2015
ʻOku ou Fie Maʻu Koe he Houa Kotoa
ʻEpeleli 2015


“ ʻOku ou Fie Maʻu Koe He Houa Kotoa”

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ko e taimi naʻe ʻikai ke ma toe ʻilo ai pe ko e hā ha meʻa ke ma toe akoʻí, ne fokotuʻu mai ʻe hoku hoá ke ma hivaʻi ʻa e himi ko ʻení.

ʻĪmisi
drawing of family with missionaries

Naʻá ku fepōpoakiʻaki mo hoku hoá mo e kāingalotú ʻi ha hoʻatā fakaʻofoʻofa ʻe taha ʻi heʻeku ngāue ʻi Palasani ʻi Kōleá, he tuku ʻa e lotú pea ʻamanaki ke ma ō ʻo uiui feʻunga mo hano fakafeʻiloaki kimaua ʻe he taki faifekau fakauōtí ki ha kiʻi tamasiʻi taʻu 12 ko Kongo Sungu-Ngueni. Naʻá ne maʻulotu ʻi he ʻaho ko iá pea naʻá ne fie maʻu ke ʻilo lahi ange ki he ongoongoleleí.

Ko e moʻoni ne ma fiefia ʻi he faingamālie ke akoʻi iá, ka naʻá ku manavasiʻi foki ʻi he akoʻi ha taha ʻoku fuʻu kei siʻí. Ne ma pehē leva ke fakapapauʻi kuó ma maʻu ha ngofua mei heʻene ongomātuʻá, ko ia ne u telefoni leva ki he ʻapi ʻo Kongo Sungu-Nguení ʻo talanoa nounou mo ʻene faʻeé, Paki Mi-Sungu. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene pehē ne fiefia ʻi he feinga ʻene kiʻi tamasiʻí ke maʻulotú pea ʻe fiefia ke ma ō ange ʻo akoʻi.

Kau Fiefanongo Taʻe-ʻamanekina

Ne ma aʻu atu ʻi he efiafi hono hokó ki he ʻapi ʻo e kiʻi tamasiʻí, kuó ma mateuteu ke akoʻi. Naʻá ma ʻohovale hono toki ʻilo naʻe toe fie maʻu ʻe Paki Mi-Sungu ke ma akoʻi mo ʻene taʻahine ko Kongo Su-Siní. Pea koeʻuhí ko ha ongo sola kimaua ʻi hono ʻapí, naʻe loto ʻa Paki Mi-Sungu ke fanongo ki he ngaahi lēsoní. Ko e moʻoni ne ma fiefia ke akoʻi ʻa e tokolahi taha ʻe fie fanongó.

Ne mau tangutu fakataha pea mau kamata talanoa ʻi he hili ʻenau foaki mai ha kiʻi fakaneifuá. Naʻe loto ʻa Paki Mi-Sungu ke ne ʻiloʻi lelei ange kimaua mo fakamatala mai kau ki he tūkunga hono fāmilí kae ʻoua te ma kamata leva ʻi he lēsoní. Naʻá ne fakamatala mai kau ki he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ne nau foua kimui ní, kau ai e fefaʻuhi ʻene kiʻi tamasiʻí mo e kanisaá. Kuó ne lavaʻi lelei ʻa e faitoʻo kimó, pea ʻoku lolotonga tuʻu ʻa e kanisaá, ka naʻe fakatokanga ange ʻa e kau toketaá ʻe lava ke toe tupu ʻi ha faʻahinga taimi pē. Naʻe uesia lahi ʻe he meʻá ni ʻa e fāmilí. Ko ha fāmili ngāue ʻeni, pea naʻe pau ke ngāue mālohi ʻaupito ʻa e tamaí ke ʻi ai hanau ʻapi nofoʻanga mo ha meʻakai ke nau kai.

Naʻá ku ʻohovale mo loto mamahi ʻi he ngaahi faingataʻa ʻi siʻenau moʻuí. Naʻe ʻikai faingofua ʻa e moʻuí kiate kinautolu, ka naʻe toe mahino ange ʻa e vāofi ʻi he lotoʻi fāmilí ʻi ha toe fāmili kuó u sio ai ʻi Kōlea, ʻa ia ko ha meʻa lahi ia ʻokú ne talamai fekauʻaki mo ha sosaieti ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he fāmilí ʻo hangē ko Kōleá. Ne ma mavahe mei honau ʻapí he efiafi ko iá kuó ma ʻiloʻi lelei ange ʻa e fāmili mahuʻingá ni mo maʻu ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo kinautolu.

Ne u toe foki tā-tuʻo-lahi mo hoku hoá ʻi he uike ko iá ke akoʻi, peá ma aʻusia ʻi he taimi kotoa pē ʻa e fiefia mo e angaʻofa tatau mo ia ne ma aʻusia ʻi heʻema ʻuluaki ʻaʻahí. Ko e taimi naʻe aʻu ai ki he tefito ʻo e papitaisó, naʻe fakatou vēkeveke lahi ʻa e ongo kiʻi tamaikí ke kau ki he Siasí. Ka, naʻe ʻikai maʻu ʻe heʻena faʻeé ʻa e vēkeveke tatau. Neongo naʻe tō loloto ʻema ngaahi akonakí ki ai pea naʻe fakaʻamu ke moʻoni, ka naʻe ʻikai ke ne ongoʻi te ne lava ʻo fakahoko mo tauhi ʻa e faʻahinga tukupā ne fie maʻu ʻi he kau ki he Siasí. Naʻá ne ongoʻi foki he ʻikai taau ke papitaiso taʻe papitaiso mo hono husepānití, ʻa ia naʻe teʻeki ai ke mau talanoa. Neongo ia, naʻe loto lelei pē ke kei talanoa mo kimaua mo loto ke kau fakataha mo ʻene fānaú ʻi he maʻu lotú.

ʻI he hoko atu ʻema akoʻi ia ʻi hono ʻapí, ofi ki he fakaʻosinga ʻo e uike hono uá, ne ma feʻiloaki mo hono husepānití, ʻa Kongo Kuki-Uoni—ko ha tangata anga fakatōkilalo, anga fakamatāpule mo fiefoaki. Naʻá ne kau mai ʻi he ngaahi lēsoni fakaʻosí pea naʻe tui ia ki he meʻa kotoa pē ne ma akoʻí, kau ai ʻa e ngaahi tokāteline ʻoku faʻa faingataʻa ki ha niʻihi hangē ko e vahehongofulú mo e Lea ʻo e Potó. Neongo honau tūkunga masivesiva fakapaʻangá, ka naʻa nau kamata ke totongi vahehongofulu. Ko e palopalema pē taha ʻa e tangataʻeikí ko e pau ke ngāue ʻi he Sāpaté. Naʻe ngāue ʻi he Malaʻe Vakapuna Fakavahaʻa Puleʻanga ʻo Soulú he Sāpate kotoa, ko ia naʻe ʻikai ke lava ʻo maʻulotu mo e toenga ʻo e fāmilí. Ka neongo e taimi tēpile ʻo ʻene ngāué, naʻá ne fokotuʻutuʻu mo hono uaifí ke nau ʻi he papitaiso ʻo ʻena kiʻi fānaú he Sāpate hokó.

Ne mau hoko atu ʻi he ʻosi ʻo e papitaiso e kiʻi fānaú ke toutou talanoa ʻi he ʻapi ʻo e fāmilí. Naʻa mau fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, fevahevaheʻaki e folofolá mo ha ngaahi aʻusia langaki moʻui, pea mo fakafeʻiloaki kinautolu ki he kāingalotu ʻo e uōtí. Ka, neongo e hoko atu ʻo e ngaahi aʻusia he ongoongoleleí, naʻe ʻikai ke toe ofi ange ʻa e ongomātuʻá ke papitaiso.

ʻI he taimi ko ʻení, ne hiki hoku hoá, pea ko hoku hoa foʻoú ko ha ʻeletā ne haʻu hangatonu mei he senitā akoʻanga fakafaifekaú. Naʻe tui lahi, ivi lahi, mo loto vēkeveke, pea naʻá ku faingataʻaʻia lahi he feinga ke tulituli hake ki aí. Ne fakalea mai hoku hoá kiate au ʻi he ʻosi haʻamau faʻa kiʻi talanoa mo Kongo Kuki-Uoni pea mo Paki Mi-Sungu, ʻo ʻeke mai pe naʻá ma ʻosi ʻaukai mo hoku hoa kimuʻá fakataha mo kinaua. Naʻe teʻeki ai. Ko hono moʻoní, naʻe teʻeki haʻu e fakakaukau ia ko ʻení kiate au. Ko ia, ne ma talanoa mo e fāmilí ʻo fokotuʻu ange ha ʻaukai. Naʻá ku ʻohovale au ke ʻiloʻi ne nau toutou ʻaukai ʻiate kinautolu pē, koeʻuhí ko e tuʻunga moʻui ʻa ʻena tamasiʻí pea mo ha liliu he taimi tēpilé ke lava ʻa Kongo Kuki-Uoni ʻo maʻulotu. Naʻe tali ʻemau ngaahi lotú ʻi he hili ʻema kau atu mo hoku hoá ʻi ha ʻaukai mo kinautolu pea ne liliu mo e taimi tēpile ngāue ʻa Kongo Kuki-Uoní. Ka naʻe kei loto fefeka pē ʻa Paki Mi-Sungu ke ʻoua ʻe papitaiso.

Ko ha Fakakaukau Ne Ueʻi Fakalaumālie

Ne toe maʻu ʻe hoku hoá ha foʻi fakakaukau lelei. Naʻá ne toʻo hake ʻene kiʻi tohi himi siʻisiʻí pea kole mai pe ʻe lava ke ma hiva mo kinautolu. Neongo ne mau ʻosi hiva fakataha ʻi ha ngaahi taimi kimuʻa, ka kuo teʻeki ai ke u sio au ʻoku hiva ʻa Paki Mi-Sungu peá u pehē ai pē naʻe ʻikai ke saiʻia he hivá pe naʻe manavasiʻi koeʻuhí he naʻe foʻou ki ai ʻa e hivá. Ne ʻeke ange ʻe hoku hoá ki ai pe ʻoku ʻi ai haʻane himi manako, pea naʻá ku ʻohovale, he naʻe fakapetetangi mo ne tali ange naʻe talu ʻene kei siʻi, ko ʻene foʻi himi manakó maʻu pē ʻa e “ʻOku ou Fie Maʻu Koe he Houa Kotoá” (Ngaahi Himi, fika 48). Ne mau kamata hiva ʻo fahaʻi fā ʻo fasi ʻa e tangataʻeikí, ʻōloto ʻa e fineʻeikí, tēnoa hoku hoá, peá u laulalo au.

Naʻe mālohi ʻaupito ʻa e Laumālié ʻi he lokí. Ko e taimi ne mau hivaʻi ai ʻa e kupu hono tolú, ne tangi ʻa e fineʻeikí, pea longo ia ʻi heʻemau hoko atú:

ʻOku ou fie maʻu koe he houa kotoá

ʻI he fiefia pea mo e mamahí.

Haʻu ʻo nofo maʻu,

Telia naʻa ikulaunoa e moʻuí.

ʻOku ou fie maʻu koé;

He houa kotoa!

Fakamoʻui, tāpuakiʻi au;

Ke u nofo kiate Koe!

Ko e taimi naʻa mau fakaʻosi ai ʻa e kupu faá mo e fakaʻosí, ne tangi halotulotu ia. Ko e taimi ne feinga ai hono husepānití ke fakanaʻanaʻá, naʻe faifai pē pea tuku ʻene tangí. Naʻá ne sio hangatonu mai kiate au mo ne pehē, “ʻOku fie maʻu ke u papitaiso.”

ʻĪmisi
drawing of woman holding an Asian hymnbook

Ne hoko ʻa e ouau papitaiso ʻo Kongo Kuki-Uoni mo Paki Mi-Sungú he hoʻatā Sāpate ko iá ko e taha ʻo e ngaahi ouau fakalaumālie taha ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻe kau ʻena fānaú ʻi he polokalamá, pea naʻe ʻi ai ha kāingalotu tokolahi ʻo e feituʻú ke fakahaaʻi ʻenau poupou ki he fāmili ului foʻou taha ʻi honau uōtí. Naʻá ku hivaʻi mo hoku hoá ha foʻi hiva makehe: “ʻOku ou Fie Maʻu Koe he Houa Kotoá.”

Naʻe faifai pea ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú peá u foki ki ʻapi. Hili ha taʻu ʻe taha ʻo ʻeku ʻi he ʻunivēsití, naʻá ku toe foki ki Kōlea ke ako ngāue ʻi he faʻahitaʻu māfaná, pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike kotoa pē naʻá ku feinga ke ʻaʻahi ki he ngaahi kaungāmeʻa mo e ngaahi fāmili makehe ne mau feʻiloaki ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne u fononga ki Palasani ʻi he ʻosi ha ngaahi uike siʻi ʻo feʻiloaki mo e kiʻi fāmili makehé ni. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi heʻeku aʻu atu ki honau ʻapí ʻoku pulia ʻa e tokotaha—ʻa ʻena tamasiʻí. Naʻe fakahoko mai ʻe Paki Mi-Sungu mo ne tangi: ne toe foki mai ʻa e kanisā ʻo ʻena kiʻi tamasiʻí, pea ʻi hono taʻu 14, ne siʻi mālōlō leva.

ʻI heʻeku feinga ke fakahaaʻi ʻa ʻeku fie kaungāmamahí pea mo fefaʻuhi mo e mamahi naʻá ku ongoʻí, ne fakamahino mai ʻe Kongo Kuki-Uoni ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Naʻa nau saiʻia ʻi he ongoongoleleí, maʻu lotu faivelenga, pea nau nofo ʻamanaki ki he ʻaho ʻe silaʻi fakataha ai honau fāmilí ki he taʻengatá ʻi he Temipale Soulu Kōleá. Neongo ʻenau ongoʻi loto mamahí, ka naʻe ʻilo ʻe he fāmilí te nau toe sio kia Kongo Sungi-Ngueni pea nau toe fakataha. Naʻe toe talamai foki ʻe Paki Mi-Sungu naʻe tokoni hono hivaʻi fakaʻaho ʻo e ngaahi himí ke ne maʻu ha mālohi ke matuʻuaki pea mo ongoʻi ʻa e nonga ʻoku ʻomai ʻe he Laumālié.

Ko e taimi naʻá ku mavahe ai mei honau ʻapí ʻi he efiafi ko iá, naʻá ku toe fakakaukau ki he fakalea ʻo e himi manako ʻo Paki Mi-Sungú. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní e fāmilí ʻaki e nonga ʻi he mālōlō ʻa Kongo Sungu-Nguení, pea ʻoku tautautefito ʻeku fakamāloó ki he tokoni ʻa e Laumālié ʻi he fakaului ʻo Paki Mi-Sungú, ʻo lava ai ʻa e fāmilí ke feʻunga mo e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e temipalé.