2015
Kole ʻa Palesiteni Monisoni ke Tau Lototoʻa
ʻEpeleli 2015


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kole Mai ʻa Palesiteni Monisoni ke tau LOTO-TOʻA

ʻĪmisi
diamond shape made up of fish with one orange fish in the center of black fish.

Tā fakatātaaʻi ʻe he iStock/Thinkstock

Kuo pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku hāhāmolofia ke mole atu ha houa taʻe ʻi ai ha ngaahi fili ʻoku kole mai ke tau fakahoko.

Naʻá ne faleʻi, ʻoku fie maʻu e loto-toʻá fakahoko ha ngaahi fili fakapotopoto—“ʻa e loto-toʻá ke pehē ʻikaí, mo e loto-toʻá ke pehē ʻió. ʻOku hanga ʻe he ngaahi filí ʻo fakapapauʻi mai hotau ikuʻangá.“1

ʻOku fakamanatu ʻe Palesiteni Monisoni ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi konga lea ko ʻení, ʻa e fie maʻu ke nau loto-toʻa ke tuʻu maʻu ʻi he moʻoní mo e anga māʻoniʻoní, ke taukaveʻi e meʻa ʻoku nau tui ki aí, pea fakafepakiʻi ʻa e māmani ʻokú ne fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku taʻengatá.

Naʻá ne pehē, “Ko e ui ke loto-toʻa ʻoku hoko maʻu mai pē kiate kitautolu.” “Kuo pehē ma’u pē ia, pea ʻe pehē maʻu ai pē.”2

ʻOku ʻOmai ʻe he Loto-toʻá ʻa e Hōifua ʻa e ʻOtuá

“Te tau fehangahangai kotoa pē mo e manavasiʻí, foua ʻa e manukí, pea fehangahangai mo e fakaangá. ʻAi ke tau maʻu—ʻe kitautolu kotoa—ha loto-toʻa ke fakafepakiʻi e tui fakatokolahí, mo e loto-toʻa ke taukaveʻi ʻetau tefitoʻi moʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he loto-toʻa, kae ʻikai ko e [moʻulaloá], ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko e loto-toʻá ko ha ʻulungaanga matamata-lelei ʻi he taimi ʻoku ʻikai lau ai pē ko ha loto fiemālie ke mate ngali tangatá, ka ko e fakapapau ke moʻui fakaʻeiʻeikí. ʻI heʻetau laka atu, mo feinga ke moʻui hangē ko ia ʻoku tonu ke tau faí, kuo pau ke tau maʻu e tokoni mei he ʻEikí mo lava ke maʻu ha nonga ʻi Heʻene ngaahi folofolá.”3

Matuʻuaki ʻi he Loto-toʻa

“ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kātaki fuoloá? ʻOku ou saiʻia ʻi he fakaʻuhinga ko ʻení: ke matuʻuaki ʻi he loto- toʻa. Te ke fie maʻu ʻa e loto-toʻá ka ke tui; ʻe fie maʻu ia he taimi ʻe niʻihi ʻi hoʻo talangofuá. Ka kuo pau ke fie maʻu ia ʻi hoʻo kātaki fuoloá kae ʻoua kuo hoko ʻa e ʻaho te ke mavahe ai mei he moʻui fakamatelié ni.”4

Loto-toʻa ke Taukaveʻi ʻa e Moʻoní

“[ʻOfa] ke mou maʻu ha loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e moʻoní mo e angatonú. Koeʻuhí ʻoku hehema ʻa e sosaietí he ʻahó ni ke tau mavahe mei he ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo foaki mai ʻe he ʻEikí, ko ia ʻoku ui ai kiate kimoutolu ke mou taukaveʻi e meʻa ʻoku mou tui ki aí. Ka ʻikai ke loloto e aka hoʻomou fakamoʻoní, ʻe faingataʻa ke mou matuʻuaki e manuki ʻa e niʻihi ʻoku nau fakafepakiʻi hoʻomou tuí. ʻI he taimi ʻoku fefeka ai hono aká, ʻe hanga ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, mo e Fakamoʻuí, pea mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo takiekina koe ʻi hoʻo angafai kotoa pē ʻi he toenga hoʻo moʻuí.”5

ʻOku Tau Fie Maʻu ʻa e Loto-toʻa Fakalaumālie mo Fakaeangamaʻá

“ʻOku fakafepakiʻi ʻe he ngaahi pōpoaki ʻoku ʻomi ʻi he televīsoné, heleʻuhilá, mo e mītia kehé [he ʻaho ní] ʻoku nau faʻa fakafepakiʻi hangatonu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau loto ke tali mo mahuʻingaʻia ai ʻetau fānaú. Ko hotau fatongiá ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono akoʻi kinautolu ke nau haohaoa ʻi he laumalié mo e tokāteliné, ka ke tokoniʻi foki kinautolu ke nau kei tuʻu mālohi, neongo e ngaahi mālohi mei tuʻa te nau fepaki mo iá. Te tau fie maʻu ki ai ha taimi lahi mo ha ngāue lahi—pea koeʻuhí ke tokoniʻi mo e niʻihi kehé, ʻe fie maʻu ke tau toʻa fakalaumālie pea ʻi he ʻulungaanga maʻá, ka tau lava ʻo matuʻuaki ʻa e koví ʻa ia ʻoku tau mamata ki ai ʻi he feituʻu kotoa pē.”6

ʻOfa Ke Tau Loto-toʻa Maʻu ai Pē

ʻOku meimei ke mahino ʻe fakafepakiʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau moʻui mei he ʻaho ki he ʻahó. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ʻākilotoa kitautolu ʻe he niʻihi kehé pe tokosiʻi ha niʻihi ʻe kau mo kitautolu pe te tau tuʻu toko taha pē ke mahino e meʻa ʻoku tali leleí mo ʻikai tali leleí. …

“ʻOfa te tau loto-toʻa mo mateuteu ke taukaveʻi ʻetau tuí, pea kapau te tau tuʻu tokotaha ʻi hono fai iá, ʻofa ke tau fai ia ʻi he loto-toʻa pea fakamālohia kitautolu ʻe he ʻilo he ʻikai ke tau teitei tuenoa he taimi ʻoku tau tuʻu fakataha ai mo ʻetau Tamai Hēvaní.”7

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Ko e Konga ʻe Tolu ʻo e Filí,” Liahona, Nōvema 2010, 67–68.

  2. Thomas S. Monson, “The Call for Courage,” Liahona, May 2004, 55.

  3. Thomas S. Monson, “Ke ke Mālohi Peá ke Lototoʻa,” Liahona, Mē 2014, 69.

  4. Thomas S. Monson, “Tui, Talangofua, mo Kātaki,” Liahona, Mē 2012, 129.

  5. Thomas S. Monson, “Ke ke Maʻu ha Loto-toʻa,” Liahona, Mē 2009, 126.

  6. Thomas S. Monson, “Ngaahi Taumuʻa ʻe Tolu Ke Ne Tataki Koe,” Liahona, Nōvema 2007, 118–19.

  7. Thomas S. Monson, “Pole ke Tuʻu Toko Taha,” Liahona, Nōv. 2011, 60, 67.