2015
Hivaʻi Hoʻo Himi Manakó.
ʻEpeleli 2015


Hivaʻi Hoʻo Himi Manakó

Angela Olsen Center, Ohio, USA

ʻĪmisi
drawing of mother and newborn in hospital

Tā fakatātā ʻa Bradley H. Clark

Naʻá ku toki fāʻeleʻi pē ʻema kiʻi taʻahine ko Lepeká. Naʻe faingataʻa ʻeku langaá, pea naʻá ku fuʻu ongosia.

Ko e taimi naʻe hili mai ai ʻa Lepeka ki hoku nimá, naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻoku totonu ke u hivaʻi ʻeku himi manakó, “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himi, fika 193). Ko ʻeku ʻuluaki fakakaukaú, “ʻIkai, ʻoku ou fuʻu helaʻia. Te u toki hivaʻi ki ai ʻamui ange.” Ka naʻe toe ongo mai ʻa e fakakaukaú. Ko ia, neongo naʻá ku ongosia, ka naʻá ku kamata ke hivaʻi ʻa e kupu ʻuluakí. Ne kau mai hoku husepānití mo ʻeku faʻeé.

Ko e taimi ne ʻosi ai ʻemau hivaʻí, naʻá ku maʻu ha ongo makehe ʻi he lokí. Neongo naʻe anga fakapalofesinale mo momou ʻa e toketaá kae tālunga ʻa e taimi ko ʻení, ne tafe ʻa e loʻimatá ʻi hono fofongá. Naʻe fakamālō mai kiate kimautolu ʻi ha faʻahinga hiva mālie pehē. Naʻá ne pehē, ʻi he ngaahi taʻu kotoa ʻo ʻene fai-fāʻelé, kuo teʻeki ai ke ne ongoʻi ʻo hangē ko ia ʻi he momeniti ko iá.

Naʻá ku fakakaukau ki he aʻusia ko iá mo fifili pe ʻoku totonu ke u kumi ha tatau ʻo e himi ko iá kuo ʻosi lekoti ʻo ʻoange ki ai. Meʻapango, ne u femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa ʻo e moʻuí pea ngalo.

Faifai pea aʻu ki he ʻaho hoku ʻuluaki sivi hili ʻa e fāʻelé. Ko e taimi naʻe hū mai ai ʻa e toketaá ki he lokí, naʻá ne malimali, pea fāʻofua mai kiate au. Naʻá ne pehē kuo ʻikai ke ne lava ʻo toʻo ʻa e foʻi hiva ko iá mei heʻene fakakaukaú pea aʻu ʻo feinga ke ne kumi ʻa e hivá ʻi he ʻInitanetí koeʻuhí ke ne hivaʻi ki hono fāmilí. Ko e taimi ia naʻe fakamanatu mai ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au naʻe totonu ke u ʻomai ha tatau ʻo e hivá maʻana. Naʻá ku palōmesi ange ki ai te u foki mai ʻi he lolotonga ʻo e uiké mo e fasí.

Naʻá ku lotua ʻi he pō ko iá ha tokoni ke u maʻu ʻa e tuʻunga fasi ʻo e foʻi hivá ʻe lelei taha ki aí. Naʻá ku hū mai ha foʻi CD ʻi he hoʻatā hono hokó ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi hivá. Ko e taimi naʻe aʻu mai ai ʻi he meilí ʻi ha ʻosi ha ngaahi ʻaho siʻí, naʻe ʻikai ke u faʻa tatali ke oange ki ai.

Naʻe fiefia ke ne maʻu pea mo fakamālō mai ʻi he meʻaʻofá. Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi hono ʻuhingá, ka naʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻa e foʻi hivá ni ke ne vahevahe mo hono fāmilí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku vahevahe mo ia, ʻi he hoko atu ʻo ʻema talanoá, ʻa ʻeku saiʻia ʻi he foʻi hivá ka mo ʻeku fakamoʻoni foki ki he ngaahi moʻoni mahino-ngofua ʻokú ne akoʻí.

Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki he taha ʻo Hono ngaahi ʻofefiné, ʻi heʻeku fakaʻuli ki ʻapi ʻi he ʻaho ko iá—ko ʻeku toketaá. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate ia, pea ʻoku finangalo ke mahino ki ai ʻe lava mo ia ke foki hake ke toe nofo mo Ia.