2015
Ko e Ivi Takiekina Fakalaumālie ʻo e Kakai Fefiné
ʻEpeleli 2015


Ko e Ivi Takiekina Fakalaumālie ʻo e Kakai Fefiné

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku tau ʻilo ʻapē ʻa e fuʻu ivi ʻoku maʻu ʻe hotau mālohinga fakalaumālié?

ʻĪmisi
drawing of women with their arms around each other

Ngaahi ʻOfefine ʻo e ʻOtuá, tā ʻe Kathleen Peterson, ʻIKAI NGOFUA KE ʻAI HANO TATAU

ʻOku fakahoko ʻe ha kakai fefine lelei mo loto fakatōkilalo tokolahi ha ngaahi ngāue līʻoa mo ʻikai fakatokangaʻi hono ʻaonga kāfakafa ʻoku hoko ki heʻenau moʻuí—ko e ngaahi sīpinga ʻo e tokoni fakatuʻasinó, pea mo ha ngaahi tukufakaholo foki ʻo e mālohinga fakalaumālié. Ko e taha ʻo e kau fafine peheé ko ʻeku kui fefine ko Seli Pitasení (Cherie Petersen). Naʻá ne ngāue faivelenga ʻi ha ngaahi uiuiʻi taʻeʻiloa heʻene moʻuí kotoa. Kapau te ke ʻeke ange ki ai, te ne tala atu pē ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano talēniti ke foaki ki māmani. Neongo ia, ko e taimi naʻá ku kamata ako ai ki heʻene moʻuí, ne u fakatokangaʻi ʻa e lahi hono tokoniʻi ʻeku moʻuí ʻe hono mālohinga fakalaumālié.

Naʻe ʻikai toe ō e ongomātuʻa ʻa Selí ki he lotú peá na vete naʻá ne fuʻu kei siʻi, ko ia naʻe tupu hake ai mo ha faʻē ko Fololeni naʻe ngāue maʻu pē. Naʻe lahi ange hono liʻekina ʻa Fololeni ia ʻi heʻene kei siʻí, he naʻe ohi hake ia ʻi ha akoʻanga nofomaʻu he lolotonga ʻo e moʻui fakalusa ʻene faʻē ko Siosiaá. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hono ohi hake ʻo Selí, ka naʻá ne kei mālohi pē ʻi he ongoongoleleí, ʻalu ki he lotú mo e fāmili ʻo ʻene kui fefine ua ko ʻElisapetí pe mo e ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi hono fāmilí ʻa e meʻa naʻá ne fie maʻu ke ne maʻú. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pau pe ʻoku totonu ke fēfē ʻa e fāmilí, ka naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke totonú, pea naʻá ne fakapapauʻi ke kehe hono fāmili ʻi he kahaʻú.

Naʻe talamai kiate au ʻe he husepāniti ʻo Selí—ʻa ʻeku kui tangata ko Telí, “Ke maʻu ha fakamoʻoní, kuo pau ke ke fie maʻu ia. Naʻe fie maʻu maʻu pē ʻe Seli ha fakamoʻoni. Neongo naʻe fonu faingataʻa ʻa e ngaahi fuofua taʻu ʻo ʻena nofomalí, ka naʻá na fakapapau ke kei hoko ko ha fāmili mālohi. Naʻá na māmālohí ʻi he lolotonga e ʻuluaki taʻu ʻo ʻena nofomalí koeʻuhí ko e taimi tēpile ngāue ʻa Telí, ka naʻe ueʻi ʻa Seli ʻe ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he Palaimelí ke kamata maʻulotu, pea ʻikai fuoloa kuo kau fakataha mo ia ʻa Teli ʻi he lotú ko ha ʻetivaisa ʻo e kōlomu ʻo e kau Tīkoní. Talu mei ai mo ʻena fakatou ngāue mo mālohi ʻi he Siasí. Naʻe tokoniʻi ʻe he loto fie ngāue mo loto fakapapau ʻa Teli ke ohi hake ha fāmili mālohí ke hoko ʻeku faʻeé ko ha fefine toʻa, pea ne tokoni e sīpinga lelei ʻeku faʻeé ke ʻuhinga lelei ʻeku moʻuí kiate au, tautautefito ʻi heʻeku kamata ko ʻeni hoku fāmili pē ʻoʻokú.

Te tau lava ʻi hotau tuʻunga ko e kakai fefiné ke hoko ko ha ivi takiekina fakalaumālie kāfakafa ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Naʻe akoʻi foki ʻe Siosefa Sāmita ko hotau tufakangá ke “ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono fakafiemālieʻi ʻo e masivá, ka ke fakahaofi ʻa e ngaahi laumālié.”1 Kuo ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakai fefine ʻo Hono Siasí ke hoko ko ʻEne kau ākonga pea mo nau mālohi fakalaumālie. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga hotau mālohinga fakalaumālié mo e ivi takiekiná ʻi hono fakahoko e ngāue ʻo e fakamoʻuí, pea ʻoku fie maʻu ke tau kumi ha ngaahi faingamālie ke fakamālohia fakalaumālie ai kinautolu ʻoku tau feohí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe tolonga atu e ivi takiekina ʻo ʻetau tuí mo e angatonú ʻo ope atu he meʻa ʻoku tau lava ʻo sio ki aí.

Kuo Ui ke Hoko Ko ha Kau Ākonga

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e helo maʻongoʻonga taha ʻo e māmani ʻo fafine mo e tuʻunga fakaefefiné ko Sīsū Kalaisi.”2 Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa naʻá Ne akoʻi ki ha toko ua ʻo ʻEne kau ākonga fefiné ʻi he Fuakava Foʻoú, ʻi he ongo tautehina ko Mele mo Maʻatá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: “ʻOku ʻi he Luke 10 ha fakamatala hono fakaʻatā ʻe Maʻata hono ʻapí kia Sīsuú. Naʻá ne tauhi ʻa e ʻEikí ʻaki ʻene tokangaʻi ʻEne ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó, kae tangutu ʻa Mele ia ʻi he veʻe vaʻe ʻo e ʻEikí ʻo tali ʻEne ngaahi akonakí.

ʻI ha kuonga ne faʻa fie maʻu ai ʻa e kakai fefiné ke nau fakahoko pē ʻa e ngaahi ngāue fakatuʻasinó, naʻe akoʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa Maʻata mo Mele ʻe lava mo e kakai fefiné ke kau ʻi he tafaʻaki fakalaumālie ʻo ʻEne ngāué. Naʻá Ne fakaafeʻi kinaua ke na hoko ko ʻEne ongo ākonga mo ʻinasi ʻi he fakamoʻuí, ʻʻa e konga leleiʻ he ʻikai teitei lava ʻo toʻo meiate kinauá.”3

ʻOku tau faʻa fai he taimi ʻe niʻihi ha fehalaaki ʻo hangē ko Maʻatá ʻo fakakaukau ko e tefitoʻi fatongia ʻo fafiné ke fakahoko ha ngaahi ngāue fakatuʻasino, hangē ko e teuteu ha meʻatokoní, tuituí, mo e fakamaʻá maʻá e niʻihi kehé. Ko e ngāue ko iá ʻoku mahuʻinga pea ko ha feilaulau mahuʻinga; ka, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kakai fefine ʻoku nau maʻu ha mālohi fakalaumālie, ʻa ē ʻoku malama atu ʻenau tuí, angatonú, mo e manavaʻofá ʻi heʻenau moʻuí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku tau takitaha maʻu ha meʻa lahi ke foaki. ʻOku ui ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu kotoa ke tau fakatupulaki hotau mālohinga fakalaumālié mo ʻetau malava ke maʻu mo ngāueʻi ʻa e fakahaá ke tokoni ʻi hono paotoloaki ʻEne ngāué. Naʻe lea ʻa Linitā K. Pētoni, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ki he houʻeiki fafiné ʻo pehē, “Kuo ʻomi kimoutolu ki he māmaní ʻi he kuonga fakakōsipelí ni koeʻuhí ko kimoutolu mo e meʻa kuo teuteuʻi kimoutolu ke fakahokó! Neongo pe ko e hā ʻoku feinga ʻa Sētane ke tau tui ki ai fekauʻaki mo kitautolú, ka ko hono moʻoní, ko e kau ākonga kitautolu ʻa Sīsū Kalaisi!”4

ʻĪmisi
Drawing of Jesus with Mary and Martha

ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mo hotau tūkungá, pea ʻoku ʻi ai ʻEne ngāue ke tau takitaha fakahoko ʻi he māmaní. ʻOku hala ha fefine ia ʻe fuʻu siʻi fau ʻene ʻiló pe fuʻu siʻi hono ngaahi talēnití ke hoko ko ha mālohi fakalaumālie ki he leleí mo ʻomai ʻa e niʻihi kehé kia Kalaisi. ʻI he tuʻunga fakalaumālie ko ʻení, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fatongia ke hoko ko ha kau taki fakalaumālie ʻi hotau ʻapí mo e koló. Naʻe fakahā ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e fefine kotoa pē ʻi he Siasí ni kuó ne fai ha fuakava mo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai haʻane ngāue fakalangi ke tokoni ʻi hono fakahaofi ʻo e ngaahi laumālié, ke taki ʻa e houʻeiki fafine ʻo e māmaní, ke fakamālohia ʻa e ngaahi ʻapi ʻo Saioné, pea mo langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”5

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau ʻi ha ngaahi tuʻunga māʻolunga pe fakahoko ha ngaahi meʻa ʻiloa ke tokoniʻi kinautolu ʻoku tau feohí, ʻi he fai ʻo e ngaahi fili te ne taki kinautolu ke ofi ange kia Sīsū Kalaisí—ʻa ia ko hotau fatongia mahuʻinga tahá. ʻE fakatou lava pē ke ʻaonga lahi fau e ngaahi meʻa lalahi taha mo siʻisiʻi taha ʻoku tau fakahoko ʻi ha moʻui ʻa ha toko taha pe toko ua, pea naʻa mo hotau lotoʻi fāmilí.

Kau Fafine ʻi he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí

ʻOku pehē ʻe ha himi manakoa, “ʻOku foaki e ngāue ʻa e kau ʻāngeló ki he houʻeiki fafiné; Pea ko ha meʻafoaki ʻeni ʻoku tau maʻu ko e kakai fefiné.”6 ʻOku lahi e meʻa ke tau foaki ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. Ne vahevahe ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi talanoa ki he founga hono tokoniʻi ʻe he mālohinga fakalaumālie ʻo ha ongo fafine ʻene moʻuí:

“Ko e taimi naʻá ku kei siʻi aí, naʻe ʻikai kau ʻeku tangataʻeikí ki he Siasí pea māmālohi pē ʻeku fineʻeikí. … Hili ha ngaahi māhina mei he hoko hoku taʻu valú, ne ʻeva ange ʻeku Kui Fefine ko Uītoló kiate kimautolu. Naʻe hohaʻa ʻeku Kui Fefiné he naʻe teʻeki papitaiso au mo hoku taʻoketé. ʻOku ʻikai ke u ʻilo e meʻa naʻá ne talaange ki heʻeku ongomātuʻá fekauʻaki mo e hohaʻa ko ʻení, ka ʻoku ou ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha pongipongi ʻe taha, naʻá ne ʻave ai au mo hoku tokouá ki he paʻaké pea vahevahe mo kimaua ʻene ngaahi ongo kau ki he mahuʻinga ʻo e papitaisó mo e ʻalu maʻu pē ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi e fakaikiiki ʻo e meʻa naʻá ne lea ʻakí, ka naʻe ueʻi ʻe heʻene ngaahi leá ha meʻa ʻi hoku lotó pea ʻikai fuoloa kuó u papitaiso mo hoku tokouá. …

“Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Kui Fefiné ha loto-toʻa mo ha fakaʻapaʻapa feʻunga ke tokoniʻi ʻema tangataʻeikí ke ne fakatokangaʻi hono mahuʻinga ke ne ʻave meʻalele kimaua ki he lotú ki heʻema ngaahi houalotú. Naʻá ne tokoniʻi kimaua ʻi he founga taau kotoa pē ke ma ongoʻi ʻokú ma fie maʻu ʻa e ongongoleleí ʻi heʻema moʻuí.”7

Ko ha maʻuʻanga mālohinga fakalaumālie ʻe taha ko e uaifi ʻo ʻEletā Sikotí, ʻa Senine. Naʻá na kamata ke talanoa ki hona kahaʻú ʻi he taimi naʻá na teiti aí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Senine, ʻa ia ne tupu hake ʻi ha ʻapi ngāue fakafaifekau mālohi, ʻa ʻene fakaʻamu ke mali ʻi he temipalé mo ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau. Naʻe ongo moʻoni kia ʻEletā Sikoti, he naʻe teʻeki ke ne fakakaukau lahi ke ngāue fakafaifekau kimuʻa. “Naʻá ku foki ki ʻapi ʻo ʻikai ke u lava ʻo [toe] fakakaukau ki ha meʻa kehe. Naʻá ku ʻā pē he pō ko iá ʻo ʻaho. … Hili ha ngaahi lotua lahi, naʻá ku pehē leva ke u talanoa mo ʻeku pīsopé ʻo kamata fakafonu ʻeku foomu ngāue fakafaifekaú.”8 Neongo ko Senine naʻá ne ʻoange ki ai ʻa e fakahinohino mo e ueʻi naʻá ne fie maʻú, ka ne pehē ʻe ʻEletā Sikoti, “Naʻe ʻikai teitei kole mai ʻa Senine ia ke u ngāue fakafaifekau maʻana. Ka naʻe feʻunga ʻene ʻofa ʻiate aú ke ne vahevahe mai ʻene ngaahi fakamoʻoní mo ne tuku mai haku faingamālie ke u ngāueʻi e huʻunga ʻo ʻeku moʻuí. Ne ma fakatou ngāue fakafaifekau peá ma sila kimui ange ʻi he temipalé. Kuo hanga ʻe he loto-toʻa mo e loto ʻaki ʻe Sēnine ʻene tuí ʻo fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻema moʻuí fakatouʻosi. ʻOku ou ʻilo pau naʻe ʻikai ke ma mei maʻu ʻa e fiefia ʻokú ma maʻú ka ne taʻe-ʻoua ʻene tui mālohi ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻuluaki tauhi ki he ʻEikí. ʻOku hoko ia ko ha sīpinga lelei mo angatonu!”9

Naʻe tokoniʻi ʻe he ivi takiekina fakalaumālie ʻo e kau fafine anga fakaʻāngeló ni ha moʻui ʻa ha talavou pē taha—ʻa ʻEletā Sikoti—ke ne fakahoko ha niʻihi ʻo e ngaahi fili mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí: ke papitaiso, ngāue fakafaifekau, pea mali ʻi he temipalé.

Te tau lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau loto ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku leleí ʻaki ʻetau tā-sīpingá, ngaahi tōʻongá, ngaahi leá, mo e anga māʻoniʻoni fakafoʻituituí. Naʻe pehē ʻe Sisitā Kalo M. Sitīveni, tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, “Ko ha ngaahi ʻofefine fuakava kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí, pea ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú. … ʻOku tau kau ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he ʻaho kotoa ʻi ha ngaahi founga iiki mo faingofua—ʻo tokangaʻi maʻu pē, fakamālohia pea mo feakoʻiʻaki.”10 ʻI heʻetau fakafalala ki he Laumālié mo tuiaki atu ʻi he ngāue fakamātoato mo e loto fakatōkilalo ke tokoniʻi kinautolu ʻoku tau feohí ke nau ō mai ʻo ofi ange kia Kalaisí, ʻe tataki kitautolu ʻi he meʻa te tau lava ʻo faí mo foaki mai ʻa e mālohi ke fakahoko ia, pea te tau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo hono ʻomai ʻo e fānau ʻa e ʻEikí kiate Iá.

ʻĪmisi
drawing of a mother and baby

Ko e Hoko ko e Ivi Takiekina Fakalaumālié

ʻI heʻetau ʻilo hotau fatongiá, mahalo te tau fehuʻi ʻo hangē ko e kau ākonga ʻo e kuonga muʻá, “Ko e hā te mau fai” (Ngāue 2:37) ke mau hoko ko ha ivi takiekina fakalaumālié? Naʻe fakaafeʻi ʻe Sisitā Pētoni ʻa e kakai fefiné ʻi ha konifelenisi lahi kimuí ni ke nau fakakaukau “ko ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga fakalaumālie ʻo e ʻfie maʻu tokoníʻ ʻoku fekauʻaki mo e ngāue ʻo e fakamoʻuí:

  • Fie maʻu tokoni: ke ohi hake ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní

  • Fie maʻu tokoni: Ke hoko e ngaahi ʻofefiné … , kau tautehiná … , mehikitangá … , tokoua ʻakí, ngaahi kuí, mo e ngaahi kaungāmeʻa moʻoní ko e kau tokoni mo foaki ha nima fie tokoni ʻi he hala ʻo e fuakavá

  • Fie maʻu tokoni: ha niʻihi ʻoku fanongo ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ngāue ʻi he ngaahi ueʻi ʻoku maʻú

  • Fie maʻu tokoni: niʻihi ʻoku nau moʻui fakaʻaho ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua

  • Fie maʻu tokoni: ha kau ngāue hisitōlia fakafāmili mo ha kau ngāue temipale ke fakafehokotaki ʻa e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá

  • Fie maʻu tokoni: ha kau faifekau mo e kāingalotú ke fakamafola ʻa e ʻongoongo fakafiefiá’—ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

  • Fie maʻu tokoni: ha kau fakahaofi moʻui ke kumi mai ʻa kinautolu kuo hē mei he halá

  • Fie maʻu tokoni: ha kau tauhi fuakava ke tuʻu maʻu ʻi he moʻoní mo e totonú

  • Fie maʻu tokoni: ha kau ākonga moʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”11

ʻOku ʻikai ko ha ngaahi meʻa foʻou ʻeni, ka ko e taimi ʻoku tau kumi ai ha ngaahi faingamālie ke kau ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí, te tau fakatupulaki ai ʻetau malava ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pālati, “ʻOku ʻikai ha meʻa fakatāutaha ʻi he māmaní, te ne lehilehiʻi pe liliu ʻa e moʻuí hangē ko ha ivi tākiekina ʻo ha fefine angatonu.”12 Ko e taimi ʻoku tau fakatupulaki ai hotau mālohinga fakalaumālié ʻi he lotu fakatāutahá mo e ako folofolá, talangofua kakato, mo e tauhi faivelenga ʻo ʻetau ngaahi fuakavá, te tau hoko ai ko e ivi takiekina ko iá.

Mahulu Atu ʻi he Meʻa ʻOku Tau Lava ʻo ʻIló

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–1877), “ʻOku mou lava nai ke tala ʻa e lahi ʻo e lelei ʻoku malava ke fai ʻe he ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻi ʻIsilelí? ʻIkai, ʻoku ʻikai malava. Pea ʻe muimui ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi lelei ʻoku nau faí ki ʻitāniti.”13

Naʻe faitokonia ʻe he ngaahi fili māʻoniʻoni ʻa ʻeku kui-fefiné ʻa e ngaahi toʻu tangata hono fāmilí ʻo laka ange ʻi he meʻa naʻe lava ke ne ʻilo ko ha finemuí. Neongo ia, naʻe toe mamaʻo atu ʻa e ivi takiekina fakalaumālie ʻo e kakai fefine ʻi hoku fāmilí. Naʻe maʻu ʻe Seli ha konga lahi hono mālohinga fakalaumālié mei heʻene siofi ʻene kui-fefine-uá (ʻa ʻeku kui fefine tolú) ʻa ʻIlisapeti. Ne fakalaka atu ʻa e sīpinga ʻo e tui ʻa ʻIlisapetí mo ʻene fakamoʻoní ʻi ha toʻu tangata māmālohi ʻe ua ke tokoniʻi hono mokopuna ua ko Selí ʻke liliu e movete ʻa e ngaahi fāmilí pea nau foki ki he Siasí.

Ko e taimi ʻoku tau hoko ai ko e mālohinga fakalaumālie kiate kinautolu ʻoku tau feohí, ʻe ope atu hotau ivi takiekiná ʻi he meʻa ʻoku tau lava ke ʻiloʻí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí (1910–2008), “ʻOku tau kole ki he kau fafine ʻo e Siasí ke nau taukaveʻi fakataha ʻa e angatonú. Kuo pau ke nau kamata ʻi honau takitaha fāmili. Te nau lava ʻo akoʻi ia ʻi heʻenau ngaahi kalasí. Te ne u lava fakahā ia ʻi honau tukui koló. …

“ʻOku ou lau ʻeni ko ha ʻamanakiʻanga lelei pē taha ʻi ha māmani ʻoku laka atu ki he fakaʻauhá.”14

Ko e taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻa e fekaú ni, ʻe ngaʻunu ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmani ʻoku tau ʻi aí pe ko e mahuʻinga tahá, ʻi hotau ngaahi fāmilí pea mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

ʻĪmisi
Old photo of three women

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 453.

  2. James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 112.

  3. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 3.

  4. Linda K. Burton, “Fie maʻu Tokoni: Ha Nima mo ha Loto ke Fakavaveʻi e Ngāué,” Liahona, Mē 2014, 122–123.

  5. M. Russell Ballard, “Women of Righteousness,” Ensign, Apr. 2002, 70.

  6. “Kau Fefine ʻi Saioné,” Ngaahi Himí, fika 201.

  7. Richard G. Scott, “Kuó u Tuku Kiate Kimoutolu ʻa e Fakatātā,” Liahona, Mē 2014, 32.

  8. Richard G. Scott, “Kuó u Tuku Kiate Kimoutolu ʻa e Fakatātā,” Liahona, Mē 2014, 33.

  9. Richard G. Scott, “Kuó u Tuku Kiate Kimoutolu ʻa e Fakatātā,” Liahona, Mē 2014, 33.

  10. Carole M. Stephens, “ʻOku ʻi ai Ha ʻUhinga Maʻongoʻonga ke Tau Fiefia Ai,” Liahona, Nōvema 2013, 117–17.

  11. Linda K. Burton, “Wanted: Hands and Hearts to Hasten the Work,” 124.

  12. M. Russell Ballard, “Ngaahi Faʻeé mo e ʻOfefiné,” Liahona, Mē 2010, 18.

  13. Discourses of Brigham Young, naʻe filifili ʻe John A. Widtsoe (1954), 216.

  14. Gordon B. Hinckley, “Standing Strong and Immovable,” Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 10, 2004, 20.