2015
Kuo Pau Ke Tau Ō ki he Temipalé he Taimí Ni!
ʻEpeleli 2015


Kuo Pau Ke Tau Ō ki he Temipalé he Taimí Ni!

Mary Holmes Ewen, Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
drawing of elderly woman sitting and talking to another woman

Tā fakatātā ʻa Bradley H. Clark

Naʻe fakafeʻiloaki ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha ki he uōtí, ha mēmipa ne toki papitaiso mai. Ko hono hingoá ko Litia. Naʻá ne maʻu vave homau lotó.

Naʻe kiʻi matuʻotuʻa ange ʻa Litia pea kui mei he ngaahi taʻu ʻo ʻene fekuki mo e suká. Naʻe vave ʻene ʻilo ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ʻi honau leʻó mo ʻenau taulaká. Naʻá ne lea ʻaki homau hingoá mo mau lulululu, ka naʻe ʻikai ke mau teitei lave ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku kuí.

Naʻe talanoa ʻa Litia mo e pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí, ʻi he kakato ʻo e taʻu ne fie maʻu ke tatali aí, ke maʻu ʻene lekomeni temipalé. Naʻá ne fusi hifo au ki hono tafaʻakí ʻi he Fineʻofá ʻi ha Sāpate ʻe taha peá ne talamai, “Naʻe talamai ʻe he palesiteni fakasiteikí kiate au kuo pau ke u ʻalu ki he temipalé ʻi he vave taha ʻe lavá. Te ke ʻave au?”

Ko e ʻuluaki uike ia ʻo Tīsemá—ko ha taimi femoʻuekina kiate kimautolu kātoa. Naʻá ku feinga ke fai e ngaahi kumi ʻuhinga angamahení peá u talaange, “He ʻikai nai ke ta lava ʻo tatali ki Sānuali?”

“ʻIkai, kuo pau ke tā ō he taimí ni!”

Naʻe ō ha kau fafine mei he uōtí ki he temipalé ʻi he māhina kotoa pē, ko ia naʻá ku kole kiate kinautolu ke nau ō fakataha mo Litia. Naʻa nau fuʻu moʻua mo kinautolu. Ka naʻe toe talamai ʻe Litia, mo fakatē-loʻimata, ne talaange ʻe he palesiteni fakasiteikí ke ʻalu ʻi he vave taha ʻe lavá.

Ne mau loto kotoa ai ke fai ʻa e fononga maile ʻe 150 (kilomita ʻe 241) ʻi he uike hono hokó. Ne mau fakafonu ʻa e meʻalelé ko e kakai fefine ʻe toko valu ʻo mau pōtalanoa mo feohi fakakaumeʻa ʻi heʻemau fonongá. Naʻe tōtuʻa e fiefia ʻa Litiá ʻi he meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he temipalé pea mo e tāpuaki ʻo e maʻu hono ʻenitaumení.

Naʻe toe kovi ange ʻa e tuʻunga ʻo Litiá ʻi he ʻuluaki uike ʻo Sānualí pea ʻalu leva ki he falemahakí ki hono tokangaʻi ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmakí. ʻOsi ha uike ʻe taha mei ai kuo siʻi mālōlō. Ka naʻe siʻi hiki atu ʻa Litia mo e ngaahi tāpuaki taʻengata kuó ne maʻu ʻi he temipalé ʻi he ngaahi uike siʻi kimuʻá.

Naʻá ku fakamatala kimui ange ki he palesiteni fakasiteikí ʻa e talanoa ʻo ʻemau fonongá mo talaange ʻa ʻeku mālieʻia ʻi heʻene ongoʻi hono ueʻi ia ke ne talaange kia Litia kuo pau ke ʻalu leva ki he temipalé.

Talamai ʻe ia, “Naʻe ʻikai ke u ʻuhinga au ke ʻalu leva he taimí ni.” ʻOku ou talaange maʻu pē ki he kau maʻu lekomeni foʻoú ke nau ō ki he temipalé ʻi he vave tahá. Ko e Laumālié naʻe folofola kia Litiá, ʻoku ʻikai ko au!”

Ne akoʻi kimautolu kotoa ʻe Litia ke fakafanongo ki he Laumālié pea ngāue leva ki ai. ʻOku ou fakamālō ʻi heʻene fakamanatu ke fakafanongo ki he kiʻihi leʻo siʻi mo lōngonoá.