2018
Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko ia Ne Fai ʻe he Fakamoʻuí
Tīsema 2018


Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko ia Ne Fai ʻe he Fakamoʻuí

ʻI hoʻo fai ho lelei tahá ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakaʻā ho mata pea te ke lava ai ʻo mamata ʻaki e ʻofá mo e manavaʻofá.

ʻĪmisi
ministering with elderly woman

Ktuo tau fakatokangaʻi kotoa pē ha kaungāmeʻa ʻoku faingataʻaʻia pē ko ha taha ʻoku tuenoa pe fakamataliliʻi ʻi he akó. Mahalo pē kuó ke ʻosi fanongo fekauʻaki mo ha taha ʻi homou uōtí pe koló ʻokú ne foua ha faingataʻaʻia lahi. ʻI he ngaahi taimi pehe ní, ko e hā e meʻa te ke lava ʻo faí?

Taimi ʻe niʻihi ʻe faingataʻa ke ke ʻilo e founga te ke tokoni aí. ʻE ngali faingofua ange ke ke tali ke tokoni ha taha kehe, ka ʻoku lahi e meʻa te ke lava ʻo faí, ʻo tatau ai pē kapau ko hono fakahāʻi ki he niʻihi ʻoku mou feohí ʻokú ke tokanga atu. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingamālié, pea ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá, hohaʻá mo e tokanga ki he niʻihi kehé, ʻokú ke ngāue fakaetauhi ai.

Ko ha Tokoni Fakataautaha

Ngāue Fakaetauhí. Mahalo kuo tātuʻolahi hoʻo fanongo he foʻi lea ko iá kimuí ni mai. ʻI he kuohilí, ne tau faʻa talanoa ai fekauʻaki mo e fatongia fakaetauhi ʻo e Fakamoʻuí pe ko e kau palōfitá, ka kuó ke fakakaukau pe ʻoku ʻi ai haʻo fatongia fakaetauhi fakataautaha?

ʻOku ʻuhinga ʻa e ngāue fakaetauhí ke ke ʻofa mo tokangaʻi ʻa e niʻihi kehé mo fai ʻa e meʻa ne mei fai ʻe Fakamoʻuí kapau naʻá Ne ʻi heni tonu mo kitautolu he ʻahó ni. ʻOku hoko e ngāue fakaetauhí ko ha founga ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea mo maʻu ʻenau ngaahi fie maʻu fakalaumālié mo fakatuʻasinó foki.

“Naʻe ʻikai haʻu [ʻa Sīsuú] ke tauhi ia, ka ke [ngāue fakaetauhi].” (Mātiu 20:28). Naʻá Ne ngāue fakaetauhi ʻi Heʻene “faʻa feʻaluʻaki ʻo fai leleí” (Ngāue 10:38). ʻI homau tufakanga ko ʻEne kau ākongá, kuo kole mai ke mau muimui ki Heʻene sīpingá.ʻOkuʻi ai hotau fatongia fakaetauhi fakataautaha!

Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke palani ha fuʻu ngāue lahi ke ngāue fakaetauhi ai. Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie ngāue tokoni ʻoku ʻi ai hono founga ngāue pau—ʻi hotau fāmilí, ʻi hotau uiuiʻi faka-Siasí, mo ʻetau kau ʻi he ngaahi kulupu ngāue tokoni fakakoló. …

“[Ka] ʻoku lahi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ʻoku ʻikai hano founga ngāue pau—ʻo ʻikai tali ke toki vahe mai—pea ʻoku hoko mai ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi ʻoku tau fetaulaki ʻi he fononga ʻo e moʻuí.”1

ʻI he taimi lahi, ʻoku hoko ʻa e ngāue fakaetauhi faka-Kalaisí ʻi he ngaahi ngāue iiki mo fakamātoato ʻoku fai fakaʻahó.

‘Alu Atu Taki Taha

ʻI he hā ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne folofola ke nau haʻu ʻo ala ki he kafo ʻi Hono vakavaká pea mo e mataʻi faʻó ʻi Hono nimá mo Hono vaʻe. “O nau fai ʻeni mo ʻalu atu taki taha kae ʻoua kuo ʻalu atu kotoa pē” (3 Nīfai 11:15; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Peá Ne fakaafeʻi kinautolu ke ʻomi kinautolu kotoa pē ʻoku puke, ketu, pe ha “faʻahinga mahaki [pē] … pea naʻá ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he ʻomi ʻa kinautolu kiate iá” (3 Nīfai 17:7, 9; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Hili iá, naʻá Ne “fua hake ʻa ʻenau fānau īkí, taki taha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí” (3 Nīfai 17:21; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Christ blesses the Nephites

ʻAʻahi ʻa Kalaisi ki he Kakai Nīfaí, tā ʻe Minerva K. Teichert

Ne ʻikai ko ha falukunga kakai tokosiʻi ʻeni. ʻOku talamai ʻe he folofolá ne fakafuofua ki ha kakai nai ʻe toko 2,500 ne ʻi aí (vakai, 3 Nīfai 17:25). Ka naʻe kei toʻo pē he fakamoʻuí ha taimi ke fai fakamoʻui, fakanonga, poupou mo fakahaaʻi ʻEne ʻofá ki he tokotaha kotoa pē.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai ha pōpoaki mahuʻinga mo ongongofua fakataautaha heni. ʻOku ngāue fakaetauhi ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻofa ʻiate kitautolu fakataautaha.”2 Ko e ʻofa ʻoku fakahaaʻi ʻe Sīsū ki he toko tahá ʻa e taumuʻa ʻo e ngāue fakaetauhí.

Mata ke Mamata

Naʻe tokoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻi Hono ʻātakaí. Naʻe pehē ʻe Sini B. Pingihemi, Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, naʻá Ne “fofonga malimali foki, talanoa, lue, fanongo, tuku taimi, fakalotolahi, akoʻi, fafangaʻi, mo faʻa fakamolemole. Naʻá Ne tokoniʻi e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, kaungāʻapí kae pehē ki he solá foki, naʻá Ne fakaafeʻi e ngaahi mahení mo kinautolu ne ʻofa aí ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki fungani ʻo ʻEne ongoongoleleí.”3

Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha fofonga ke ʻafioʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa pē Ne feohi mo iá, pea naʻá Ne alanima atu ʻo tokoniʻi kinautolu kotoa! Te tau lava ʻo muimui ki Heʻene sīpingá mo ala atu ʻo tokoniʻi kinautolu ʻoku fie maʻu ʻetau tokoní foki.

Ka ʻoku haohaoa e Fakamoʻuí. ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo ʻilo e fie maʻu ʻa e niʻihi kehé pea ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí? Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati: “Ko ho‘omou lotu pongipongí he ‘aho foʻou kotoa pē, kole ki he Tamai Hēvaní ke fakahinohino‘i kimoutolu ke mou ‘ilo‘i ha faingamālie ke tokoni ai ki ha taha ‘o ‘Ene fānau pelepelengesí. Pea mou fononga atu he ‘ahó ʻoku fonu homou lotó ‘i he tui mo e ‘ofa, ‘o kumi ha taha ke tokoni‘i. … Kapau te mou fai ‘eni, ‘e tupulekina ho‘omou ngaahi ongo fakalaumālié, pea te mou ‘ilo‘i ‘a e ngaahi faingamālie ke mou tokoni aí, ‘a ia ne teʻeki ke mou ʻilo kimuʻa ʻe malavá.”4

Talangofua ki he Ngaahi Ueʻi

Fakakaukauloto ki heni: ʻOkú ke vakai atu ki ho kaungāmeʻa he akó ʻoku kiʻi loto mamahi. ʻOkú ke ongoʻi ʻoku totonu ke fai ha meʻa maʻana, ka ʻokú ke hohaʻá naʻá ke hohaʻasi pe fakamaaʻi ia pe ko koe. Pea kamata leva ke ke fifili pe ko ha ongo fakalaumālie ia pe ko koe pē ia.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke ʻilo pe ʻokú ke maʻu ha ongo fakalaumālie ke ngāue fakaetauahi pe ko hoʻo fakakaukau pe ia ʻa koé, ka ʻoku akoʻi kitautolu ʻe Molomona ʻi he founga ke tau ʻiloʻi ai e ngaahi ongo fakalaumālié: “Ko e meʻa ko ia ʻoku tupu mei he ʻOtuá ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke failelei maʻu ai pē; ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke faileleí, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá” (Molonai 7:13).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Kapau te tau siofi fakalelei mo tokanga, pea kapau te tau talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú, te tau lava ai ʻo fai ha ngaahi lelei lahi.”5

Ko e Ngāue Fakaetauhí ʻOku maʻá e Kakai Kotoa Pē

Lolotonga e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 2018, naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Kuo fai ʻe he ʻEikí ha ngaahi liliu mahuʻinga ki he founga ʻetau fetauhiʻakí. ʻE fetauhiʻaki ʻa e kāingá—ʻa e matuʻotuʻa mo e talavou—ʻi ha founga foʻou mo lelei ange.”6 ʻE kau heni e ngaahi faingamālie ke tau ngāue ai mo ha hoa ngāue fakaetauhi, ka ko e ngāue fakaetauhí ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia ʻoku fai he ʻaho Sāpaté pe lolotonga e ngaahi ʻekitivitī ʻo e Mutualé. ʻOku ʻikai ko ha fatongia pē ia ʻoku haʻu fakataha mo ha ngaahi uiuiʻi.Ko e ngāue fakaetauhí ʻoku maʻá e kakai kotoa pē. ʻOku fai ia ʻi he taimi kotoa pē.

ʻĪmisi
shaking hands

ʻI he taimi naʻe papitaiso ai kitautolú, naʻa tau palōmesi ai ʻoku tau “loto ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa; ʻio, pea [tau] loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:8-9). Ko e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ko ha konga ia ʻo e meʻa naʻa tau palōmesi te tau faí.

Naʻe pehē ʻe Poni L. ʻOsikasoni, Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí, “ʻOku finangalo mai e ʻEikí ke vakavakai holo ʻi ho toʻú peá ke tokoni leva ʻi he founga tatau naʻá Ne mei fakahoko ai iá.”7 ʻI hoʻo fai iá, te Ne fakaʻā ho matá ke ke mamata ai ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa ki he founga ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé. He ʻikai te Ne tuku koe ke ke fakamahamahaloʻi pē e meʻa ke ke faí. Te Ne tataki koe ki he founga lelei taha ke ngāue fakaetauhi ai kiate kinautolú.

ʻOku ʻOmi ʻe he Ngāue Fakaetauhí ha Ngaahi Tāpuaki

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻI heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeikí [ʻa e ʻEikí], kuo pau ke tau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí.”8 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tāpuakiʻi e niʻihi kehé; ʻokú ne tāpuakiʻi foki mo kitautolu.

Naʻe pehē ʻe Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: ʻI heʻetau alanima atu ʻaki hotau lotó ki he niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi he ʻofa faka-Kalaisí, ʻe ʻi ai e meʻa fakaofo ʻe hoko kiate kitautolu.ʻOku fakamoʻui, maʻa mo mālohi ange ai hotau laumālié. Te tau fiefia, nonga, mo ongoʻi lelei ange ai e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”9

Kuo hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakahaaʻi mai ʻa e hala ki ha moʻui ʻoku fungani ange mo kakató. ʻE ʻomi ʻe he ngāue fakaetauhí ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí, ha nonga mo ha fiefia ki hoʻo moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “Ngaahi Meʻaʻofa Mahuʻinga mei he ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 10.

  2. Ronald A. Rasband, “One by One,” Liahona, Nōvema 2000, 29.

  3. Jean B. Bingham, “Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 104.

  4. M. Russell Ballard, “Ke Mou Femoʻuekina ʻi he Ngāue Leleí,” Liahona, Nōvema 2012, 31.

  5. Thomas S. Monson, “Three Goals to Guide You,” Liahona, Nov. 2007, 121.

  6. Russell M. Nelson, “Tuku Ke Tau Fai Mālohi,” Liahona, Mē 2018, 118.

  7. Bonnie L. Oscarson, “The Needs before Us,” Liahona, Nōvema 2017, 26.

  8. Russell M. Nelson, “Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Mālohi mo e Mafai ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 69.

  9. Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu,” Liahona, May 2010, 75.