2015
Kuó Ne Toe Tuʻu
ʻEpeleli 2015


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Kuó Ne Toe Tuʻu

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tēvita O. Makei ʻi he ʻaho 8 ʻo Sepitema, 1873. Naʻe fakanofo ia ko e ʻAposetolo ʻi he ʻaho 9 ʻo ʻEpeleli, 1996, pea ʻi he ʻaho 9 ʻo ʻEpeleli 1951, naʻe fokotuʻu ia ko e Palesiteni hono hiva ʻo e Siasí. Ko ha toʻo ʻeni mei ha lea naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1966. Ke maʻu ʻa e leá kakato, vakai, Conference Report, Apr. 1966, 55–59.

Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní he ʻaho ní ko ha tui taʻe-ueʻia kia Kalaisi.

Kapau ko e maná ko ha meʻa kilukilua pea ko hono mālohí ʻoku taukakapa ki he poto fakangatangata ʻo e tangatá, pea ta ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ko e mana fakaofo taha ia ʻo e kuonga kotoa pē. ʻOku hā ai ʻa e aoniu ʻa e ʻOtuá pea mo e tuʻunga taʻe-faʻa-mate ʻo e tangatá.

Ko e Toetuʻú ko ha mana, ka, ʻi he tuʻunga pē ʻo ʻene ope atu ʻi he meʻa ʻoku mahino mo ʻilo ʻe he tangatá. Kiate kinautolu ʻoku nau tali ia ko e foʻi moʻoní, ʻoku hoko ia ko ha fakafōtunga ʻo e fono tatau ʻo e moʻuí. …

Fakapapauʻi ia ko e foʻi moʻoni naʻe toe maʻu ʻe Kalaisi Hono sinó peá Ne hā ko ha tokotaha nāunauʻia, mo ʻosi toetuʻu, peá ke tali leva ʻa e fehuʻi ʻo e ngaahi kuongá: “Kapau ʻe mate ha tangata, ʻe toe moʻui nai ia?” (Siope 14:14).

Kau Fakamoʻoni ʻo e Toetuʻú

ʻĪmisi
Two Apostles looking at the wounds in Jesus' hand and wrist.

Ko e Toetuʻu ko ia ʻa Kalaisi mei he faʻitoká ko ha foʻi moʻoni pau ia ki he kau ākonga naʻa nau ʻiloʻi fafale Iá. Naʻe ʻikai ha veiveiua ʻe taha ʻi heʻenau fakakaukaú. Ko e kau fakamoʻoni kinautolu ʻo e moʻoní; naʻa nau ʻiloʻi koeʻuhí naʻe mamata honau matá, fanongo honau telingá, pea mo ala honau nimá ki he Huhuʻi kuo toe tuʻú.

Naʻe pehē ʻe Pita, ko e ʻAposetolo pulé, ʻi he fakataha ʻa e toko hongofulu mā tahá ke fili ha taha ke ne fetongi ʻa Siutasi ʻIsikalioté, “Ko ia, ʻi he kau tangatá ni … ʻoku totonu ke ai ha taha ko e fakamoʻoni mo kimautolu ʻo ʻene toetuʻú” (Ngāue 1:21–22). …

Naʻe pehē ʻe Pita ʻi ha meʻa ʻe taha ʻi he ʻao honau ngaahi filí, ʻa e kau tangata tonu ne nau tuku ʻa Sīsū ke pekia ʻi he kolosí: “ʻA e kau tangata ʻIsileli; … Ko e Sīsuú ni kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá, pea ko e kau fakamoʻoni ki ai ʻa kimoutolu kotoa pē.” (Ngāue 2:22, 32). …

Kau Fakamoʻoni Kehe

ʻOku tuʻu fakataha ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo Pita, mo Paula, mo Sēmisi, pea mo e kotoa ʻo e ʻuluaki kau ʻAposetolo ne nau tali ʻa e Toetuʻú ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko ʻene moʻoní, ka ko e aofangatuku ʻo e misiona fakalangi ʻa Kalaisi ʻi māmaní.

Hili ha taʻu ʻe tahaafe valungeau mei he pekia ʻa Sīsū ʻi he kolosí, naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ne hā ange ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú kiate ia, ʻo ne pehē: “Naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). …

Kapau ne tuʻu toko taha pē fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá, ʻe hangē ia ko e folofola ʻa Kalaisi kau ki Heʻene fakamoʻoní ʻi Heʻene folofola kau kiate Ia peé, ka naʻe ʻikai; ka naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá mo ia ʻa e Kau ʻAposetoló. Pea naʻe maʻu foki ʻe Siosefa Sāmita ha kau fakamoʻoni kehe [ne nau] poupouʻi [ʻene] fakamoʻoní, ʻa ia ko hono moʻoní naʻe fakamahino ʻi he hā kiate kinautolu ʻa e ʻāngelo ko Molonaí. …

ʻOku toe talaki [foki] ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e meʻa-hā-mai nāunauʻia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!” (T&F 76:22). …

ʻI he tuʻunga ʻo e faʻahinga fakamoʻoni taʻe-toe veiveiua hangē ko ia ne fai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá—ko ha ngaahi fakamoʻoni ne fakahoko ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei he meʻa ne hokó—ʻi he tuʻunga ʻo e fakahā mātuʻaki fakaofo ko ia ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e Kalaisi moʻuí, hangē ʻoku ngali faingataʻa moʻoni ke mahino ʻa e lava ʻe he tangatá ke kei fakasītuʻaʻi Ia mo kei veiveiua ʻi he tuʻunga taʻe-faʻa-mate ʻo e tangatá.

Ko e Meʻa ʻOku Tau Fie Maʻu he ʻAho Ní

Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní he ʻaho ní ko ha tui taʻe-ueʻia kia Kalaisi. ʻOku mahulu hake ia ʻi he ongoʻí pē. Ko e mālohi ia ʻoku hoko ʻo ngāue, pea ʻoku totonu ke ʻi he moʻui ʻa e tangatá ʻa e ngaahi tefitoʻi mālohi fakaʻaiʻai kotoa pē. …

Kapau pē ā ʻe fakahoko ʻe he tangatá “Hono finangaló,” kae ʻoua ʻe sio taʻe-ha-ʻamanaki ki he fonualoto fakapoʻuli mo fakamamahí, ʻe hanga hake honau matá ki he langí ʻo ʻiloʻi kuo ʻosi toetuʻu ʻa Kalaisi! …

ʻOku talaki ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki māmani kotoa ko Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní! ʻOku ʻikai ha taha muimui moʻoni ʻe fiemālie ke ne tali pē Ia ko ha tokotaha fakalelei maʻongoʻonga, ko e faiako mataotao, pe ko e tangata haohaoa pē. Ko e Tangata ʻo Kālelí ʻoku—ʻikai ko ha fakataipe pē, ka ko hono moʻoní-ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí. …

Fanauʻi Foʻou Moʻoní

He ʻikai ke lava ha taha ʻo tukupā ke fakaʻaongaʻi ʻi heʻene moʻui fakaʻahó ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū ʻo Nasaletí kae taʻe ongoʻi ha liliu ʻi heʻene moʻuí kakato. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga loloto ange ʻo e kupuʻi lea “fanauʻi foʻoú” ʻi he ʻuhinga ʻoku ʻai ʻe ha kakai tokolahi ki ai. … Fiefiá ka ko e taha kuó ne ongoʻi moʻoni ʻa e mālohi langaki, mo liliu moʻui ʻoku maʻu mei he ofi ki he Fakamoʻuí, ʻa e fehokotaki fakakāinga ofi ko ʻeni mo e Kalaisi moʻuí. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi heʻeku ʻiloʻi ko Kalaisi hoku Huhuʻí. …

Ko e pōpoaki ʻo e Toetuʻú … ko e fakafiemālie lahi tahá ia, ko e nānauʻia tahá ia kuo faifaiangé pea foaki ki he tangatá, he ko e taimi ʻoku toʻo atu ai ʻe mate ha taha hotau ʻofaʻangá meiate kitautolu, ʻoku fakafiemālieʻi hotau loto mamahí ʻe he ʻamanaki lelei mo e fakamahino fakalangi ʻi he kupuʻi lea: “ʻOku ʻikai ʻi heni ia; he kuo toe tuʻu!” [vakai, Mātiu 28:6; Maʻake 16:6].

ʻOku ou ʻiloʻi ʻaki hoku lotó kotoa kuo ikunaʻi ʻa e maté ʻe Sīsū Kalaisi, pea koeʻuhí ʻoku moʻui hotau Huhuʻí, ʻe pehē pē mo kitautolu foki.