2018
Ko e Kiʻi Tia Ihu Kulokula ko Lutolofí
Tīsema 2018


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Ko e Kiʻi Tia Ihu Kulokula ko Lutolofí

Ko e fiefia moʻoni ʻo e Kilisimasí ko hono foaki ko ia ʻetau ʻofá mo e ngaahi meʻaʻofá kia Kalaisí. Ko e kau tangata poto ne fononga mai ke moihū ki he kiʻi pēpē ko Sīsuú, naʻa nau ʻomi ha koula, laipeno mo e mula. Ko e ngaahi meʻaʻofá ni ʻoku ʻi ai honau ngaahi ʻuhinga fakataipe.

Ko e koulá, ʻa e makakoloa mahuʻingá, ko ha meʻaʻofa feʻunga ia, he ko e koulá ko e fakataipe ia ʻo e tuʻunga fakatuʻi mo fakaʻeiʻeiki, he ʻe hoko ʻa Sīsū ko e “Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi, pea mo e ʻEiki ʻo e Ngaahi ʻEiki”.1

Ko e laipenó naʻe fakaʻaongaʻi ki he ngaahi ouau feilaulaú; ko e fakataipe ʻo e ʻOtuá, ko e meʻaʻofa ko e laipenó naʻá ne fakataipe ʻa Kalaisi ʻi hono fatongia ko e Taulaʻeiki Lahi maʻongoʻonga, ko e lami feilaulau, ko e fakalaloa pea mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e mulá ko ha lolo toputapu, ki he fakamaʻá pea faʻa fakaʻaongaʻi ki he fakatolongá. ʻE lava ke fakataipe ʻe he meʻaʻofa ʻo e mulá ʻa ʻEne teuteu ki Heʻene pekiá pea mo e toetuʻú pea mo Hono fatongia ko e faifakamoʻuí, ʻo tatau pē lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú, pea mo ha ola ʻo ʻEne Fakaleleí.2

ʻOku ou fifili pe ko e hā e ngaahi meʻaʻofa ʻoku tau foaki kia Kalaisí.

Ko e hā ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei taha te tau lava ʻo foaki ki he Fakamoʻuí, pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei taha te tau lava ʻo foaki ki he niʻihi kehé?

ʻI he ngaahi Kilisimasi ʻe niʻihi, ʻe lava ke kehe ia ki he niʻihi kehé mei he meʻa ʻoku tau aʻusiá.

KO E TALANOA ʻENI ʻO LUTOLOFÍ.3

Naʻe sio fakamamaʻu ha tangata ko Popi Mei, ne lotomamahi mo kafo hono lotó, mei he matapā sioʻata ʻi hono fale nofo totongí ki tuʻa ‘i ha pō momoko ʻi Tīsema. Ne huki pē hono kiʻi ʻofefine taʻu 4 ko Pāpulā ʻi hono fungá ʻo halotulotu fakalongolongo pē.

Naʻe puke lahi ʻaupito e uaifi ʻo Popi, ko ʻEveliní, pea naʻe ʻilo ʻe Popi te ne mālōlō. Naʻe ʻikai mahino kia kiʻi Pāpulā ʻa e ʻuhinga he ʻikai lava ke toe foki mai ai ʻene mamí ki ʻapí. Naʻe sio hake ʻa Pāpulā ki he fofonga ‘o ʻene tangataʻeikí mo fehuʻi ange, “Ko e hā ʻoku ʻikai tatau ai ʻa mami mo e mami ʻa e niʻihi kehé?

Naʻe maʻu e ngutu ʻo Popí mo fakatē loʻimata pē. Naʻe tupu mei heʻene fehuʻí ha taulōfuʻu mai ʻa e lotomamahí, kae pehē foki ki ha loto ʻita. Kuo pehē maʻu pē e moʻui ʻa Popí. Naʻe pau ke kehe e meʻa kotoa pē ia ʻi he moʻui ʻa Popí. Naʻe kau vaivai ʻa Popi ʻi heʻene kei siʻí, pea naʻe faʻa fakamamahiʻi ia ʻe he tamaiki tangata kehé. Naʻá ne fuʻu siʻisiʻi he taimi ko iá ke feʻauhi he ngaahi sipotí; naʻe faʻa ui ʻaki ia ha ngaahi hingoa ʻoku ʻikai ke ne fie manatu ki ai.

Talu mei he kei siʻi ʻa Popí, mo ʻene kehe pē pea hangē naʻe ʻikai pē ha taimi ia ʻe talitali lelei ai ia. Naʻe lavaʻi ʻe Popi ʻa e ako ʻunivēsití pea mali mo hono uaifi ʻofá peá ne houngaʻia he maʻu haʻane ngāue ko ha tokotaha faʻu tuʻuaki ʻi he Montgomery Ward lolotonga e tōlalo fakaʻekonōmiká. Naʻe faitāpuekina leva ia ʻaki hono kiʻi ʻofefiné. Ka naʻe taimi nounou pē ʻenau fiefiá.

Ne tupu mei he puke ʻa ʻEvelini he kanisaá, ke ʻosi ai ʻenau paʻanga ne fakahuú pea fakamālohiʻi ai ʻa Popi mo hono ʻofefiné ke na nofo ʻi ha feituʻu nofo totongi loki-ua ʻi he ngaahi feituʻu masivesiva ʻo Sikākoó. Naʻe mālōlō ʻa ʻEvelini ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē kimuʻa he Kilisimasí ʻi he 1938. Naʻe faifeinga ʻa Popi ke maʻu ʻe hono ʻofefiné ha ʻamanaki lelei, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne siʻi lava ʻo kumi haʻane meʻaʻofa kilisimasí. Ka kapau he ʻikai te ne lava ʻo fakatau ha meʻaʻofa naʻá ne vilitaki ke ne ngaohi ha meʻaʻofa—ko ia naʻá ne faʻu leva ha tohi talanoa.

Naʻe faʻu ʻe Popi ha kiʻi manu ʻi heʻene fakakaukaú peá ne fai e talanoá kia kiʻi Pāpulā ke fakafiemālieʻi ia mo ne maʻu ai ha ʻamanaki lelei. Naʻe toutou fai pē ʻe Popi ʻa e talanoá, ʻo tānaki fakalahi [fakalahi he taimi kotoa pē] ki ai he taimi kotoa pē naʻá ne fakahoko aí. Ko hai ne fai ki ai e talanoá? ʻOku fekauʻaki e talanoá mo e hā?

Ko e talanoa ne faʻu ʻe Popí naʻe fekauʻaki pē ia mo ia, ka ʻi he faʻunga ʻo ha talanoa fananga. Ko e tokotaha naʻá ne faʻu ki ai e talanoá ko ha taha liʻekina ia hangē pē ko iá. Ko ha kiʻi tia ko Lutolofi, naʻe ngingila hono ihú. Naʻe fakaʻosi ʻe Popi e tohí ʻo feunga pē mo e taimi ke ne foaki ia ki heʻene kiʻi taʻahiné ʻi he ʻaho Kilisimasí. Ka ʻoku ʻikai ngata ai e talanoá . . .

Naʻe fanongo e pule ʻo e Montgomery Ward fekauʻaki mo e kiʻi tohi talanoá peá ne tukuange kia Popi ha mahuʻinga ke ne fakatau e ngaahi totonu ki hono paaki ʻo e tohí. Naʻe kamata leva hono paaki ʻe he Wards ʻa e “Rudolph the Red-nosed Reindeer” pea tufaki ia ʻo laka hake ʻi ha ngaahi tatau ʻe 6 miliona.

ʻI he 1947, naʻe kole ʻe ha kautaha pulusinga lahi ke nau fakatau e ngaahi totonú mei he Wards, ke paaki ha tatau foʻou ʻo e tohí. ʻI he angaʻofa e CEO ʻo e Wards, naʻá ne fakafoki ai e ngaahi totonu fakalao kotoa pē kia Popi Mei. Naʻe aʻu e tohí ʻo hoko ko e tohi fakataua lelei tahá ia. Naʻe hoko atu ai ha ngaahi alea mo ha ngaahi kautaha meʻavaʻinga mo ngaohi meʻavaʻinga pea ʻi he taimi ko iá, kuo toe mali ʻa Popi Mei pea tupu tokolahi hono fāmilí, ne nau tuʻumālie mei he talanoa naʻá ne faʻu ke fakafiemālieʻi hono ʻofefine lotomamahí. Ka ʻoku ʻikai ngata ai e talanoá . . .

Naʻe faʻu ʻe he tokoua-ʻi he-fono ʻo Popí, Sione Mākisi, ha foʻi hiva ki he talanoa ʻo Lutolofí; naʻe lekooti ia ʻe he tokotaha hiva kaupoe ko Sini ʻAutilí. Naʻe tukuange mai ʻa e foʻi hiva “Rudolph the Red-nosed Reindeer” ʻi he 1949 pea naʻe fakataua ange ia ʻi ha toe hiva Kilisimasi, tukukehe ʻa e “White Christmas.”

Naʻe hoko e meʻaʻofa naʻe faʻu ʻe Popi maʻa hono ʻofefiné he kuohilí ko ha meʻa ke ne toutou tāpuekina ia. Naʻe ako ʻe Popi ʻa e meʻa mahuʻinga, ʻo hangē pē ko hono kaungāmeʻa ko Lutolofí, ʻoku ʻikai ke fuʻu kovi ʻa ʻete kehé . . . ko hono moʻoní, ʻe lava ke hoko moʻoni ʻete kehé ko ha tāpuaki. Ko e meʻa mahuʻinga ʻo e talanoá ko e meʻaʻofa ʻo e ʻofá.

Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē: “ʻOku kau moʻoni ʻa e ʻOtua ʻo e ʻunivēsí ʻi heʻetau fanga kiʻi aʻusia iiki mo fakafoʻituituí. ʻI he haʻohaʻonga ʻo ʻEne pule aoniu maʻongoʻongá, ʻokú Ne tokaimaʻananga, ʻafioʻi, mo ʻofa haohaoa ʻiate kitautolu.”4

Kuo mau ngaohi fakafāmili ha meʻaʻofa makehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke tuku ʻi lalo ʻi heʻemau fuʻu ʻakau Kilisimasí. Ko ʻemau meʻaʻofa kia Kalaisí; ʻe fakahoko ʻe he mēmipa kotoa pē homau fāmilí ha palōmesi pe tukupā ki he Fakamoʻuí pea faʻo ia ʻi ha puha meʻaʻofa kuo kofu pea fakaava ia he Kilisimasi takitaha ke mau vakai ki he tuʻunga ʻo ʻemau feinga ko ia ke foaki moʻoni ha meʻaʻofa kia Kalaisí.

Fakatauange te tau foaki ʻi he Kilisimasi ko ʻení ha meʻaʻofa kia Kalaisi ʻe fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa mo e mateaki kiate Iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakahā 7:16.

  2. Bible Dictionary. Myrrh, page 736.

  3. Liliuʻanga ʻo e moʻuí/ko e ngaahi talanoa mālie fekauʻaki mo e talanoa puipuituʻa ʻo e Kiʻi Tia ko Lutolofí. 23 Tīsema, 2010.

  4. Neal A. Maxwell, “Yet Thou Art There”, October 1987 General Conference.