2012
Naʻe Taki Au ʻe he Kau Faiako ʻAʻahí kia Sīsū Kalaisi
Sānuali 2012


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Naʻe Tataki Au ʻe he Kau Faiako ʻAʻahí kia Sīsū Kalaisi

“Pea lea [ʻa e ʻEikí] kia [Pita] ko hono liunga tolu, ʻOkú ke ʻofa kiate au? Pea talaange [ʻe Pita] ki ai, ʻEiki, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē; ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa kiate koe. Pea pehē ʻe Sīsū kiate ia, Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:17).

Naʻe kole mai ʻe haku kaungāmeʻa ʻi he konga ki mui ʻo e 1970 ke ma ʻalu ki he Fineʻofá. Naʻá ku ʻeke ange, “Ko e hā ia?” Naʻe tali mai ʻe hoku kaungāmeʻá, “Haʻu pē ʻo mamata.” Tamani! Ne toʻoa ai pē hoku lotó he momeniti ko iá.

Naʻe haʻu ʻa Lini ki hoku ʻapí he konga ki mui ʻo e faʻahitaʻu māfana ko iá ʻo talamai ko ʻeku faiako ʻaʻahí ia. Naʻe ngali fakaʻohovale ʻeni kae toe fakafiefia pē foki, koeʻuhí he ʻoku teʻeki ai ke u kau ki he Siasí. ʻOkú ne fakaʻataʻata hono taimí mei heʻene femoʻuekiná ke vahevahe mai kiate au ha fakakaukau fakalaumālie mo sio pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻe lava ke tokoni mai ai. Naʻá ku ʻiloʻi pē mei he laumālie naʻá ne maʻú ʻa ʻene fakamātoató. Naʻe ʻikai pē ke teitei ngalo ʻa Lini mo e pōpoaki naʻá ne vahevahe mai kiate aú.

Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻe hiki mai ʻa Falanisesi ki homau uōtí. Ka ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ko “homau” uōtí ia he naʻe teʻeki ai foki ke u kau ki he Siasí, ka ko e anga ia ʻeku fakakaukaú. ʻI he taimi ko ʻení kuo ʻi ai haʻaku ongo tamaiki fefine kei iiki, pea naʻe lava ke u sio ki hono tāpuekina ʻe he ngaahi houalotu ʻa e Siasí ʻena moʻuí. Pea tatau ai pē pe naʻe ʻuha pe laʻā naʻe kei ʻaʻahi ange pē ʻeku faiako ʻaʻahi foʻou ko Falanisesí, pea vahevahe mai ha lēsoni, ma kakata, fai mai ha talanoa, pe ko ha nima fietokoni. Naʻá ku manatuʻi e haʻu ʻa Falanisesi he hoʻatā femoʻuekina ʻe taha. ʻI heʻene mamata ʻoku ʻikai ke u lava ʻo tangutu mo talanoá, naʻá ne tokoni ki heʻeku feimeʻatokoní kau tokangaʻi ʻe au e fie maʻu ʻa ʻeku ongo kiʻi tamaikí.

Ne ʻosi atu ha ngaahi taʻu peá u hiki. Neongo ʻa e ʻikai ke u fie mavahe mei hoku ngaahi kaungāmeʻa Siasí, ka ne u feʻiloaki mo ha kau fafine ʻoku mālohi ʻenau fakamoʻoní mo e ʻofa lahi ʻi he kau Fineʻofa ko ia ʻi “hoku” uooti foʻoú. Naʻe ʻomai ʻe ha faiako he Fineʻofá ha lisi kuo ʻosi teuteuʻi ʻo fakalotolahiʻi kimautolu ke mau tohi ʻi ʻolunga he lisi ʻo e ʻaho takitaha “Ke ke angaʻofa.” Ne u fakakaukau mo e kau fafine ne tangutu ʻi hoku tafaʻakí ko ha fakakaukau fakaʻofoʻofa ia, tautefito ki heʻene poupouʻi ʻa e moto ʻa e Fineʻofá “ ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e manavaʻofá” (Molonai 7:46).

Ne u lau ha talanoa kau ki ha fefine paionia. ʻI he taimi naʻe kei siʻi ai e fefine ko ʻení, naʻe kole ʻe he palōfitá ki hono fāmilí ke nau tokoni ʻi hono nofoʻi ha kolo ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu mamaʻo. Naʻe hoko ha meʻa fakamamahi ʻi he mate ha taha hono fāmilí. Naʻe loto mamahi ʻene faʻeé pea kapu e fāmilí ʻe he mamahí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe sio atu ai e kiʻi taʻahine ko ʻení he matapā sioʻatá. Ko e feituʻu kotoa pē naʻe sio ki aí, naʻe ʻufiʻufi ʻe he sinou matolú ʻa honau kiʻi ʻapi masivá. ʻI he fakasio atu ʻa e kiʻi taʻahiné ki he tafaʻaki langí, naʻá ne sio ki ha toko ua ʻoku luelue mai ki honau ʻapí. Naʻá na lue māmālie mai, pea toki fakatokangaʻi atu ʻe he kiʻi taʻahiné kinaua—ko e ongo faiako ʻaʻahi ia ʻene fineʻeikí.

Naʻe ueʻi au ʻe he talanoa ko iá. Naʻá ku papitaiso ʻi Mē ʻo e 1983. Ko ha tāpuaki ia ke u hoko ko ha faiako ʻaʻahi. ʻOku ou saiʻia he feohi mo e houʻeiki fafine tokolahi ʻoku nau tā ʻa e sīpinga ʻo e “fefine fai leleí” ʻa ia ʻoku “maʻongoʻonga ia ʻi he ngaahi maka koloá” (Lea Fakatātā 31:10). Ko ha meʻa fakafiefia ia ke fakataha mo ha kakai fefine ʻoku nau feinga ke angalelei, feʻofaʻaki, pea ʻomi e niʻihi kehé kia Kalaisi.

ʻOku vahevahe ʻe he kau faiako ʻaʻahí ha pōpoaki ʻo e ongoongoleleí pea fai ha tokoni he taimi ʻe niʻihi. ʻOku fakamālohia e houʻeiki fafine ʻoku nau ʻaʻahi ki aí ʻaki ʻenau feohi mo e kakai fefine ʻoku nau feinga ke angalelei, feʻofaʻaki, pea ʻomi e niʻihi kehé kia Kalaisi.

Laʻitā ʻo Sister Thompson © Busath.com; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe John Luke