2018
Maʻu ha Mālohi Lahi Ange mei he Naunau Faka-Lēsoni Foʻoú
Tīsema 2018


Founga Fakakomipiutá Pē

Maʻu ha Mālohi Lahi Ange mei he Naunau Faka-Lēsoni Foʻoú

ʻOku hoko ha ngaahi liliu lahi ki he Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he 2019

ʻĪmisi
man reading scriptures

Fakakaukau kapau ʻoku ʻoatu ha mālohi lahi ange ki hoʻo moʻuí—ʻa e mālohi ke liliu, fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí, ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻokú ne ʻākilotoa koé. Ne tau maʻu maʻu pē ʻa e mālohí ko iá—ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻo fakafou ʻi Heʻene folofolá, ka ʻoku fakataumuʻa ʻa e ngaahi liliu ki he Lautohi Faka-Sāpaté mo e Palaimelí ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu fakaʻaho e mālohi ko iá ʻi heʻetau moʻuí.

Ko Makenisī au, ko ha taautaha kei talavou pea ne u kau hono faʻu e nāunau foʻou ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au maʻá e ʻapí, Lautohi Faka-Sāpaté mo e Palaimelí. Kuó u monūʻia ke tokoni ʻi hono faʻu ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú pea kuó u vakai ki hono kehekehé, mo e mālohi ʻe ala hoko ki he moʻui ʻa ha taha ʻi hono ako fakalelei e folofolá, kae tautautefito ki heʻeku moʻuí.

ʻI he taimi naʻá ku fuofua kau ai ki hono faʻu ʻo e nāunau Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, naʻe ʻikai ke u fuʻu fakapapauʻi ia. Taimi ʻe niʻihi ne faingataʻa moʻoni ke u lau fakaʻaho ʻeku folofolá—neongo ne u faʻa ongoʻi maʻu pē hono kehekehé mo fakatokangaʻi e ngaahi tāpuaki ne u maʻu ʻi heʻeku toutou lau iá (ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku “lau pē ha foʻi veesi kimuʻa pea mohé koeʻuhi ke nau tala kuo ʻosi lau ʻenau folofolá”?) Ka kuo akoʻi au heʻeku lau fakamātoato e folofolá lolotonga ʻeku tokoni ki hono faʻu ʻo e ngaahi nāunau ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo e (1) ʻikai ngata pē ʻi heʻeku tuku ha taimi feʻunga ke u ako e folofolá, ka (2) ʻoku ou lava ke maʻu ha ngaahi fakahā lelei, maʻá ku ʻi heʻeku feinga moʻoni ke maʻu e Laumālié ʻi heʻeku akó.

ʻI heʻeku ngāue ko ia ki he nāunau Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú kuó u maʻu ai ha faingamālie makehe ke toe lelei ange hono ako mo ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá. Pea neongo ʻoku lahi ha kau taautaha kei talavou he ʻikai te nau maʻu e faingamālie tatau, ʻoku ou maʻu ha loto falala ʻe lava ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke fai ia maʻatautolu taki taha.

ʻOku poupouʻi kitautolu he fokotuʻutuʻu kotoa pē ke tau lau e folofolá maʻatautolu pea hiki ʻetau ngaahi fakakaukaú, mo ha ngaahi fakakaukau fakatokāteline iiki ʻokú ne akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi vēsí, mo fakaafeʻi kitautolu ke tau fehuʻi hifo pe ko e hā kuo tau akó. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he kiʻi founga faingofua ko ʻeni hono lau e folofolá ke tau toe ako lahi ange ai fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga ʻoku mahuʻinga mālié pea ʻeke hifo kiate kitautolu pē ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe tokoni ke tau fakalaulauloto ai ki he ngaahi kaveinga ko iá. Ka ʻi he nāunaú ni, ʻoku fakahoko ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e meʻá ni. ʻI hoʻomou fakatahá, te mou lava ʻo talanoaʻi e ngaahi moʻoni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuó ne fai ha liliu ʻiate koé, pea lava ʻe he niʻihi kehé ke fai e meʻa tatau—ʻo mou ngāue ki he taumuʻa tatau: ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

ʻE lava ke fokotuʻu ha founga foʻou ki hono ako ʻo e folofolá, pea ʻe ngali faingataʻa hono kamataʻí. Ka ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo tokoniʻi koe ʻo hangē ko ia ko ʻEne lava ʻo tokoni ʻi ha meʻa peé. Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia hono kamataʻí pe hoko atu hono fakaʻaongaʻi ha founga ki hono ako faivelenga e folofolá, fakapapauʻi ke ke tafoki kiate Ia. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tāpuakiʻi koe mo e niʻihi kehé ʻaki ha holi lahi ange ke mou lau ʻEne folofolá.