2012
Sio Hake
Sānuali 2012


Sio Hake

ʻĪmisi
ʻEletā Carl B. Cook

Ko e tukupā kiate kitautolu kotoá ke ʻoua ʻe sio ki he tafaʻakí pe ko e hā e anga ʻo e vakai mai ʻa e kakaí ki heʻetau moʻuí ka ke sio hake ki he anga e vakai mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

Naʻe ui au heʻeku kei talavoú ke u ngāue fakafaifekau ʻi Hemipeeki ʻi Siamane. ʻI he Misiona Ako Lea Fakafonuá—ko e hingoa ia ki muʻa ʻo e senitā akoʻanga fakafaifekau ʻo e ʻaho ní—ne u faingataʻaʻia he ako e lea fakafonuá. ʻI he ʻosi ʻa e ʻuluaki uiké mo e uike hono uá, ne u fakatokangaʻi ʻoku laka ki muʻa e niʻihi kehe ia ʻi hoku vahé ʻo vave ange ia he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí. Kuo nau ʻunu atu kinautolu ki he ngaahi lea faingataʻa angé, ka u kei fiu feingaʻi pē au e dies, ders, mo e dases.

Ne kamata ke u fuʻu hohaʻa—pea loto-foʻi. ʻE anga fēfē ha lelei ʻeku ngāue fakafaifekaú kapau ʻoku ʻikai lava ke u fetuʻutaki ki he kakai naʻe ui au ke u akoʻí?

Ne u lotu ke maʻu ha tokoni pea fekumi ke maʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki, ʻa ia naʻe lava ke maʻu ai ha nonga. Ka naʻe hokohoko atu pē ʻeku fekumí mo e faingataʻaʻiá, pea ʻi ai e ʻaho ne u fuʻu faingataʻaʻia pea toe hohaʻa ange ai ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻI he taimi ne u lue mai ai mo hoku hoá he fakafaletoló, ne u tuʻu he kiʻi loki ʻo e tauhi ʻapí. Ne u kole ange ki hoku hoá ke kiʻi tatali. Ne u hū ki he kiʻi lokí peá u tūʻulutui he veʻe taufalé. Ne u tangi ki he Tamai Hēvaní ke ʻomi ha fakafiemālie.

Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e lotu ko iá. Ne ongo mai ki hoku ʻatamaí ʻa e fakakaukau ko ʻení: Naʻe ʻikai ke u ui mai koé ke ke poto ʻaupito he lea faka-Siamané. Naʻá ku ui koé ke ngāue ʻaki ho lotó, ʻatamaí, mo e iví kotoa.”

Ne u fakakaukau hake leva, “Te u lava ʻo fai ia. Te u lava ke ngāue ʻaki hoku lotó, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. Kapau ko e ʻuhinga ia hono ui mai au ʻe he ʻEikí, Te u lava ʻo fai ia.” Ne u tuʻu hake mo e ongoʻi fiemālie moʻoni.

Ne liliu leva ʻeku meʻafuá he taimi ko iá. Naʻe ʻikai leva ke toe fakahoa ʻeku fakalakalaká mo e lavameʻá ki hoku hoá pe kau faifekau kehe ʻi hoku vahé. Ka ne u nofo taha ki he anga e ongoʻi ʻe he ʻEikí e meʻa ʻoku ou faí. Ko ia naʻe ʻikai ke u sio ki he anga hono fakahoa au ki he niʻihi kehé, kae kamata ke u sio hake, ke ʻilo ʻa ʻEne fakakaukau ki heʻeku ngāué.

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe vave ange ʻeku ako e leá pe lelei ange, ka naʻe ʻikai ke u toe hohaʻa ki he meʻa ko iá. Ne u ʻilo e meʻa naʻe finangalo e ʻEikí ke u faí, pea ne u maʻu e mālohi ke fai ia.

Ne kamata ke u fealeaʻaki mo e Tamai Hēvaní he pongipongí, ʻo fakahā kiate Ia ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa ʻe hoko he ʻaho ko iá ka te u fai hoku lelei tahá. Ne u lotu, “Ko e hā pē ʻa e meʻa te u akó, fakaʻatā ke u ako ia, ka ʻe tatau ai pē pe ko e hā, te u fai hoku lelei tahá Maʻau he ʻahó ni.”

ʻI he poʻulí ne u toe lotu ʻo lipooti e meʻa naʻá ku akó mo ia naʻe faí. Ne u vahevahe mo ʻeku Tamai Hēvani ʻeku faingataʻaʻiá mo ʻeku lavameʻá. Naʻe kamata ke u tafoki kiate Ia—ke vakaiʻi ʻaki ʻeku fakalakalaká—kae ʻikai ki he niʻihi kehé pe ko au.

Ne u nofo mo e lēsoni ko ia ne u ako ʻi he kiʻi loki siʻisiʻi ko ʻení he taʻu ʻe 35 kuohilí kuo ʻi he kotoa ʻeku moʻuí, ʻi he ngaahi uiuiʻí mo e ngaahi fatongia lahi. ʻI he taimi kotoa pē ne kole mai ai ke u fai ha meʻa ʻa ia naʻe lahi ʻaupito e meʻa naʻe fai ki ai e ʻamanakí ʻi he meʻa te u malavá, ne u manatuʻi leva e meʻa ne u aʻusiá peá u pehē leva, “Tatali. Ko hai naʻá ne ui koé? Ko hai ʻokú ke ngāue ki aí? Ko hai ʻokú ke feinga ke fakafiemālieʻí?”

ʻOku lahi e ngaahi meʻafua kehekehe ʻa e māmani ʻoku tau nofo aí—ko e lahi tahá e ngaahi fakafuofua pē mei tuʻá. ʻOku lava ke fuʻu fefeka e ngaahi fakafuofua ko iá ki he kakai lalahi kei talavoú. ʻOkú ke ʻalu ki he akó ke maʻu ha maaka, ka ʻoku ʻikai fai ha sio ia ki he ngaahi meʻa kehe ʻoku aʻusia he kalasí pe ʻi ho fāmilí pe tūkunga ʻo e moʻuí. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku fua tautau kitautolu mei hotau fōtungá pe meʻalele ʻoku tau maʻú. ʻE lava ke fakatefito hotau mahuʻingá he tokolahi hotau ngaahi kaungāmeʻa ʻoku tohi ʻi heʻetau peesi he ʻinitanetí. ʻOku tau hohaʻa ki he fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé ki he tokotaha ʻoku tau faikaumeʻa mo iá pe ko e fakakaukau mai ʻa e kakaí ki haʻatau mali ʻoku teʻeki ke ʻosi e akó. ʻOku faingofua ke fihia he feingaʻi ke fakafiemālieʻi e niʻihi kehé, ka he ʻikai ke tau falala ki he ngaahi meʻafua ko ʻeni ʻi tuʻá; he ʻoku vave ʻa e māmaní ki he fakalāngilangiʻí mo e fakaangaʻí.

ʻOku ou tui ko e pole kiate kitautolu hono kotoá—kae mahalo ʻe tautefito ki he kakai lalahi kei talavoú—ko e feinga ke ʻoua ʻe sio ki he tafaʻakí ke vakai pe ko e hā e anga e vakai mai ʻa e kakaí ki heʻetau moʻuí ka ke sio hake ki he anga e vakai mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú. ʻOku ʻikai ke Ne vakai mai ki he fōtunga ʻi tuʻá ka ki he lotó (vakai, 1 Samuela 16:7). Pea ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ange ʻi ha toe taha ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú.

Ko ia ʻe anga fēfē haʻatau “sio haké”? Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni.

Maʻu e Mālohi Fakalaumālié

Te tau lava ke maʻu e mālohi fakalaumālie ki hono fai e ngaahi filí he kamataʻanga ʻo e ʻahó ʻaki ha lotu fakatāutaha mo ako folofola. ʻE lava ke kau he lotú ha kole ke tau tali e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú. Neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ke sio ki he kakato ʻo e palaní, ka te tau lava ke kole ke tali e konga ʻo e palani ʻe ʻomi he ʻaho ko iá. ʻI heʻetau talangofuá, te tau sio ki he ngaahi fua ʻo ʻetau fili ke muimui kiate Iá. Te tau lava ke ngāue ʻi he ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú. Pea te tau lava ke fai e ngaahi meʻa faingataʻá pea fai ia ʻi he ʻuhinga totonu, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻú.

Tuʻumaʻu ʻi he Fakahinohino ʻOkú Ke Maʻú

Te tau lava ke “sio hake” ʻaki ʻetau tuʻumaʻu he fakahinohino ne tau maʻu ʻi he fakahā fakatāutahá mei ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻE ʻi ai e taimi ʻe hanga ai ʻe ha niʻihi ʻo fakalotoʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau fai ʻa ia ne tau maʻú, pea tatau ai pē pe ko ʻenau ʻuhinga lelei, ʻoku fie maʻu pē ke tau tuʻumaʻu he meʻa ʻoku tau ongoʻí.

ʻOku ʻi ai homa ʻofefine ʻoku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Sipeini. Naʻe ʻi he akoʻanga māʻolungá ʻa e ʻofefine ko iá ʻi Nuʻu Sila he taimi ne u ngāue ai ko e palesiteni fakamisioná. Naʻá ne talamai ʻi heʻene taʻu 21, “Ongomātuʻa ʻoku ou tui ʻoku fie maʻu ke u ngāue fakafaifekau.” Naʻá ma fuʻu fiefia he fili angatonu ko ʻení, ka ʻi heʻema ʻiloʻi ko ha meʻa faingataʻa ke mavahe mei he ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻi heʻene kei talavoú, naʻá ku talaange ki ai, “Kuó ke ʻosi ngāue fakafaifekau koe.”

Naʻá ne malimali pē mo ne pehē mai, “ ʻIkai tangataʻeiki, ko koe pē ia. ʻI he taimi ní ʻOku ou fie ʻalu he taimí ni ʻo ngāue maʻá e ʻEikí.”

Naʻá ku malimali, “Sai ia. ʻAlu ʻo fai e ngāue ko iá. Muimui he ueʻi ko ia ke ngāue fakafaifekaú.”

ʻOku ou fiefia he ʻahó ni he ʻoku ʻikai ke ne ngāue pē maʻá e Tamai Hēvaní mo ʻEne fānau ʻi Sipeiní ka ʻokú ne talangofua foki ki he ueʻi naʻá ne ongoʻí. Naʻe ʻikai ke ne tuku au—ko ha mātuʻa ne ʻuhinga lelei pē—ke fakalotoʻi ia ke fai ha meʻa kehe mei he meʻa naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ki heʻene moʻuí mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻaná.

ʻOua Naʻa Manavasiʻi ke Ngāue

ʻOku mahuʻinga ke ako ʻo ʻilo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú, ka ʻoku ʻi ai e taimi oku tau faʻa moʻu nofoa he feinga ke ʻiloʻi e meʻa kotoa, mei he kamataʻangá ki he fakaʻosí, pea tau manavasiʻi ke ngāue. ʻOua naʻá ke ʻefihia he tauhele ko ʻení. Fai e ngaahi fili ʻoku totonú pea fakaʻaongaʻi hoʻo fakakaukau fakapotopotó pea laka ki muʻa. ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ke tau fai ʻetau ngaahi filí. ʻOua naʻa manavahē ke fai e ngaahi filí koeʻuhí naʻa hoko ha fehālaaki. ʻOua naʻa manavahē ke ʻahiʻahiʻi ha ngaahi meʻa foʻou. ʻI hoʻo fai iá, te ke fiefia ai he fonongá.

Tuʻumaʻu ʻi Ho Fatongiá

ʻI he taimi naʻe nofo ai homau fāmilí ʻi Nuʻu Silá, ne mau faingataʻaʻia he lahi ʻo e ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he kau fiefanongó, niʻihi ne toki papi ului maí, kau faifekaú, mo e niʻihi kehé. Ne mau faʻa lotu ke maʻu ha tali—pea mo e ʻamanaki ʻe maʻu vave!

ʻOku tau fie maʻu kotoa ha tokoni. Pea taimi ʻe niʻihi ʻoku vave hono maʻu e tali ʻoku tau fekumi ki aí. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku maʻu mai e talí ʻi ha founga kehe naʻe ʻikai ke tau ʻamanaki ki ai. Pe ʻe toki maʻu ia ki mui mei he taimi ne tau ʻamanaki ki aí. Pea taimi ʻe niʻihi, ʻoku hangē ka ʻikai pē ke hokó.

ʻI he tuʻunga peheé ʻai ke ke anga ʻaki e “tuʻumaʻu ʻi ho fatongiá” kae ʻoua ke toki ʻomi ʻe he ʻEikí ha tokoni, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloá. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e tuʻumaʻu ʻi ho fatongiá ko e tuʻu taʻefai ha meʻa. Hangē ko ia ne u laú, ʻoua ʻe manavahē ke fai ha ngāue. Hokohoko atu hono fai e ngaahi meʻa ʻoku leleí. Hokohoko atu e talangofua ki he ngaahi fekaú. Hokohoko atu pē ʻa e lotú mo e akó pea fai ho lelei tahá kae ʻoua ke ke maʻu ha toe fakahinohino. ʻOua naʻa liʻaki ho fatongiá. ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana ʻo ai ke fengāueʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ki hoʻo leleí.

Kuo hanga ʻe he “sio haké” ʻo tāpuekina ʻeku moʻuí he taimi lahi talu mei he meʻa ne u aʻusia he Misiona Ako Lea Fakafonuá. Pea hangē ko e fakamatala ʻa Molomona ʻi he Hilamani 3:27, “ ʻOku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa pē te nau ui ki hono huafa toputapú, ʻi he moʻoni ʻo honau lotó.” Kuó u ongoʻi pea aʻusia ʻEne ʻaloʻofá mo e ʻofá. ʻOku ou ʻilo ʻe aʻu mai ʻEne ʻaloʻofá kiate kitautolu kotoa ʻi heʻetau tui mo ui ki Hono huafá.

Tā fakatātaaʻi ʻo e taá ʻe Matthew Reier