2015
Laka Atu ʻi he Tui
ʻEpeleli 2015


Laka Atu ʻi he Tui

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Nevertheless I Went Forth,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi he ʻaho 4 ʻo Fēpueli 2014. Ke maʻu kakato ʻa e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

ʻE lava ʻe he lēsoni ʻe fā ʻo e ngaahi fili pe faituʻutuʻuni ʻa Nīfaí ʻo holoki hoʻo manavasiʻí pea fakatupulaki hoʻo loto-toʻa ke laka atú.

ʻĪmisi
composite of Nephi praying and a modern youth praying

Fakaikiikí mei he Ko e Laumālie ʻo e Lotú, tā ʻe Claudio Robertio Aquiar Ramires

ʻO ku moʻui he taimí ni ʻa e kakai lalahi kei talavoú ʻi he meʻa naʻe ui ko e “Kuonga ʻo e Tuʻutuʻuní.” ʻOkú ke fakahoko ha konga lahi ʻo e ngaahi fili ʻi hoʻo moʻuí, ʻo ngāue fakafaifekau, ako, fili e ngāue maʻuʻanga moʻuí, pea mo e fili ʻo ha hoa mo silaʻi ki he moʻuí ni mo ʻitāniti ʻi he temipale māʻoniʻoní.”1

ʻOku fakatautautefito ʻeku leá kiate kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fili mahuʻinga ko ʻení—mahalo ʻoku meimei ʻikai toe lava ha niʻihi ʻo ngaue ʻi he manavasiʻi he fai ʻo ha fili hala pe fie maʻu ha poupou ke kei loto-toʻa ʻi ha fili ne fakahoko kimuʻa.

ʻE lava ʻe he lēsoni ʻe fā ʻo e ngaahi fili pe fai tuʻutuʻuni ʻa Nīfaí ʻo holoki hoʻo manavasiʻí pea fakatupulaki hoʻo loto-toʻa ke laka atú.

1. Talangofua ki he Ngaahi Fekaú

ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he veesi fakaʻosi ʻo e lekooti toputapu ʻa Nīfaí ʻa ʻene moʻuí: “He kuo fekauʻi peheʻi au ʻe he ʻEikí, pea kuo pau ke u talangofua” (2 Nīfai 33:15).

ʻOku fakafōtunga ʻa e tui mo e ʻofa ʻa Nīfai ki he Fakamoʻuí ʻi heʻene talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne lotu (vakai, 1 Nīfai 2:16). Naʻá ne lau ʻa e folofolá (vakai, 1 Nīfai 22:1). Naʻe fekumi mo muimui ʻi he fakahinohino mei ha palōfita moʻui (vakai, 1 Nīfai 16:23–24). Naʻe fakaʻatā ʻe he faʻahinga talangofua peheé ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakafeʻao moʻoni ʻa Nīfai ʻi heʻene moʻuí kakato mo maʻu ha fakahā fakatāutaha taʻe-tuku.

Kuo pau ke ke ofi mo koe foki ki he ʻEikí ʻaki hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e talangofua maʻu pē ki he fanga kiʻi meʻa iiki hangē ko e lau folofolá, lotu fakaʻahó, maʻu e ngaahi houalotu ʻa e Siasí, fakahoko e faleʻi ʻa e kau palōfita moʻuí, mo e tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, te ne fakafeʻungaʻi koe ki he Laumālié—pea mo e fakahā ʻokú ne ʻomaí.

ʻOku ʻikai ko e fakahaohaoá ia ʻoku tomuʻa fie maʻu ki he fakahā fakatāutahá. Ko e meʻa ʻoku tomuʻa fie maʻú ko e fakatomala fakaʻahó (vakai, Loma 3:23). Kapau ʻoku fakamātoato hoʻo fakatomalá mo kakato (vakai, T&F 58:42–43), ʻe ʻomai ʻe he mālohi fai fakamaʻa ʻo e Fakaleleí ʻa e Laumālié ke ne tataki koe ʻi he ngaahi fili faingataʻa ʻo e moʻuí.

2. Laka Atu Kimuʻa ʻi he Tui

Fokotuʻu koe ʻi he tuʻunga ʻo Nīfaí. ʻOku talaatu ʻe hoʻo tangataʻeikí kuo fekau ʻe he ʻEikí homou fāmilí ke tuku hoʻomou koloá ka mou mavahe ki he maomaonganoá. Meʻa ní he ʻikai ke ke fie ʻilo ki hoʻomou fonongá mo e feituʻu ʻoku fai ki aí?

ʻOku ou fakakaukau naʻe mei fiefia ʻa Nīfai kapau naʻe fakahā mahino ʻe he ʻEikí hono kahaʻú. Ka ʻoku ʻikai ko e founga ia naʻe ngāue ai ʻa e ʻOtuá mo Nīfaí, pea ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻe ngāue ai mo koé.

ʻI he taimi ne fononga ai ʻa e fāmili ʻo Nīfaí ʻi he maomaonganoá, naʻe hoko mai ʻa e ngaahi fakahinohinó kiate ia toko taha pē “mei he taimi ki he taimi” (1 Nīfai 16:29; 18:1). Naʻe ʻikai ke mei ʻomi kiate ia ʻe haʻane tomuʻa ʻiloʻi ʻa e fonongaʻanga ʻo ʻene moʻuí ʻa e ngaahi aʻusia naʻá ne fakatupulaki hono laumālié mo tanumaki ʻene tuí, ʻa ē naʻá ne tokoniʻi ia ke hoko ko ha tangata anga faka-Kalaisi lahi angé.

ʻĪmisi
composite with illustration of Lehi loading the plates of Laban on a donkey and a modern girl reading the Book of Mormon

Kapau ʻokú ke tali ki he ʻOtuá ke Ne fakahā atu pe ko e hā ʻa e lēsoni fakaʻatamai ke ke akó, ko hai te ke mali mo iá, ko e hā e ngāue ke ke talí, feituʻu ke ke nofo aí, pe te ke ʻalu ki ha ʻunivēsiti, pea mo e tokolahi ʻo e fānau ke fakatupú, ʻoku ngalingali ko ha tali fuoloa moʻoni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku toki hoko mai pē ʻa e fakahā fakatāutahá “mei he taimi ki he taimi.”

ʻOku fie maʻu heʻetau Tamai Hēvaní kitautolu ke tau tupulaki, pea ʻoku kau ai hono fakatupulaki ʻetau malava ke fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi moʻoní, fakahoko hano fakakaukauʻi, pea mo fai ʻa e ngaahi filí. Ka ʻokú Ne toe fakaafeʻi foki kitautolu ke ʻomai ʻetau ngaahi filí kiate Ia ʻi he lotu (vakai, T&F 9:7–9). Kuo ʻosi akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku maʻu ʻa e tali ki heʻetau ngaahi lotú “ʻi ha taha ʻo e ngaahi founga ʻe tolú.”2

Fakapapauʻi Mahino

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sikoti, “ʻUluakí, te ke lava ʻo ongoʻi ʻa e nonga, fiemālie, mo e fakapapau ko ia ʻokú ne fakamahinoʻi hoʻo filí.”3 Kuó ma maʻu mo hoku uaifi ko Kulisitií ʻi he folofolá ʻa e fakamahino ko ia ki he ngaahi fili ʻokú ne uesia ʻa e moʻuí, ʻo lahi pē ki he ʻosi haʻama ō ki he temipalé.

Hangē ko ʻení, hili hono fakalaulaulotoa mo e lotua lahí, ne ma pehē leva ke tuku homau ʻapi ne ma fakaʻānaua ki aí ʻi Tekisisí, kae tali ke hiki ki ha ngāue foʻou, pea hiki mo e longaʻi fānaú ʻe toko ono ki Peisingi, ʻi Siaina. Ka ne mau fie maʻu moʻoni ha fakamahino fakalaumālie ki he faʻahinga hiki vave peheé. Naʻe hoko mai ha fakamahino fakalangi kiate kimautolu—ʻi he temipalé—ʻi heʻemau lau ʻa e ngaahi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ko hoku lotó ke … ʻoua ʻe tatali ʻi he potú ni ʻi ha ngaahi ʻaho lahi; … ʻoua naʻá ke tokanga ki hoʻo koloá. ʻAlu ki he ngaahi fonua ʻi he feituʻu hahaké” (T&F 66:5–7).

Naʻe fakapapauʻi ʻe he leʻo ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he folofolá, fakataha mo e ngaahi ongo mālohi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe tonu ʻemau fili ke hiki ki Siainá.

Ongoʻi Taʻe-manonga

Ko e founga hono hoko ʻoku tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotú ʻoku fakafou ʻi ha “ongoʻi taʻe-manonga, fiemohea ʻa e fakakaukaú, ʻo fakahaaʻi ai ʻoku hala hoʻo filí.”4

Naʻá ku fakakaukau ʻi he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekau ki Taiuaní ʻe hoko ʻa e lao fakavahaʻa puleʻangá ko ha ngāue maʻuʻanga moʻui lelei. Naʻe mahino kiate au mo Kulisitī ʻi heʻema fakakaukauʻi ʻa e kahaʻu ko iá, ʻoku ʻi ai ha taʻu ʻe nima ʻo ha ako totongi mamafa ʻoku fakatoka mei muʻa.

Naʻe tōlalo lahi ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo ʻAmeliká pea naʻe ʻikai feʻunga ʻema paʻangá, peá ma fakakaukau ai ko ha ʻuhinga lelei ke u hū ki he ROTC ʻo e Laulā-puna Fakakautaú ke totongi ʻeku akó. Ka ʻi heʻeku fai ʻa e ngaahi sivi ne fie maʻú mo fakafonu ʻa e ngaahi meʻa fakapepá, he ʻikai ke ma lava ʻo fiemālie ʻi hono fai ʻo e tukupā ko iá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakakaukau fiemohea pe haʻu ha ngaahi ongo fakapoʻuli—ka ko e taʻe-manonga pē.

Ko e fili ngali taʻe-ʻuhinga fakapaʻanga ko iá naʻe tataki fakalaumālie, koeʻuhí he naʻá ku mei hoko ko ha loea kovi!

Falala Fakalangi

ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú ʻi ha founga hono tolu: ʻikai ha tali. “Ko e taimi ʻokú ke moʻui taau ai pea fenāpasi hoʻo filí mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea ʻokú ke fie maʻu ke fai leva hoʻo filí, fai ia ʻaki ʻa e loto falala.”5

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he feinga fakaʻosi ʻa Nīfai ke maʻu ʻa e ngaahi peleti palasá ʻa e founga ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻaki e falala fakalangí. Naʻá ne lekooti:

“Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí.

“Ka naʻá ku ʻalu atu pē” (1 Nīfai 4:6–7).

ʻE hoko ha ngaahi momeniti ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻo hoʻo filí he ʻikai ke ke lava ai ʻo toe toloi ka kuo pau ke ke ngāue. Kuó u ako ʻa e meʻa ko iá, pea hangē ko hono akoʻi ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “te tau toki maʻu ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié hili ʻetau fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá, ʻi heʻetau tuʻu ʻo ngāue he laʻaá kae ʻikai nofonoaʻia he malumalú ʻo lotu ke maʻu ha fakahinohino ki he fuofua meʻa ke faí.”6

Pea hangē ko ia ne hoko kia Nīfaí, ʻe fakamahinoʻi ʻe he Laumālié ʻi hono taimi totonu pe fakatokanga ʻi ho hala kuo filí.

3. Moʻui ʻi he Lolotongá

ʻOku tuʻu fehangahangai lahi ʻa e loto ʻaki ʻe Nīfai e fononga ki he fonua kuo talaʻofá mo ia ʻo hono ongo tokoua ko Leimana mo Lemiuelá. Naʻá na fili ke ō, ka naʻe ʻikai teitei mavahe hona lotó mei Selusalema. Naʻe ngaohi ʻe Nīfai ʻene kaufana ne maumaú ke kumi ʻaki ha meʻakai pea mo keli ha ukamea ke foʻu ha vaka ka ʻoku hangē ne nofonoa pē hono ongo taʻoketé ʻi ha tēnití.

ʻOku tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻi māmani ha kau Leimana mo ha kau Lemiuela. Ka ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ha kau tangata mo ha kau fafine ʻoku loto ʻaki ʻo hangē ko Nīfaí. Te ke foua ha fakalakalaka lahi ange ʻi he moʻuí ʻi he taimi ʻokú ke tukupā kakato ai ki hoʻo ngaahi filí mo feinga ke fakalakalaka ʻi ho ngaahi tūkunga lolotongá neongo te ke fakasiosio ki he kahaʻú.

ʻOku fakafōtunga ʻe Nīfai ʻa e faleʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “ʻE lava ke ʻomi ʻe he misi ki he kuohilí mo e fakaʻānaua ki he kahaʻú ha fakafiemālie ka he ʻikai ke ne fetongi ʻa e moʻui ʻi he lolotonga ní. Ko e ʻaho ʻeni hotau faingamālié, pea kuo pau ke tau puke ia.”7

4. Fakaʻaongaʻi e Mālohinga ʻo e Niʻihi Kehé

Naʻa mo ʻetau ʻosi kolea ʻa e Laumālié, pea laka atu ʻi heʻetau filí, mo tukupā kakato ki aí, ʻe lava pē ke kei ake mai ʻa e veiveiuá mo fakatupu ke tau fehuʻia ʻetau filí. ʻE lava ke ʻomi ʻe ha mēmipa falalaʻanga ʻo e fāmilí pe ha kaungāmeʻa ha faleʻi mo ha mālohi ke tau tuʻu maʻu, ʻi he faʻahinga tūkunga peheé. ʻOku ou fokotuʻu atu ne hoko ʻa e uaifi ʻo Nīfaí ko hono fakamaʻunga falalaʻanga ʻi he lolotonga ʻo ʻene fonongá.

Naʻá ku fakahoungaʻi ʻa e uaifi ʻo Nīfaí ʻi he lolotonga ʻo haʻaku ʻaʻahi ki he Musiume ʻo e Hisitōlia e Siasí. Naʻá ku moʻusioa ai ʻi ha tāvalivali ʻo Nīfai kuo haʻi ki he fanā ʻo e vaká, pīponu ʻi he afā ne tō.8

Naʻe ʻi he tafaʻaki ʻo Nīfaí hono uaifí mo e taha ʻo ʻene fānaú. Naʻá ne foua ʻa e afā mo e ngaahi faingataʻa tatau ʻo tatau mo Nīfai, ka naʻe toʻa hono fofongá pea naʻe ʻōʻōfaki ʻe hono ongo nima mālohí ʻa hono umá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he momeniti ko iá ne toe tāpuekina mo au foki ke ʻi ai haku mali faimateaki ʻokú ne ʻomi ha mālohi ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Naʻá ku fakaʻānaua ne u maʻu ha mālohi tatau mo ia.

ʻĪmisi
composite of Nephite family and modern couple

Ngaahi tokoua, ko e pukepuke mo e fakaleleiʻi ʻo e mālohinga fakalaumālie kuo mou fakatupulaki (pe te mou toki fakatupulaki) ko ha faifekau pe ʻi ha toe ngāue māʻoniʻoni kehe, ko hoʻo koloa lelei taha ia ʻi he hoko ko e husepāniti mo e tamai ʻoku fie maʻú. Houʻeiki fafine, ʻoku kau ʻa e ongoʻi ngofua fakalaumālié, tuí, mo e loto-toʻa ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei taha ʻi hoʻo hoko ko e uaifi mo e faʻeé.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou hoko ko e tokotaha ʻe lava ke maʻu faleʻi mo maʻu mālohi mei ai ho mali lolotongá pe mali ʻi he kahaʻú. ʻE lava ʻe he tangata angamaʻa mo e fefine moʻui taau kuo silaʻi ki he moʻuí ni mo ʻitānití, ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa faingataʻa ko ha ongo hoa ngāue tuʻunga tatau.

ʻOku ou palōmesi kapau te mou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lēsoni meia Nīfai mo e kau palōfita ʻo onopōní ʻi he fai ʻo e ngaahi filí, ʻe tataki kimoutolu ʻaki ha fakahā fakatāutaha “mei he taimi ki he taimi.” Pea ʻi hoʻomou hoko atu ʻi homou ngaahi taʻu ʻo e filí, ʻofa ke mou maʻu ha tui, hangē ko Nīfaí ke mou pehē:

“Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí.

“Ka naʻá ku ʻalu atu pē” (1 Nīfai 4:6–7).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Robert D. Hales, “Ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné: Teuteu ki he Taʻu ʻe Hongofulu ʻo Hoʻo Ngaahi Filí,” Liahona, Mē 2007, 48.

  2. Richard G. Scott, “Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” Liahona, Mē 2007, 10; fakamamafaʻí ne ʻi he tatau ʻuluakí.

  3. Richard G. Scott, “Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” 10.

  4. Richard G. Scott, “Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” 10.

  5. Richard G. Scott, “Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” 10.

  6. Dallin H. Oaks, “ʻI Heʻene Taimi Pē ʻAʻana, ʻi Heʻene Founga pē ʻAʻana,” Liahona, ʻAokosi 2013, 26.

  7. Thomas S. Monson, “Ko e Pue ʻo e Moʻuí,” Liahona, Mē 2003, 20.

  8. Vakai, Helpmeet, fai ʻe K. Sean Sullivan, ʻi he “The Book of Mormon: A Worldwide View,” Liahona, Dec. 2000, 37.