2015
Koeʻuhí ko Siosefa
ʻEpeleli 2015


Koeʻuhí ko Siosefa

Kumi ha founga ʻe ono ʻoku kehe ai (pe ʻe lava ke kehe ai) hoʻo moʻuí koeʻuhí ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Painting of a young boy kneeling looking up at a grove of trees. At the center of the painting is a young boy (age 14) kneeling. His hands are resting on his thighs and he looks up at a light source above his head. The boy wears grey trousers (with suspenders) and grey vest and an off-white shirt. The shirt has a collar and two button placket at the front and the sleeves are rolled. The young boy had blond hair that is slightly rumpled. The background his a grove of trees, almost all with no leaves. There are some low saplings immediately behind the boy. The foreground has rocks, twings and small plants sprouting. "Walter Rane 04" appears in the lower right corner in red.

Naʻe pekia ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taʻu ʻe 170 tupu kuo hilí. Naʻe moʻui ʻi ha taʻu pē ʻe 38, ʻo fakamoleki e konga lahi taha ʻene moʻuí ʻi ha ngaahi feituʻu mātuʻaki pulipulia mahalo he ʻikai ke ke lava ʻo maʻu kinautolu ʻi ha mape ka ʻi he ngaahi mape pē ʻoku fakaikiikí. Pea mahalo ʻokú ke maheni mo ha ngaahi meʻa lahi naʻá ne fai ʻi heʻene moʻuí. Ka kuó ke fakakaukau nai fekauʻaki mo e founga ʻoku nau uesia fakatāutaha ai koé? Neongo ʻoku hulutuʻa ʻa e ngaahi founga ko iá ke lau, te ke lava ʻo kamata ʻaki ʻa e meʻa ko ʻení ʻe ono.

Koeʻuhí ko Siosefa Sāmita:

1. ʻOku mahino ai kiate koe pe ko hai moʻoni ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi.

Mahalo te ke kei tui pē ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kapau naʻe taʻe-ʻoua ʻa Siosefa Sāmita. Ne ke mei lava pē ke maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻi he Tohi Tapú. Ka ke fakakaukau ki he loloto ange mo e lahi ange hoʻo mahinó tuʻunga ʻi he meʻa ne fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmitá—ʻa e fakamoʻoni hangatonu, mo pau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Hangē ko ʻení, ʻokú ke ʻiloʻi ha meʻa ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha tokolahi ʻo e māmaní: naʻe hā ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻi he Ongo ʻAmeliká—ʻo fakamoʻoniʻi, ʻi Heʻene folofolá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene hoko “ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, [ka] ko e ʻOtua [foki] Ia ʻo e māmaní kotoa” (3 Nīfai 11:14).

Fakakaukau ki he anga hono fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe he fakamoʻoni mālohi ʻa e kau palōfita hangē ko Nīfai, ʻAlamā, mo Molonaí—tuku kehe ʻa Siosefa Sāmita tonu, naʻá ne fakahā: “ʻOkú Ne moʻui! He naʻá ma mamata kiate ia, ʻio, ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá” (T&F 76:22–23). Ko ha tāpuaki lahi ke maʻu ʻa e maama makehe ko ʻení, ʻi ha kuonga ʻoku fehuʻia mo faʻa siʻaki ai ʻa e tui ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí!

2. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá—pea pehē mo e taha kotoa pē.

ʻĪmisi
Youth in the Philippines are walking in a line and laughing and holding hands.

Mahalo ko e foʻi moʻoni mahuʻinga taha ne toe fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmitá ko e foʻi moʻoni fekauʻaki mo ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá.1 Ko ʻetau Tamai moʻoní Ia. Kuó ke kiʻi tuʻu nai ʻi ha taimi ʻo fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku tafe mei he foʻi moʻoni ko iá? ʻOkú ne liliu ʻa e anga hoʻo fakakaukau kiate koé: tatau ai pē pe ko e hā e fakakaukau ʻa e māmaní kiate koé, ʻokú ke ʻiloʻi ko e fānau ʻofeina koe ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻi loto ʻiate koe Hono ngaahi natula leleí. ʻOkú ne liliu e anga hoʻo fakakaukau ki he niʻihi kehé: fakafokifā pē—kuo hoko ʻa e taha kotoa—ko ho tokoua mo e tuofefine. ʻOkú ne liliu ʻa e anga hoʻo fakakaukau ki he moʻuí: ko hono ngaahi fiefiá mo hono ngaahi faingataʻá kotoa ko e konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo tatau mo Ia. Tō atu he ko e meʻa ia naʻá ke hiva kau ki ai ʻi he Palaimelí!2

3. ʻE lava ke taʻengata homou fāmilí.

ʻĪmisi
Family posing together on a street in Hong Kong.

Ko e hā ʻoku tokolahi pehē fau ai ʻa e kakai ʻoku puputuʻu fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e nofomalí mo e fāmilí. Mahalo pē koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e tokāteliné, ʻa ē ne fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá, ko e nofomalí mo e fāmilí naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá pea ʻoku taumuʻa ia ke taʻengata (vakai, T&F 49:15; 132:7). ʻOku ʻikai ko ha ngaahi tukufakaholo pē ʻeni ia ne faʻu ʻe he tangata kuo lakasi ʻe hotau sosaietí—ko ha konga kinautolu ʻo e faʻunga taʻengata ʻo e langí. Pea fakafetaʻi ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé naʻe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá, ʻe lava ai homou fāmili taʻengatá ʻo kamata heni ʻi māmani.

4. ʻOku mou lava ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi tāpuakí.

ʻĪmisi
Filipino church members during a sacrament meeting.

ʻE lava ʻo papitaiso koe mo ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí he naʻe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻia Siosefa Sāmita. Te ke lava ʻo kolea e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e fakamoʻui mahakí, fakafiemālié, mo e fakahinohinó. Te ke lava ʻo fai e ngaahi fuakava toputapu ʻokú ne haʻi koe ki he ʻOtuá. Pea te ke lava ʻo fakafoʻou hoʻo ngaahi fuakavá ʻi he uike kotoa pē ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití. ʻOku hū ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí, ʻo fou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, T&F 84:20–21). Naʻe ʻikai mei lava ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ka ne taʻe-ʻoua e ngāue ne fakahoko ʻia Siosefa Sāmitá.

5. ʻOkú ke tauʻatāina mei hano maʻunimā koe ʻe ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki.

ʻĪmisi
Two young men in DR Congo playing basketball.

Pe te ke lava ʻo hao kapau te ke talangofua ki he fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi he 1833—kimuʻa ʻaupito ia pea toki fakamoʻoniʻi fakafaitoʻo ʻoku fakatupu ʻe he tapaká ʻa e kanisā ʻo e maʻamaʻá pea ʻoku kaunga ʻa e ʻolokaholó ki he mahaki ʻo e ʻaté. Ko e taimi ʻokú ke maʻu ai ha palōfita ʻokú ne fakahā ʻa e poto ʻo e ʻOtuá, ko e hā te ke toe tatali ai ki he poto ʻo e māmaní ke aʻu mai? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Lea ʻo e Potó ʻoku ʻikai ngata pē tokanga ʻa e ʻOtuá ki hotau laumālié ka ki hotau sinó foki (vakai, T&F 89). Ko hono aofangatukú, hangē ko hono fakamahino ʻe he ngaahi fakahā kia Siosefa Sāmitá, ʻoku ʻai ʻe heʻetau maʻu ʻo e sinó ke tau tatau lahi ange—ʻikai ko e siʻisiʻi ange—mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú Ne maʻu foki ha sino ʻo e kakano mo e ngaahi hui (vakai, T&F 130:22).

6. Te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻiate koe ʻo fou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
A young Polynesian woman kneeling in prayer beside her bed.

Ko e tefitoʻi tui angamaheni ʻi ha ngaahi siasi lahi ʻi he taimi naʻe hū ai ʻa e talavou ko Siosefá ki he Vao ʻAkau Tapú ʻi he 1820, kuo ʻosi e kuonga ia ʻo e maʻu fakahaá. Naʻe fakahalaki e meʻa ko iá ʻe he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefá. ʻOku matangaki ʻa e ngaahi langí—ʻo ʻikai ki he kau palōfitá pē. ʻE lava ʻe ha taha pē ʻoku ʻi ai haʻane fehuʻi ke maʻu ha tali ʻo fou ʻi he fekumi loto fakatōkilalo mo faivelenga (vakai, T&F 42:61; 88:63). Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo ʻilo ʻiate koe pē ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he founga tatau pē naʻe ʻilo ai ʻe Siosefá: ʻi heʻene kole tonu pē ki he ʻOtuá.

Ko e lisí ni ko e kamata pē. Ko e hā ha meʻa te ke tānaki mai? ʻOku kehe fēfē hoʻo moʻuí koeʻuhí ko Siosefa Sāmita?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 43-50.

  2. Vakai, “Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himi, fika 193.