2015
Ko e Feilaulau Taʻe-siokita mo Toputapu ʻa e Fakamoʻuí
ʻEpeleli 2015


Ko e Feilaulau Taʻe-siokita mo Toputapu ʻa e Fakamoʻuí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Nevertheless I Went Forth,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí he ʻaho 6 ʻo Nōvema 2011. Ke maʻu kakato ʻi he lea Faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí. Kuó Ne fuesia mo totongi ʻa e tauteá kapau te ke loto ke tali Ia ko ho Huhuʻi.

ʻĪmisi
Christ in Gethsemane.

ʻOku tau moʻui kotoa ʻi ha moʻua fakalaumālie. ʻOku ʻi ai pē founga, ʻoku fakautuutu ai ʻene tupulaki ʻa e moʻuá. Kapau te ke totongi ʻosi ia, ʻoku siʻi ha toe fie maʻu ke ke loto hohaʻa. ʻE ʻikai fuoloa kuó ke kamata ke ako ʻa e mapuleʻí mo ʻiloʻi ʻoku toka mei muʻa ha ʻaho ʻo e fakamaau. Ako ke totongi maʻu pē ho moʻua fakalaumālié ʻi he taimi pau kae ʻoua ʻe tuku ke tānaki mai e totongi tupú mo e ngaahi tauteá.

ʻOku ʻamanaki te ke fai ha ngaahi fehalaaki koeʻuhí he ʻoku ʻahiʻahiʻi koe. ʻOku ou fakakaukau mahalo kuó ke fai ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ke fakameʻapangoʻia ai, ha ngaahi meʻa he ʻikai ke ke lava ʻo kole fakamolemole ai, pe kihiʻi fakatonutonu; ko ia, ʻokú ke fuesia ha kavenga mafasia. Ko ha taimi ʻeni ke ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e foʻi lea halaiá, ʻa ia ʻe lava ke tau ʻo hangē ha vaitohí pea he ʻikai maʻa ngofua ʻo ka fō. Ko ha fanautama ʻa e halaiá e loto mamahí, ʻo fakameʻapangoʻia ʻi he mole ʻo e ngaahi tāpuakí mo e ngaahi faingamālié.

Kapau ʻokú ke fekuki mo e loto halaiá, ʻoku ʻikai ke ke toe kehe mei he kakai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne pehē ki ai ʻe he palōfitá, “Pea koeʻuhí ko ʻenau angahalá kuo kamata ai ke fakaʻauʻauhifo ʻa e Siasí; pea kamata ke nau taʻetui ki he laumālie ʻo e kikité pea ki he laumālie ʻo e fakahaá; pea naʻe hanga mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá” (Hilamani 4:23).

ʻOku tau faʻa feinga ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ʻo e loto halaiá ʻaki haʻatau fefakahāʻaki pē kiate kitautolu tokua ʻoku ʻikai hano mahuʻinga. Ka, ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau tui ki ai. Pe te tau tui kiate kitautolu kapau ʻoku tau lea ʻaki ia. ʻOku tau poto ange. ʻOku mahuʻinga!

Kuo akoʻi maʻu pē ʻe he kau palōfitá ʻa e fakatomalá. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “Pea vakai, te ne hāʻele mai ke huhuʻi ʻa kinautolu ʻa ia ʻe papitaiso ki he fakatomalá, tuʻunga ʻi he tui ki hono huafá” (ʻAlamā 9:27).

Naʻe fakahā hangatonu ʻe ʻAlamā ki hono foha faihalá, “Ko ʻeni, ʻe ʻikai ke lava ʻo hoko mai ʻa e fakatomalá ki he tangatá tuku kehe pē kapau naʻe ʻi ai ha tautea, ʻa ia ʻoku taʻengata foki mo ia ʻo hangē pē ko e moʻui ʻa e laumālié, ʻa ia kuo fokotuʻu ʻo fehangahangai ki he palani ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 42:16).

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi taumuʻa ʻe ua ʻo e moʻui fakamatelié. Ko e ʻuluakí ke maʻu ha sino ʻe lava ke fakahaohaoaʻi mo hakeakiʻi pea mo moʻui ʻo taʻengata, kapau te tau fie maʻu. Ko e taumuʻa hono uá ke siviʻi. Kuo pau ke tau fai ha ngaahi fehalaaki ʻi hono ʻahiʻahiʻí. Ka, kapau te tau fie maʻu, te tau lava ʻo ako mei heʻetau ngaahi fehalaākí. “Kapau te tau pehē, naʻe ʻikai te tau angahala, ʻoku tau lohiakiʻi ia, pea ʻoku ʻikai nofoʻia ʻa kitautolu ʻe heʻene folofolá” (1 Sione 1:10).

Mahalo te ke ongoʻi maʻulalo ʻi hoʻo fakakaukaú mo e sinó pea mo faingataʻaʻia pe mafasia ʻi ha mamafa ʻo ha moʻua fakalaumālie ʻoku fakaʻilongaʻi “ʻosi taimí.” Ko e taimi te ke fehangahangai ai pē mo koe ʻi he ngaahi momeniti ko ia ʻo e fakakaukau fakalongolongó (ʻa ia ʻoku feinga hatau tokolahi ke fakaʻehiʻehi mei aí), ʻoku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa kuo teʻeki fakaleleiʻi ʻokú ke loto moʻua ki ai? ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku ʻi ho konisēnisí? ʻOkú ke kei halaia nai, ʻi ha faʻahinga tuʻunga, ʻi ha faʻahinga meʻa siʻi pe lahi?

ʻOku tā-tuʻo-lahi ʻemau maʻu ha ngaahi tohi meiate kinautolu kuo nau fai ha ngaahi fehalaaki fakamamahí pea ʻoku nau mafasiá. ʻOku nau kōlenga mai: “ʻE lava ʻapē ke fakamolemole au? ʻE lava ʻapē ke u liliu?” Ko e talí ko e ʻio!

Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa e kakai Kolinitoó, “ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangatá: ka ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolú ʻi he meʻa te mou faʻa faí; ka ʻi he ʻahiʻahí ʻe tofa foki ʻe ia ha hala ke hao ai koeʻuhí ke mou faʻa kātaki ia” (1 Kolinitō 10:13).

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ʻe lava ke maʻu ʻa e tauʻatāina mei he mamahí mo e halaiá tuʻunga ʻi he fakatomalá. Tuku kehe ʻa e tokosiʻi—ʻa e tokosiʻi ko ia—kuo fili ki he malaʻia taʻengatá ʻi he hili ʻenau maʻu hono kakató, he ʻoku ʻikai ha faʻahinga ʻulungaanga pe anga tuʻu maʻu, pe ha fakafepaki, pe maumau fono, pe ha faihala siʻisiʻi pe lahi ʻe fakasītuʻaʻi mei he fakamolemoleʻi kakató. Tatau ai pē pe ko e hā kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí, kuo ʻosi teuteu ʻe he ʻEikí ha founga ke ke foki mai ai kapau te ke talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku fakafonu ha niʻihi ʻaki ha holi vivili, ko ha fakatauele ʻoku takamilo ʻi he fakakaukaú, mahalo ke hoko ko ha ʻulungaanga, pea toki maʻunimā. ʻOku tau fakahehema ke maumau fono mo fai angahala pea mo tulitonuhia tokua ʻoku ʻikai ke tau halaia koeʻuhí he naʻe fāʻeleʻi pehē pē kitautolu. ʻOku tau ʻefihia, pea hoko leva ʻa e mamahi mo e fakamamahi ko ē ko e Fakamoʻuí pē te Ne lava ʻo fakamoʻuí. ʻOkú ke maʻu ʻa e mālohi ke taʻofi pea ke huhuʻi.

ʻOku ʻOhofi ʻe Sētane ʻa e Fāmilí

Naʻe tuʻo taha hano talamai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī (1897–1988), “ʻOua naʻa fakahā kiate kinautolu koeʻuhí pē ke mahino kiate kinautolu, kae fakahā kiate kinautolu koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau maʻuhala.”

Naʻe pehē ʻe Nīfai, “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he meʻa mahinongofuá; he ʻoku anga pehē ʻa e ngāue ʻa e ʻEiki ko e ʻOtuá ʻi he fānau ʻa e tangatá. He ʻoku foaki ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e maama ki he ʻatamaí” (2 Nīfai 31:3).

Ko ia, fakafanongo! Te u lea mahino ko ha taha kuo ui pea ko hoku fatongia ke fai pehē.

ʻOku mou ʻilo ʻoku ʻi ai ha fili. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he folofolá ʻaki e ngaahi lea ko ʻení: “[Ko e] ngata motuʻa, ʻa ia ko e tēvoló, … ʻa ia ko e tamai ʻa e ngaahi loi kotoa pē (2 Nīfai 2:18). Naʻe kapusi ia ki tuʻa ʻi he kamataʻangá (vakai, T&F 29:36–38) pea ʻikai foaki ange ha sino fakamatelie. Kuó ne fuakava ʻeni ke veuki “ʻa e palani lahi ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 42:8) mo hoko ko e fili ki he māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku tāfataha pē ʻene ʻohofí ki he fāmilí.

ʻOku mou moʻui ʻi ha kuonga ʻoku mafola ai ʻa e fakamalaʻia ʻo e ponokalafí ʻi he māmaní. ʻOku faingataʻa ke hao mei ai. ʻOku nofotaha ʻa e ponokalafí ʻi he tafaʻaki ho natulá ʻa ia ʻokú ke maʻu ai ʻa e mālohi ke fakatupu ha moʻuí.

ʻOku fakaiku ʻa e fakahōhōloto ʻi he ponokalafí ki ha ngaahi faingataʻa, vete mali, mahaki, mo ha faʻahinga palopalema ʻe hongofulu tupu. ʻOku ʻikai hano kaunga ʻoʻona ki he tonuhiá. ʻOku tatau hono tānaki, mamataʻi, pe toʻotoʻo takaí mo hano tauhi ʻo ha ngata huhu kona ʻi hoʻo kato ʻi ho tuʻá. ʻOkú ne fakaʻatā koe ki ha ʻohofi fakalaumālie hangē ko ha ngata huhu kona ʻaki hono kona fakamaté. ʻE lava ke mahinongofua pē ki ha taha, ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo e māmaní, ʻe lava ke ne maʻu noa pē koe, lau ai, pe mamata ai taʻe-fakatokangaʻi hono ngaahi nunuʻa fakalilifú. Kapau ʻoku fakamatalaʻi koe ʻe he meʻá ni, ʻoku ou fakatokanga atu ke ke taʻofi. Taʻofi ia he taimí ni!

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná “kuo akonakiʻi ʻa e tangata [kotoa] ʻo feʻunga koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví” (2 Nīfai 2:5). ʻOku kau heni koe. ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonú mo e meʻa ʻoku halá. Mātuʻaki tokanga ke ʻoua naʻá ke fakalaka ai.

Neongo ko e lahi taha ʻo e ngaahi fehalaākí ʻe lava ʻo vete fakafoʻituitui pē ki he ʻEikí, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi maumaufono ʻoku fie maʻu ʻo lahi ange ai ke maʻu ha fakamolemole. Kapau ko hoʻo ngaahi fehalaākí ne mamafa, talanoa mo hoʻo pīsopé. Kapau naʻe ʻikai pehē, ʻe feʻunga pē ʻa e vete hia fūfūnaki mo fakatāutahá. Ka ke manatuʻi, ko e pongipongi maʻongoʻonga ʻo e fakamolemolé he ʻikai ala hoko fakaʻangataha mai. Kapau ko e kamataʻangá ʻokú ke tūkia, ʻoua te ke foʻi. Ko hono ikunaʻi ʻo e lotofoʻí ko e konga ia ʻo e siví. ʻOua te ke foʻi. Pea hangē ko ʻeku faleʻi kimuʻá, ko e ʻosi pē hoʻo vetehia mo siʻaki ʻa e ngaahi angahalá, ʻoua naʻá ke toe manatu ki ai.

Naʻe Kātekina ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEtau Ngaahi Angahalá

ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí. Kuó Ne fuesia mo totongi ʻa e tauteá kapau te ke loto ke tali Ia ko ho Huhuʻí.

ʻI hotau tuʻunga fakamatelié, mahalo he ʻikai ke lava ʻo mahino kakato kiate kitautolu ʻa e founga ne fakakakato ai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne feilaulau huhuʻí. Ka ʻi he taimi ní ʻoku ʻikai ke mahuʻinga tatau ʻa e foungá pea mo e ʻuhinga ʻo ʻEne faingataʻaʻiá. Ko e hā naʻá Ne fai ai ia maʻaú, maʻaku, pea mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá? Naʻá Ne fakahoko ia koeʻuhí ko e ʻofa ki he ʻOtua ko e Tamaí pea mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangtá. “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofa ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kāingá” (Sione 15:13).

Naʻe hāʻele ʻa Kalaisi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní ʻo mavahe mei Heʻene kau ʻAposetoló ke lotu. Ko e hā pē ʻa e meʻa ne hokó ʻoku mahulu hake ia ʻi he mālohi ʻoku tau maʻu ke ʻiloʻí! Ka ʻoku tau ʻiloʻi naʻá Ne fakahoko ʻa e Fakaleleí. Naʻá Ne finangalo lelei ke Ne toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi fehalaākí, ngaahi angahalá mo e halaiá, ʻa e veiveiua mo e manavasiʻi ʻa e māmaní kotoa. Naʻá ne fuesia ʻetau mamahí koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau mamahi. Kuo tofanga ha kakai matelie tokolahi ʻi he mamahí pea mo mate ʻi ha mateʻanga fakamamahi mo fakalilifu. Ka naʻe mahulu hake ʻa ʻEne mamahí ʻiate kinautolu kotoa.

Kuo aʻusia tonu ʻi hoku taʻú ʻa e mamahi fakaesinó, pea ʻoku ʻikai fakafiefia! ʻOku ʻikai hao ha taha ia ʻi he moʻuí ni ʻo taʻe ako ha meʻa ʻe taha pe ua fekauʻaki mo e mamahí. Ka ko e mamahi fakatāutaha ʻoku ʻikai ke u lava ʻo makātakiʻí ko e taimi ʻoku ou ʻilo ai kuó u fakatupu ke mamahi siʻa tahá. Ko e taimi ia ʻoku ou maʻu ai ha fakalika ki he mamahi naʻe foua ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní.

Naʻe kehe ʻa ʻEne faingataʻaʻiá mo e ngaahi faingataʻaʻia kehe kotoa ʻi muʻá, pe mei ai, koeʻuhí he naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi tautea kotoa kuo faifaiangé pea hilifaki ki he fāmili ʻo e tangatá. Fakakaukau ki ai! Naʻe ʻikai hano moʻua ke totongi. Naʻe ʻikai ke ne fai ha meʻa hala. Ka neongo ia, ne tānaki ʻa e halaia kotoa pē, ʻa e mamahí mo e loto mamahí, ʻa e mamahiʻia fakasinó mo e fakamaá, ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi fakaʻatamai, fakaeloto, mo fakaesino kotoa pē ʻoku ʻiloa ʻe he tangatá—naʻá Ne foua kotoa kinautolu. Kuo ʻi ai ha Tokotaha matematē pē taha ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá naʻe hala ʻatā haʻane angahala, naʻe taau ke ne fuesia ʻa e angahala mo e ngaahi maumaufono ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá peá ne ikuna ʻa e mamahi naʻe fetākinima mo hono totongi ʻo kinautolú.

Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí peá Ne folofola, “He ko au ia ʻoku toʻo kiate au ʻa e ngaahi angahala ʻa māmaní” (Mōsaia 26:23). Naʻe tutuki Ia; naʻá Ne pekia. Naʻe ʻikai ke nau lava ʻo toʻo ʻa ʻEne moʻuí meiate Ia. Naʻá Ne finangalo pē ke pekia.

ʻĪmisi
Jesus Christ and the two thieves depicted during the Crucifixion. The Apostle John is standing below the cross of Christ. Mary, the mother of Christ is standing beside John. Two other women are kneeling at the base of the cross. There are Roman soldiers and Jews standing in the background.

ʻOku Malava ʻa e Fakamolemole Kakató

Kapau kuó ke tūkia pehē ʻi ha taimi, kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku maʻu pōpula koe he taimí ni ʻe he filí, te ke lava ʻo laka ki muʻa ʻi he tui ʻo ʻikai toe ʻalu fano pē ʻo fefokifokiʻaki ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau tuʻu mateuteu ke tataki fakafoki mai koe ki he nongá mo e malú. Pea naʻa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, hangē ko hono talaʻofa ʻi he folofolá, ʻoku hoko mai “o ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ala faí” (2 Nīfai 25:23). Ko e ala hoko ʻa e meʻa ní, kiate au, ko e foʻi moʻoni mahuʻinga taha ia ke ʻiloʻí.

ʻOku ou palōmesi ʻe lava ke hoko mai ʻa e pongipongi fakaʻofoʻofa ʻo e fakamolemolé. Pea ʻe toki toe hū ki hoʻomou moʻuí ʻa e “melino [ʻa e] ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” (Filipai 4:7) ko ha meʻa ʻoku hangē ko e hopo ʻa e laʻaá, pea he ʻikai te ke pe te [Ne] “toe manatu ki [hoʻomou] angahalá” (Selemaia 31:34). Te ke ʻiloʻi fēfē? Te ke ʻiloʻi! (Vakai, Mōsaia 4:1–3).

Ko e meʻa ʻeni kuó u haʻu ke akoʻi kiate kimoutolu ʻoku faingataʻaʻiá. Te Ne fakaleleiʻi ʻa e palopalema he ʻikai ke mou lava ʻo fakaleleiʻí, ka kuo pau ke ke totongi ki ai. ʻOku ʻikai ke lava ʻo hoko taʻe te ke fakahoko e meʻa ko iá. Ko ha pule lelei ia ʻi he ʻuhinga, kuó Ne ʻosi totongi ʻa e mahuʻinga ne fie maʻú, ka ʻoku finangalo ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku fakamamahi.

‘Oku ou ‘ofa ‘i he ‘Eikí mo e Tamaí ʻa ia naʻá Ne fekauʻi mai Iá. ʻE lava ke tekaki atu ʻetau ngaahi kavenga mafasia ʻo e loto mamahí, angahalá, mo e ongoʻi halaiá ki Hono ʻaó, pea ʻi Hono tuʻunga ʻaloʻofá, ʻe lava ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa kotoa pē “kuo totongi kakato.”

“Mou haʻu, pea ke tau alea fakataha: he neongo ʻa e tatau ʻo hoʻomou angahalá mo e kulaʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamūmū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi.” Ko ia, ne hoko atu ʻa ʻIsaia, “kapau te mou loto ki ai mo talangofua” (ʻIsaia 1:18–19).

ʻĪmisi
Jesus Christ with a woman who is wearing a red robe.

Haʻu Kiate Ia

Ko e folofolá ke “ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí; ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 37:35) ko ha fakaafe ia ʻoku haʻu fakataha mo e talaʻofa ʻo e nonga mo e maluʻi mei he filí. “ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungaanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni” (1 Tīmote 4:12).

ʻOua naʻá ke ʻamanaki ʻe hamolemole ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí. Naʻa mo kinautolu ʻoku moʻui ʻi he founga totonú, ʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻe hōhoatamaki ai. Fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he fakatuʻamelie mo e ʻiloʻilo pau, pea te ke maʻu ʻa e nonga mo e tui ke tokoniʻi koe ʻi he taimí ni pea mo e kahaʻú.

Kiate kimoutolu kuo teʻeki ke mou maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku mou ongoʻi ʻoku totonu ke mou maʻú, ʻoku ou tui taʻe toe veiveiua ʻoku ʻikai ha aʻusia pe faingamālie ʻe fie maʻu ki he huhuʻí mo e fakamoʻuí ʻe taʻofi meiate koe ʻoku moʻui faivelengá. Moʻui taau ai pē; maʻu ha ʻamanaki lelei, faʻa kātaki, pea mo faʻa lotu. ʻOku ʻi ai pē founga ʻoku iku lelei ai e meʻa ʻoku hokó. ʻE tataki koe ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo fakahinohino hoʻo ngaahi ngāué.

Kapau ko e taha koe ʻo kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e ongoʻi halaiá, loto mamahí, pe loto foʻí tuʻunga ʻi ha ngaahi fehalaaki kuó ke fai pe ʻi ha ngaahi tāpuaki kuo teʻeki maʻu, lau ʻa e ngaahi akonaki fakalotolahi ʻoku ʻi he himi “Haʻu kia Sīsuú”:

Haʻu kia Sīsū, kau mafasia,

ʻA kimoutolu ongosia mo e angahalá.

ʻE taki tonu ki he taulangá

Ke mālōlō ai ʻa kinautolu ʻoku falala kiate iá.

Haʻu kia Sīsū; te Ne maluʻi,

Neongo e vanu ʻo e fakapoʻulí.

Te ne ʻofaʻi pea Ne tatakí

Mei he fakapoʻulí.

Haʻu kia Sīsū, te ne ongoʻi,

Neongo ʻa e taʻe tāú

ʻE ʻaofia koe ʻe he kau ʻāngeló

Mei Hono ʻafioʻangá?1

ʻOku ou fakahā mo hoku Ngaahi Tokoua ko e Kau ʻAposetoló, ko e kau fakamoʻoni makehe kimautolu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku toe fakapapauʻi ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻi he taimi kotoa pē ʻi he niʻihi kehé, ʻa e ola fakamaʻa ʻo ʻEne feilaulau toputapú. ʻOku moʻoni ʻa ʻeku fakamoʻoní mo ia ʻo hoku Ngaahi Tokouá. ʻOku maʻu ʻiloʻi ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ko ha sola ia ki Heʻene kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá.

ʻOku mahino kiate au ʻoku ʻikai ke mou haohaoa, ka ʻoku mou fononga ʻi he hala ko iá. Maʻu ʻa e loto-toʻá. ʻAi ke mou ʻiloʻi ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ha sinó ʻoku mālohi ange ia ʻi ha taha ʻoku ʻikai te ne maʻu ha sino.2 ʻOku taʻofi meia Sētane ha sino; ko ia ka ʻi ai ha taimi te ke fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻai ke ke ʻiloʻi te ke mālohi ange koe ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kotoa pē kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e tauʻatāina ke fili naʻe foaki ange kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ngoué pea tukuʻau mai ʻo aʻu ki he toʻu tangatá ni.

Kapau te ke nofo ʻamanaki atu ʻi he fakatuʻamelie mo e holi ke fai ʻa e meʻa ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ke faí—ko e meʻa pē ia ʻoku fie maʻú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Haʻu kia Sīsū,” Ngaahi Himi, fika 53.

  2. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 242.