2015
Ko ʻEtau Tafaʻakí
ʻEpeleli 2015


Ko ʻEtau Tafaʻakí

Kau Tāmate Afí mo e Teunga Tau ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
illustration of firefighters

Ngaahi tā fakatātā ʻa Julia Yellow

Ko ha ʻaho malū ʻi heʻeku ngāue ko e tokotaha tāmate afi ngāue ʻofá, peá u pehē leva ke u lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ne fakatokangaʻi ai ʻe ha taha ʻo hoku kaungā ngāué ʻeku lautohí, naʻá ne ʻeke mai pe ʻoku ou ʻiloʻi e founga te tau lava ai ʻo tui ʻa e teunga tau ʻo e ʻOtuá ʻi onopōní. Naʻe lea ʻa e fafangu fakatokangá ʻi he lolotonga ʻo ʻema talanoá. Naʻe hoko ha vela ʻi ha falekoloa ofi mai pē.

Ne mau tui fakavave leva homau teunga tāmate afí pea fononga hangatonu ki ai. Naʻe kakaha ʻa e uló, pea ʻi heʻemau aʻu atu ki he falekoloá, ne pā ha meʻa hangatonu mai kiate kimautolu. Naʻe kapu kimautolu ʻe he uló. Naʻe fakapuputuʻuʻi au mo hoku kaungā ngāué ʻe he pahū ko ʻení. Kae mālō mo ʻemau ngaahi nāunaú mo e teunga maluʻí, he naʻe ʻikai ke mau lavea.

Naʻá ku ʻeke ki hoku kaungā ngāué ʻi he taimi ne mau foki ai ki he fale tāmate afí, hili hono tāmateʻi ʻo e afí, pe ʻokú ne kei manatuʻi ʻene fehuʻi fekauʻaki mo e teunga tau ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne talamai ʻio, peá u fakamatalaʻi ange leva ko e teunga taʻu ʻo e ʻOtuá ʻoku tatau mo e nāunau maluʻi tāmate afí. Kuo pau ke tau tui maʻu pē ia ka tau lava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻoho mālohi ʻa e filí. Kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki e mālohi maluʻi ʻo e teunga tau ʻo e ʻOtuá, pea ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau fai-fakahinohino.

Fernando de la Rosa Marrón, Mexico

Ko e ʻEku Potufolofola Manakó

1 Samuela 16:7. “ʻOku ʻikai mamata ʻa [e ʻEikí] ʻo hangē ko e mamata ʻa e tangatá; he ʻoku sio ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó.”

Kimuʻa peá u kau ki he Siasí, naʻá ku lau maʻu pē au ko ha taha angamaheni pē au pea ʻikai ha fuʻu poto fēfē. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai haʻaku meʻa mahuʻinga ke foaki. Naʻá ku manavasiʻi ke fakahā ki he kakaí pe ko hai au koeʻuhí ko e manavasiʻi naʻa fakasītuʻaʻi au peá u loto mamahi. Naʻá ku fakakaukau naʻe mālohi, poto, mo lelei ange ʻa e taha kotoa ne mau feohí, ʻiate au.

Ka naʻe liliu kotoa ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ku ako ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau maʻu ha ngaahi lelei fakalangi. ʻOku mahino ʻeni kiate au ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha feʻauhi ia pe ko hai ʻoku potó, koloaʻia, pe talavou angé. ʻI he fofonga ʻo e ʻEikí, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga tatau kotoa pē, pea ko Ia ʻoku fai fakamāú—ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi hotau ngaahi tuʻunga fakatuʻasinó ka ʻi heʻetau talangofua mo holi ke muimui ʻi he hala kuó Ne tofá.

Joan Azucena, ʻOtu Filipainí

Te Ke Fie Ngāue ʻi he Sāpaté?

ʻĪmisi
illustration of men loading a truck

Ngaahi tā fakatātā ʻa Julia Yellow

Naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoku taʻu 15, mo u fiefia lahi ke kau ki he Siasí. Naʻá ku ngāue ʻi he taimi ko iá ke tokoni ʻo tauhi hoku fāmilí. Neongo ia, naʻe ʻikai fuoloa ʻeku kau ki he Siasí, kuo mole ʻeku ngāué.

Naʻe fie maʻu ke u kumi vave ha ngāue foʻou koeʻuhí he naʻe fakafalala hoku fāmilí kiate au, ka ko e ngāue kotoa pē naʻá ku tohi ki ai, naʻa nau fie maʻu ke u ngāue ʻi he Sāpaté. Naʻá ku fakasītuʻaʻi ha ngaahi ngāue lahi koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u ʻi he lotú he Sāpaté (vakai, T&F 59:9–10).

Hili ha māhina ʻe ua ʻo ʻeku kumí, ne teʻeki pē ke u maʻu ha ngāue. Naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻeku faʻeé, pea neongo naʻe tui ʻOtua, ka naʻe fuʻu ʻita lahi ʻi heʻeku fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi ngāué.

ʻI ha pō ʻe taha naʻá ne sio hangatonu mai kiate au ʻoku fakatē-loʻimata peá ne ʻeke mai, “Ko e hā ʻoku tuku ai ʻe he ʻOtuá ke hoko ʻeni kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mātuʻaki faivelenga ai ʻi he fai ʻo e meʻa ʻoku totonú?”

Naʻá ku tali ange, “Fineʻeiki, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻeni kiate kitautolú, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻe tāpukeina kitautolu ʻe he ʻOtuá ai.”

ʻI he pongipongi hono hokó ne foaki mai ʻe ha taha ha paʻanga lahi ke u fetuku ha ngaahi uta mamafa ʻi ha ʻaho ʻe ua mei ha fale ʻe taha ki ha fale kehe. Naʻe faingataʻa ʻa e ngāué, ka ko e taimi naʻá ku maʻu ai ʻa e paʻangá, naʻá ku foki hangatonu ki ʻapi ʻo fai ha lotu fakafetaʻi. Naʻe ʻikai fuoloa kuó u maʻu ha ngāue naʻe ngofua ai ke u mālōlō ʻi he Sāpaté, pea kuo teʻeki ai ke u toe taʻe-maʻu ngāue talu mei ai.

ʻOku ou fiefia he naʻá ku fili ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. ʻOku lahi ha ngaahi pole ʻi he moʻuí, ka ʻoku ou ʻiloʻi kapau te tau feinga ke toʻa neongo ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.

Sahili Sama, ʻInitia