2015
Lotú mo e Ngaahi Falelotú
ʻEpeleli 2015


Lotú mo e Ngaahi Falelotú

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

“Ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:35).

Naʻe hanga hake ʻa Teni ka naʻe ʻikai pē ke lava ʻo sio ki he tumuʻaki ʻo e falelotu fakaʻofoʻofá. Naʻe omi ʻa e kakai naʻe kau ki ha siasi kehé ki heni. Naʻe ʻikai mahino kia Teni ʻa e ʻuhinga ne ʻaʻahi ai honau fāmilí ki he falelotú ni ʻi he ʻaho Falaité, ka naʻe pehē ʻe he Tangataʻeikí ko ʻenau ō ki ha meʻa ʻoku ui ko e Pō-hiva (Evensong).

“Ko e hā ia?” Ko e fehu’i ange ia ’a Tení.

Ne pehē ʻe he Tangataʻeikí, “Ko ha fakatahaʻanga ʻoku hiva ai ʻa e kakaí, lau e folofolá, mo lotu fakataha.” “Hangē ha fāmili tokolahi ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó.”

Naʻe saiʻia ʻa Teni ʻi hono ongó. Ko ʻene ʻaʻahi ʻeni mo hono fāmilí ki ʻIngilani. Naʻa nau ō ʻi he Sāpate kuo ʻosí ki ha uooti ʻi he kolo naʻe ui ko ʻIoke. Naʻe ʻilo ʻe he fānau ʻi he Palaimelí ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi hiva tatau naʻe ʻilo ʻe Tení. Naʻá ne ʻilo ko e uooti naʻe ʻaʻahi ki aí ko ha konga ia ʻo e Siasi moʻoni ʻo Sīsuú, hangē pē ko hono uooti ʻi ʻapí.

Ka naʻe kehe ʻaupito ʻa e falelotu ia ko ʻení mei he meʻa naʻe anga ki aí. Naʻá ne fakatokangaʻi ha kiʻi tēpile mo ha ngaahi foʻi teʻelango. Naʻe siofi ʻe Teni ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne tutu ha foʻi teʻelango.

“Ko e hā ʻoku nau tutu ai ʻa e ngaahi foʻi teʻelangó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Tení.

Naʻe malimali ʻa e kiʻi tamasiʻí. “ʻOku ou tutu ha foʻi teʻelango ʻi he taimi ʻoku ou lotua ai ha ngaahi meʻa mahuʻingá. ʻOku ou fakaʻamu ʻi heʻene kei uló, ʻe kei ongona ʻa e lotú ʻe he ʻOtuá.”

ʻOku nau hangē pē ha ngaahi foʻi teʻelango angamahení kia Teni. Naʻá ne kiʻi puputuʻu, ka naʻá ne loto ke anga fakaʻapaʻapa. Naʻe malimali atu leva ki he kiʻi tamasiʻí.

Ne tangutu ʻa Teni mo hono fāmilí, pea ʻikai fuoloa kuo kamata ʻa e hivá. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi tatau pē ʻi ha ngaahi ʻotu sea siʻi, ne kiʻi mamaʻo atu. Peá ne toki fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ha taha ʻo e ngaahi hiva naʻe hivaʻi ʻe he kakaí. Ko e taimi naʻa nau lotu aí, naʻa nau lau mei ha kiʻi tohi. Naʻe ngali kehe ʻa e meʻa kotoa pē mei he meʻa naʻe maheni mo iá.

Ka naʻe mālie ʻa e hivá, neongo ʻenau foʻoú. Ne tuʻu leva ha tangata ke lau ʻa e ngaahi potufolofolá. Naʻá ne tui ha pulupulu, kae ʻikai ko ha suti mo ha hēkesi hangē ko e pīsope ʻa Tení. Ka ʻi heʻene kamata ke laú, ne fakatokangaʻi ʻe Teni naʻá ne ʻilo ʻa e talanoa ko ʻení! Naʻe lau fekauʻaki mo hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e kau tangata kilia ʻe toko 10.

Ne fanafana atu leva ʻa Teni, “Tangataʻeiki, ʻoku ou saiʻia ʻi he talanoa ko ʻení.”

Ne malimali pē Tangataʻeikí. “Mo au pē.”

Hili ia pea fai ʻe he tangata ʻi he pulupulú ha lotu. Naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke tāpuakiʻi kinautolu ʻoku puke mo faingataʻaʻiá. Hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Tení! Naʻá ne toe kolea foki ha tāpuaki makehe maʻá e kau taki hono siasí. Ne manatuʻi ʻe Teni e faʻa kole hono fāmilí ki he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo hono ongo tokoní.

Ne haʻu ha ongo māfana ki he loto ʻo Tení. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku talaange ki ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻoku ʻOfa ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú mo ongoʻi kotoa ʻenau ngaahi lotú, neongo ne nau ō ki ha siasi kehe mo ʻikai maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he taimi ne nau tuʻu ai ke mavahé, ne vakaiʻi ʻe he Tangataʻeikí ʻene telefoní. Naʻe fōtunga mamahi ʻi heʻene lau ʻene ngaahi pōpoakí. Naʻá ne pehē, “Kuo siʻi mālōlō ʻa Sisitā Monisoni.”

“ʻOiauē!” Naʻe fai leva ʻe Teni ha kiʻi lotu nounou ʻi hono lotó ke kei lelei pē ʻa Palesiteni Monisoni.

Ne fehuʻi ange ʻe ha taha, “ʻOkú ke sai pē?” Ko e kiʻi tamasiʻi ʻeni mei muʻá. Naʻá ne fanongo kia Teni, pea hangē ʻoku ngali hohaʻá.

Ne talaange ʻe Teni, “Kuo siʻi mālōlō ʻa Sisitā Monisoni.” “Ko e uaifi ia homau palōfitá ko Palesiteni Monisoni.”

Naʻá ne lea lelei ange, “Meʻapango ia.” “Te u tutu ha foʻi teʻelango maʻana.”

Ne malimali leva ʻa Teni mo fakamālō ange ki ai. Naʻe fakakaukau ko ha meʻa lelei ia ke fai ʻe he kiʻi tamasiʻí ha lotu makehe maʻa Palesiteni Monisoni. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ongona ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lotu naʻá ne fai ʻi hono lotó pea mo e lotu foki ne fai ʻe he kiʻi tamasiʻí.