʻemau fonongá. ʻI he kotoa e taimi ne u feohi ai mo Palesiteni Sāmitá, ʻa ia naʻe laka hake he taʻu ʻe fāngofulú, ne u ʻiloʻi ko e meʻa ʻuluaki mo mahuʻinga taha kiate ia ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne ʻi aí, ko ʻene hoko ko ha faifekau maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”12

Ko Hono Akoʻi ʻEtau Fānaú

Naʻe toʻo mamafa ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita mo hono uaifi ko Lusí, ʻa e fatongia fakalangi ke “akonakiʻi hake ʻa [ʻena] fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní” (T&F 93:40). Naʻe fakamatalaʻi ʻe hona ʻofefine ko ʻEita ha taimi ne fakaʻaongaʻi lelei ai ʻe heʻene tangataʻeikí ha faingamālie ke fai ai ha akoʻi. Naʻá ne heka mai he pasí ki ʻapi hili ha ako tā piano, pea ngalo he tokotaha pesá ke tānaki ʻene totongí. Naʻá ne fakamatalaʻi, “Naʻe fakalaka hake pē ia ʻia au, pea ne u aʻu ki ʻapi ʻoku ou kei toʻotoʻo pē ʻeku sēnití, pea naʻá ku fiefia lahi heʻeku heka taʻetotongí.

“… Naʻá ku lele fiefia ki he Tangataʻeikí ke talaange ʻeku monūʻiá. Naʻá ne fanongo fakalongolongo pē ki heʻeku talanoá. Naʻe kamata ke u fakakaukau ko e meʻa lelei kuo hoko kiate aú. …

“ʻI he ʻosi ʻeku talanoá, naʻe pehē mai ʻe he Tangataʻeikí, “Taʻahine, neongo naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻeni ʻe he tangata pesá, ka ʻokú ke ʻiloʻi peá u ʻiloʻi pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní. Ko ia, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e toko tolu kuo pau ke nau ongoʻi fiemālie ʻokú ke totongi kakato ki hoʻo heká.’”

Naʻe foki ʻa ʻEita ki he tuliki halá ʻo ʻave ʻene totongi pasí. Naʻá ne fakahā kimui, “ʻOku ou fakamālō koeʻuhi ko ha Tamai fakapotopoto naʻá ne fakamahinoʻi mai kiate au ʻeku fehālaakí, he kapau naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi, ne u mei pehē pē ʻe au naʻe sai pē ia ki ai.”13

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku maʻu ʻe he ʻofá ʻa e mālohi ke ueʻi e loto ʻo e fānaú ke moʻui angatonu: “Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau tauhi ʻa e fono ʻo e angaamaʻá. Takatakaiʻi kinautolu ʻaki homou nima ʻofá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau holi ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló ʻoku ʻātakaiʻi ʻa kinautolu ʻi he tafaʻaki hono kotoá.”14

“Ko hotau fatongiá—ʻoku totonu ke u pehē ko hotau faingamālie mo hotau fatongia ke fakaʻaongaʻi ha taimi feʻunga ke maluʻi takai ʻetau fānaú mo ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻai ke nau ʻofa ʻiate kitautolu koeʻuhí ke nau fiefia ke fakafanongo ki heʻetau faleʻí mo e akonakí.”15

Ko e Ngaahi Fāmili Taʻengatá

Hili e taʻu ʻe 40 e mali ʻa Siaosi ʻAlipate mo Lusi Sāmitá ne kamata ke mahamahaki ʻa Lusi pea holo ai ʻene moʻuí. Neongo ʻene hohaʻa ki aí pea feinga ke fakafiemālieʻi ia he lelei taha te ne ala lavá, ka naʻe lahi e taimi naʻe mamaʻo ai ʻa Palesiteni Sāmita mei ʻapi ʻi hono fatongia ko e Taki Māʻolungá. ʻI ha ʻaho ʻe taha hili ha lea ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha meʻafakaʻeiki, naʻe ʻoange kiate ia ʻe ha taha ha kiʻi tohi ʻo fakahā mai ke ne foki he vave tahá ki ʻapi. Naʻá ne tohi ki mui ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē:

“Ne u ʻalu he taimi pē ko iá mei falelotu ka ne siʻi mālōlō hoku uaifi ʻofaʻangá ʻoku teʻeki ai ke u aʻu ki ʻapi. Ne mālōlō ia lolotonga ʻeku lea ʻi he meʻafakaʻeikí. Ko e moʻoni kuo mole hoku tokoni moʻui līʻoá pea te u taʻelata heʻene pulí.”

Naʻá ne hoko atu, “Neongo ʻa e loto-mamahi lahi ʻa homau fāmilí, ka naʻa mau fiemālie pē ʻi heʻemau ʻilo pau te mau toe fakataha mo [ia] kapau te mau faivelenga. … ʻOku angaʻofa ʻa e ʻEikí pea kuó ne toʻo atu kotoa ʻa e ongoʻi ʻo e maté, pea ʻoku ou fakamālō lahi ai.”16

Naʻe maʻu e mālohi mo e nonga ʻa Palesiteni Sāmitá mei heʻene fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa ia ʻoku silaʻi ai e fāmilí ke taʻengatá. Naʻá ne ako mai:

“ ʻOku tau fonu ʻi he ʻamanaki leleí mo e fiefia ʻi heʻetau iloʻi pau ʻe kei hokohoko atu ʻi he langí ʻa ʻetau ngaahi fetuʻutaki ʻi heni ko e mātuʻa mo e fānau, husepāniti mo e uaifi, pea ko e kamataʻanga pē ʻeni ʻo ha puleʻanga lahi mo nāunauʻia kuo fakataumuʻa ʻe heʻetau Tamaí ke hoko ko hotau ikuʻanga ʻi he moʻui ka hoko maí.

“Kapau te u fakakaukau ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa e tokolahi, he kuo mālōlō hoku uaifi ʻofeiná mo ʻeku ongomātuʻa ʻofeiná, kuo nau mavahe atu mei heʻeku moʻuí ʻo taʻengata pea he ʻikai pē te u toe mamata kiate kinautolu, ʻe mole meiate au ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻoku ou maʻu ʻi he moʻuí: ʻa e fakalaulauloto atu ki ha toe feʻiloaki mo kinautolu, ʻa ʻenau talitali fiefia au mo ʻenau ʻofá, mo ʻeku fakamālō kiate kinautolu mei hoku loto houngaʻiá ʻi he meʻa kotoa pē kuo nau fai maʻakú.”17

“ʻI he taimi te tau ʻilo ai ko e maté ko e taha pē ia ʻo e ngaahi sitepu ʻe fou ai e fānau ʻa e ʻOtuá ki ʻitānití, pea ʻoku fai ia ʻo fakatatau mo ʻene palaní, ʻe mole ai mei he maté ʻa hono huhú peá ne ʻomi kitautolu ke tau fehangahangai mo hono moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá. Kuo ʻi ai ha ngaahi fāmili kuo nau lea māvae fakataimi kiate kinautolu ʻoku nau ʻofa aí. ʻI he taimi ʻoku hoko peheni ai ʻa e maté, te tau hohaʻa ʻo kapau te tau tuku ke hoko ʻeni, pea te ne ʻomi ha mamahi lahi ki heʻetau moʻuí. Ka kapau ʻe lava ke fakaava hotau mata fakalaumālié pea lava ke tau mamata, ʻoku ou ʻilo pau te tau fiemālie ʻi he meʻa te tau mamata ki aí. Kuo ʻikai tuku kitautolu ʻe he ʻEikí taʻe ʻi ai ha ʻamanaki lelei. Ka kuó ne fakapapauʻi mai te tau maʻu ʻa e fiefia taʻengatá ʻo kapau te tau tali ʻene faleʻí mo e akonakí lolotonga ʻetau ʻi he moʻui ní.

“ ʻOku ʻikai ko ha misi pē ʻeni. Ko e ngaahi meʻa moʻoni kinautolu.”18

ʻOfá mo e Ngāue Tokoní

Naʻe ʻiloa ʻa Palesiteni Sāmita he ʻofa naʻá ne fakahaaʻi ki he niʻihi kehé. Naʻá ne tui ko e ʻofá ʻa e ʻelito ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne fakahā ki he Kāingalotú, “Kapau kuo teʻeki ai fakatō ki homou lotó ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ongoʻi ʻofa ki homou kāingá, pea ʻoku ou fie fakahā atu kuo teʻeki ai ke mou maʻu kakato ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ko ia naʻe ʻomi ki he māmaní ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ni.”19

Naʻe tāpuekina ʻe Palesiteni Sāmita e moʻui ha lauiafe ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo fakafou ʻi he polokalama uelofea fakamāmanilahí mo e ngaahi ngāue kehé. Neongo iá, naʻá ne kei maʻu pē ha taimi ki ha ngaahi ngāue tokoni iiki mo fakatāutaha. Naʻe tohi ʻe ha taha ʻo hono kaungā ngāué ko ʻEletā Lisiate L. ʻĒveni (1906–71) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e meʻa angamaheni ke mamata kiate ia ʻoku hū mei he loki ki he loki ʻi falemahaki ʻi he hili ʻa e ngāué, ʻo tāpuakiʻi, fakalololahiʻi mo fakafiefiaʻi ʻa kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu ko ia ʻoku nau fakahoungaʻi ʻene fakafiemālié mo ʻene ʻi aí. … ʻOkú ne ʻulungāanga ʻaki ke ʻalu ki ha feituʻu pē ʻokú ne ongoʻi te ne lava ʻo tokoni mo fai [ai] ha fakalotolahi.”20

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e sīpinga ko ʻeni e ʻofa ʻa Palesiteni Sāmitá: “ ʻI ha pongipongi momoko ʻe taha naʻe fetuku ai ʻe he kau fakamaʻa hala [ʻi Sōleki Sití] ha ngaahi fuʻu konga ʻaisi mei he ngaahi fakatafenga vai he halá. Naʻe tokoni ki he kau ngāue tuʻumaʻú ha kau ngaue fakataimi ne nau fuʻu fie maʻu ngāue. Naʻe tui ʻe ha tangata ʻe taha ha kofu māfana manifi pē pea naʻá ne fuʻu mokosia ʻaupito. Ne aʻu mai ki he kau ngāué ha tangata sino siʻi mo kava fakaʻofoʻofa, ʻo ne ʻeke ange ki he tokotaha ngāué, ‘ ʻOku fie maʻu ke ke tui ha vala lahi ange he kofu māfana ko ʻená he pongipongi hangē ko ʻení. Ko fē ho koté?’ Ne talaange ʻe he tangatá naʻe ʻikai ke ʻi ai hano kote. Naʻe toʻo leva ʻe he tangata naʻe ʻalu angé hono koté ʻo ʻoange ki he tangata ngāué mo pehē ange, ‘Maʻu ʻe koe ʻa e koté. Ko e fulufuluʻi sipi matolu pea te ke māfana ai. ʻOku ou ngāue au he kauhala ʻe tahá.’ Ko e hala Temipale Sauté ia. Ko e tangata Samēlia lelei naʻe hū taʻekote atu ki he ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí ke fai ʻene ngāue fakaʻahó ko Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe hā mei heʻene tokoni taʻesiokitá ʻa ʻene manavaʻofá. Ko e moʻoni ko e tauhi ia ʻo hono tokouá.”21

Ngaahi Fakaikiiki ʻo e Moʻui Fakaʻahó

Naʻe tatau ai pē pe ko e vahevahe ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá ʻene tuí mo e kau pāsese he lēlué pe ko e foaki hono koté ki ha tokotaha ngāue he hala momokó, ka naʻá ne toutou fakahoko ʻene fakamoʻoni ʻaki ʻene tōʻongá mo ʻene ngaahi akonakí. Ko e kaveinga tuʻukimuʻa ʻoku lahi ʻene ʻasi ʻi he kotoa ʻo e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siaosi ʻAlipate Sāmitá ʻa e totonu ko ia ke ʻi ai ha ivi mālohi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí.

Pea hangē ko e lau ʻa ha tokotaha ʻo kau kia Palesiteni Sāmitá: “Ko ʻene tui fakalotú, ʻoku ʻikai ko ha tokāteline pē ia ʻoku fao ʻi ha ʻaisi fakamokomoko. ʻOku ʻikai ko ha lau pē. ʻOku mahuʻinga ange ia kiate ia ʻi haʻane mālieʻia ʻi ha foʻi palani fakaʻofoʻofa. ʻOku mahulu ange ia ʻi he filosofia pē ʻo e moʻuí. Ko ʻene tui fakalotú ko e laumālie ia ʻoku moʻui ʻaki ʻe ha tangata, ko e ʻuhinga ia ʻo ʻene fai ha meʻa neongo kapau ko haʻane lea ʻaki pē ha foʻi lea ʻofa ʻe taha pe foaki atu ha ipu vai momoko. Kuo pau ke hāsino ʻene tui fakalotú ʻi heʻene ngaahi ngāué. Kuo pau ke huluni ia ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻui fakaʻahó.”22

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe ha taha ʻo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ko Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí (1871–1961), ʻa hono moʻui ʻakiʻe Palesiteni Sāmita e ngaahi leá ni: “Ne kau ia he kakai tokosiʻi te ke lava ʻo pehē naʻá ne moʻui ʻaki e meʻa naʻá ne akoʻí.”23

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. John A. Widtsoe, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 99; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siaosi ʻAlipate Sāmita (2011), xliv.

  2. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 9-10.

  3. Vakai, Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 241.

  4. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 241.

  5. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 245.

  6. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 245.

  7. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 132.

  8. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 162.

  9. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 133.

  10. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 136.

  11. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 161.

  12. Preston Nibley, ʻi he Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 131-32.

  13. Vakai, Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 253.

  14. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 259.

  15. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 246.

  16. Vakai, Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, xxxi.

  17. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 89.

  18. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 82.

  19. Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 16.

  20. Richard L. Evans, ʻi he Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 14.

  21. Thomas S. Monson, ʻi he Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 14.

  22. Bryant S. Hinckley, ʻi he Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 2-3.

  23. J. Reuben Clark Jr., ʻi he Ngaahi Akonakí: Siaosi ʻAlipate Sāmita, 3.

Tā valivali ʻe John Hafen, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Ko hono fakaʻaliʻali ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Mani Toakase (toʻohemá) mo Manalito Pikae.

Toʻohemá: taá he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Taupotu ki ʻolungá: Palesiteni Sāmita mo hono foha ko Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Siʻí: ʻOlungá: Ko ha tatau ʻo e makasini ko e Time ʻi he 1947 ʻoku hā ai ha fakamatala kau kia Palesiteni Sāmita pea mo e Siasí.

Toʻohemá: tā ʻo Palesiteni Sāmita mo hono fohá ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí