2015
Lotu Moʻoni mo Haohaoá
ʻEpeleli 2015


Lotu Haohaoá

Kuo hoko maʻu pē ʻa e ngāue taʻe-siokitá—fakangaloʻi kitautolú, tokoni ki he ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, mo e foaki ʻo ʻetau moʻuí ʻi he tokoniʻi kinautolú—ko ha ngaahi ʻulungaanga ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
composite of different families

Tā fakatātā ʻa Annie Henrie

ʻOku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ha lēsoni mahuʻinga ʻi he Mātiu vahe 11 ʻi he meʻa naʻe ʻikai ke Ne folofola ʻaki he tali ki ha fehuʻi naʻe fai ange ʻe he kau ākonga ʻa Sione Papitaisó.

“Pea kuo fanongo ʻa Sione ʻi he fale fakapōpulá ki he ngaahi ngāue ʻa Kalaisí, pea fekau atu ʻe ia ʻene ākonga ʻe toko ua,

“ʻO ne pehē kiate ia, Ko koe ia naʻe pehē ʻe haʻú, pe te tau ʻamanaki ki ha taha?

“Pea pehē ʻe Sīsū kiate kinaua, Mo ō ʻo fakahā kia Sione ʻa e ngaahi meʻa ʻokú mo fanongo mo mamata ki aí:

“ʻOku ʻā ʻa e kuí, ʻoku ʻeveʻeva ʻa e pipikí, ʻoku maʻa ʻa e kiliá, pea ongo ʻa e tulí, pea fokotuʻu ʻa e maté, pea ʻoku malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai masivá” (Mātiu 11:2–5).

Naʻe ʻikai ke Ne fai ha fakamatala nounou fakatokāteline ʻo fakamatalaʻi ko Ia moʻoni ʻa e taha, “ʻoku tonu ke haʻú,” ka naʻe tali ange ʻe he Fakamoʻuí ʻi ha founga ʻo e meʻa naʻá Ne faí—ko e sīpinga ʻo ʻEne ngāue tokoní.

Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2014: “Te tau tokoni lelei taha ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻaki haʻatau takiekina māʻoniʻoni e niʻihi kehé [mo tokoniʻi kinautolu].” Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha kuó Ne fonongaʻia ʻa e māmaní ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”1

Kuo hoko maʻu pē ʻa e ngāue taʻe-siokitá—fakangaloʻi kitautolú, tokoni ki he ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, mo e foaki ʻo ʻetau moʻuí ʻi he tokoniʻi kinautolú—ko ha ngaahi ʻulungaanga ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. Hangē ko hono akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he taʻu ʻe teau tupu kimuʻa ʻi he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mosaia 2:17).

ʻOku fakamanatu mai ʻe Sēmisi ko ha konga mahuʻinga ʻo e “lotu moʻoni mo haohaoá” ʻoku maʻu ia ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé ʻi heʻetau “ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó” (Sēmisi 1:27). Ko e “lotu moʻoni mo haohaoá” ʻoku mahulu hake ia ʻi he talaki pē ʻo ha tui; ko hano fakahoko ia ʻo e tuí.

ʻOfa ʻi Homou Kaungā-fonongá

ʻI he vaeuaʻanga mālie ʻo Siulai 1984, ko ha ngaahi uike siʻi pē ia mei heʻeku mali mo hoku uaifi ko Kaló ʻi he Temipale Losi ʻEnisilesi Kalefōniá, ne ma lolotonga fononga ki ʻIutá, ke u kamata ai ʻi heʻeku ngāué mo fakaʻosi ʻe Kalo ʻene ako he ʻunivēsití. Naʻá ma takitaha fakaʻuli ʻi ha meʻalele kehekehe. Naʻá ma uta ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ma maʻú ʻi he ongo meʻalelé.

Naʻe afe mai ʻa Kalo ki he tafaʻaki ʻo ʻeku meʻalelé ʻi he toe nai ha vaheua ʻe taha peá ma aʻú, ʻo kamata ke kamo mai kiate au. Ne hoko ʻeni kimuʻa ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e telefoni toʻotoʻó mo e smartphones, mo e texting mo e Twitter. Naʻá ku lava ʻo tala naʻe ʻikai ke ne ongoʻi sai, ʻi heʻeku vakai ki he fōtunga hono fofongá ʻi he sioʻata ʻo ʻene meʻalelé. Naʻá ne fakahoko mai ʻe kei lava pē ʻo fakaʻuli, ka naʻá ku hohaʻa ki hoku mali kei foʻoú.

Naʻe toe afe mai ki he tafaʻaki ʻo ʻeku meʻalelé ʻi heʻema ofi mai ki he kiʻi kolo ko Piva ʻi ʻIutaá, pea ne u lava ʻo tala ʻoku fie maʻu ke tuʻu. Naʻe puke pea he ʻikai ke lava ʻo hoko atu. Ne ma maʻu ha ongo meʻalele ne fonu he valá mo ha ngaahi meʻaʻofa ʻi he malí, kae meʻapango he naʻe siʻisiʻi ʻema paʻangá. Naʻe ʻikai ke lava ʻe heʻema patisetí ke totongi ha loki ʻi he hōtelé. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa e meʻa ke faí.

Naʻe teʻeki ai ha taha ʻiate kimaua ne ʻi Piiva kimuʻa, pea ʻi he ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻú, ne ma lele takai ʻi ha ngaahi miniti kae ʻoua kuó u fakatokangaʻi ha paʻake. Ne ma afe atu ki he tauʻangá ʻo maʻu ha fuʻu ʻakau naʻe malumalu, peá u folahi ha sipi kafu ke lava ʻa Kalo ʻo mālōlō ai.

Naʻe afe ange ha meʻalele ʻe taha ki he tauʻanga maomaonganoá ʻo tau ofi mai ki heʻema ongo meʻalelé. Ne hū mai ha fefine, meimei ki he taʻu ʻo ʻema ongo faʻeé, ʻo ʻeke mai pe naʻe ʻi ai ha meʻa ʻoku fehālaaki pea ʻe lava ke tokoni mai. Naʻá ne pehē naʻá ne fakatokangaʻi kimaua ʻi heʻene lele maí mo ongoʻi naʻe totonu ke tuʻu. ʻI he taimi ne ma fakamatala ange ai homa tūkungá, naʻá ne fakaafeʻi kimaua he taimi pē ko iá ke ma muimui ange ki hono ʻapí, ke ma lava ʻo mālōlō ai ʻi he lōloa ne ma fie maʻú.

Naʻe ʻikai hano taimi kuó ma ʻi ha mohenga fakafiemālie ʻi he loki mohe ʻi lalo ʻi hono ʻapí. ʻI heʻema mālōloó hifo pē, kuo talamai ʻe he fefine leleí ni ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ke ʻalu ki ai pea te ma nofo toko ua pē ʻi ha ngaahi houa siʻi. Naʻá ne talamai kapau te ma fiekaia, ʻe sai ke ma kai ha faʻahinga meʻa pē te ma lava ke maʻu ʻi he peitó, pea kapau te ma mavahe ʻoku teʻeki ai foki mai, kātaki ʻo tāpuniʻi ʻa e matapā muʻá.

Ne ongoʻi sai ange ʻa Kalo hili haʻane kiʻi mohe, pea hoko atu leva ʻo ma ʻalu pea ʻikai toe afe ki he peitó. Naʻe teʻeki ai foki mai ʻa e fefine angaʻofá ni ʻi he taimi ne ma mavahe aí. Meʻapango, he naʻe ʻikai ke ma hiki ʻa e tuʻasilá pea kuo teʻeki ai ke ma fakamālō lelei ange ki heʻema tokotaha Samēlia leleí, ʻa ia naʻe afe ange pea mo fakaʻatā hono ʻapí ki he ongo sola faingataʻaʻiá ni.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ko ʻeni ne hokó, ne u manatu ai ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia ʻokú ne fakafōtunga e naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ke “ʻalu koe peá ke fai pehē” (vakai, Luke 10:37) ʻo tatau mo ha toe taha matelie pē, ʻi heʻene pehē: “He ʻikai ke tau lava ʻo ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻofa ki hotau kaungā-fononga ʻi he fononga fakamatelié ni.”2

Ko e fē pē ha feituʻu te tau fetaulaki ai mo ha “kaungā fononga”—ʻi he halá pe ʻi hotau ʻapí, pe ʻi he malaʻe vaʻingá pe ʻi hotau ngaahi ʻapiakó, ʻi he ngāueʻangá pe ʻi he lotú—te tau tatau ange mo e Fakamoʻuí ʻi haʻatau kumi, fakatokangaʻi, pea mo ngāue, ʻo faitāpuekina mo tokoni ʻi he lolotonga e fonongá.

Fekumi

ʻĪmisi
drawing of woman praying

Tā fakatātā ʻa Annie Henrie

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“He ʻikai ke tau lava ʻo fai e fakalelei ki he angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo tatau mo hotau Fakamoʻui mahuʻingá! ʻIkai ngata ai, he ʻikai ke tau lava moʻoni ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi mahamahaki fakamatelié, ngaahi mamahí, mo e loto mamahí (vakai, ʻAlamā 7:11–12).

“Neongo ia, te tau lava ʻi ha kihiʻi meʻa siʻi ange, hangē ko e fakaafe ʻa Sīsuú, ke feinga ke hoko ʻo ‘hangē [ko Iá]’ (3 Nīfai 27:27).”3

ʻI heʻetau feinga ke tatau mo Ia, ʻi he loto holi moʻoni ke tāpuakiʻi “hotau kaungā fonongá,” ʻe foaki mai ha ngaahi faingamālie ke fakangaloʻi ai kitautolu kae hiki hake ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava pē ke ʻikai faʻa fakafiemālie ʻa e ngaahi faingamālie ko iá, ʻi he siviʻi ʻetau loto holi moʻoni ke hoko ʻo tatau ange mo e ʻEikí, ʻa ia ko ʻEne tokoni maʻongoʻonga tahá, ko ʻEne Fakalelei taʻe fakangatangatá, neongo naʻe ʻikai ha fakafiemālie ai. ʻOkú Ne pehē, “Ka neongo ia, kae tuku ʻa e lāngilangí ki he Tamaí, pea naʻá ku inu ai ʻo fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi teuteu ki he fānau ʻa e tangatá” (T&F 9:19).

ʻOku hanga ʻe he feinga moʻoni ke tatau ange mo e Fakamoʻuí ʻo ʻai ke tau sio ki he meʻa naʻe ʻikai ke tau mei lava ʻo fakatokangaʻí. Naʻe moʻui ʻema tokotaha Samēlia leleí ʻo ofi feʻunga ki he Laumālié ke talangofua ki ha ueʻi mo afe ki ha muli faingataʻaʻia.

Vakai

ʻĪmisi
drawing of three children with lantern

Tā fakatātā ʻa Annie Henrie

ʻOku ʻuhinga ʻa e vakai ʻaki ʻo e mata fakalaumālié ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻi honau tuʻunga totonú mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu naʻe ʻikai ke tau mei fakatokangaʻí. Naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe kinautolu naʻe “tāpuekina” pe “fakamalaʻiaʻi” ʻi he talafakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻo e fanga sipí mo e fanga kosí, ʻiate kinautolu naʻe fiekaia, fieinua, telefua, pe ʻi he fale fakapōpulá. Naʻa nau tali ki honau fakapalé ʻaki ʻenau fehuʻi, “Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē?” (Vakai, Mātiu 25:34–44).

Ko kinautolu pē kuo nau mamata ʻaki e ngaahi mata fakalaumālié, ʻo fakatokangaʻi ʻa e fie maʻú, kuo nau ngāue mo faitāpuekina kinautolu naʻe faingataʻaʻiá. Naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻema tokotaha Samēlia leleí ʻa e fie maʻú ʻi heʻene vakai ʻaki e mata fakalaumālié.

Ngāue

ʻĪmisi
drawing of older woman and young man

Tā fakatātā ʻa Annie Henrie

Mahalo ʻoku tau lava ʻo fakatokangaʻi ha ngaahi fie maʻu takatakai ʻiate kitautolu ka ʻoku tau ongoʻi taʻe-feʻunga ke tokoni, ʻo fakakaukau ʻoku ʻikai feʻunga e meʻa ʻoku tau teu ke foakí. ʻI heʻetau feinga ke tatau mo Iá, pea ʻi heʻetau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻi hotau kaungā fonongá ʻaki e mata fakalaumālié, kuo pau ke tau falala ʻe lava ʻe he ʻEikí ke ngāue ʻo fou ʻiate kitautolu, pea kuo pau ke tau ngāue.

Naʻe fetaulaki ʻa Pita mo Sione ʻi heʻena hū ki he temipalé, mo ha tangata “pipiki talu hono fanauʻi” naʻe kole paʻanga ange (vakai, Ngāue 3:1–3). ʻOku hoko e tali ʻa Pitá ko ha sīpinga mo ha fakaafe kiate kitautolu takitaha:

“Ko e silivá mo e koulá ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻú te u foaki kiate koe: ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nasaletí tuʻu hake ʻo ʻalu.

“Pea naʻá ne puke ia ʻi hono nima toʻomataʻú, ʻo fokotuʻu hake ia” (Ngāue 3:6–7).

Te tau lava ʻo ngāue ʻaki ʻetau foaki hotau taimí mo e ngaahi talēnití, ha lea angaʻofa, pe ko ha uma ʻoku mālohi. Ko e taimi te tau kumi ai mo fakatokangaʻí, ʻe tuku kitautolu ʻi ha ngaahi tūkunga te tau lava ai ʻo ngāue mo faitāpuekina. Naʻe ngāue ʻema Samēlia leleí. Naʻá ne ʻave kimaua ki hono ʻapí mo foaki mai ʻa e meʻa naʻá ne maʻú. Ko hono moʻoní naʻá ne pehē, “ʻOku ou foaki kiate kimoua ʻo hangē ko ia ʻoku ou maʻú.” Ko e meʻa tofu pē ia ne ma fie maʻú.

Kuo ʻosi akoʻi ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau:

“Te tau takitaha fakahoko ʻi heʻetau fononga he moʻui fakamatelié, haʻatau fononga he hala ki Selikoó. Ko e hā e meʻa te ke aʻusiá? Ko e hā haʻakú? He ʻikai koā te u lava ʻo fakatokangaʻi ʻa ia kuo tofanga ʻi he kau kaihaʻá mo fie maʻu tokoní? Te ke fai nai ia?

“Te u hoko nai ko e tokotaha ʻe mamata ki ha kafo mo ongoʻi ʻa e toʻé, ka u kolosi au ki he kauhala ʻe tahá? Te ke fai nai ia?

“Pe te u hoko ko e taha ne sio, mo fanongo, pea mo tuʻu, ka ko hai ʻe tokoní? Te ke fai nai ia?

Kuo foaki mai ʻe Sīsū ʻa e fakatokangá, ʻAlu, peá ke fai pehē.ʻ Ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he fekau ko iá, ʻoku fakaava mai ki heʻetau vakai taʻengatá ha meʻa ʻoku hāhāmolofia ke fakatataua pe teitei lakasi.”4

ʻI heʻetau fakaʻau ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí ʻaki ʻetau kumi, fakatokangaʻi, mo ngāué, te tau ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “Ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard G. Scott, “Kuó u Tuku Kiate Kimoutolu ʻa e Fakatātā,” Liahona, Mē 2014, 35.

  2. Thomas S. Monson, “ʻOfá—ko e ʻElito ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Mē 2014, 91.

  3. Neal A. Maxwell, “Apply the Atoning Blood of Christ,” Ensign, Nov. 1997, 22.

  4. Thomas S. Monson, “Only a Teacher,” Ensign, Jan. 1977, 71.