2022
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo hono Tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté ke Māʻoniʻoní
Tīsema 2022


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo hono Tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté ke Māʻoniʻoní

Hili haʻamau fanongo ki ha ngaahi lēsoni fakaʻofoʻofa lahi fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻo hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní, naʻa mau fakakaukau fakafāmili ko e taha ʻo e ngaahi lao homau fāmilí ko hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté.

ʻOku haʻu fakataha hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo ha fakaafe ke “ʻahiʻahiʻi ai au” (Malakai 3:10). Ko e moʻoni, ne ʻahiʻahiʻi kimautolu, pea naʻa mau loto ke fakamoʻoniʻi ki he ʻEikí ʻoku mau tui. ʻI ha Sāpate ʻe taha hili ʻa e lotú, naʻe telefoni mai mei he akó ʻa e faiako homa ʻofefine naʻe teuteu ke ʻosi mei he kalasi lautohi siʻí, ʻo ne kole ange ke ʻalu ange ki he akó.

Ne ʻi he lokiakó ʻa e faiakó mo ha fānau ako kehe ʻo teuteu ki ha feʻauhi lahi ʻa e motú ne fai ʻi he pongipongi Mōnité. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe hoku ʻofefiné ki he faiakó ko e taha ʻo e ngaahi lao homau fāmilí ke ʻoua naʻa fai ha ngāue fakaako ʻi he ʻaho Sāpaté. Ne fie lea mai ʻa e faiakó ki hoku uaifí, ʻa ia naʻá ne fai ange ʻa e fakamatala tatau. Naʻe fie lea mai leva ʻa e faiakó kiate au. Pea ko e moʻoni, ne u vahevahe ange ʻa e fakamatala tatau pē. Naʻá ne fuʻu loto-mamahi. Naʻá ne talamai ʻokú ne tui ki hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní, ka ko ha feʻauhi mahuʻinga ʻaupito ʻeni ne mahuʻinga ʻa e teuteú ki he ikuná. Ne u talaange naʻe mahino kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e feʻauhí ka ʻoku mahuʻinga ange kiate kimautolu hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. Naʻá ne tamateʻi mai ʻa e telefoní ʻou moʻutāfuʻua ai.

ʻI he pongipongi Mōnité naʻe manavasiʻi homa ʻofefiné ke ʻalu ki he akó ʻo fehangahangai ai mo e faiakó. Ne ʻave ia ʻe hoku uaifí ki he akó ka ne ʻilo ai kuo liʻaki ʻe he faiakó homa ʻofefiné. Naʻe ʻave ia ʻe hoku uaifí ki he feituʻu naʻe fai ai e feʻauhí, ʻa ia ne kau fakataha ai hoku ʻofefiné mo hono kaungāakó. Naʻe ʻikai ke ikuna ʻe homa ʻofefiné ʻa e feʻauhi he ʻaho ko iá, ka ko ia toko taha pē ʻi he fānau ako mei hono ʻapiakó naʻá ne ikuna ha palé.

Ne fakamanatu ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí ke nau: Manatu ki he ʻaho sāpaté, ke tauhi ia ke māʻoniʻoni.

“Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē:

“Ka ko hono fitu ʻo e ʻahó ko e Sāpate ia ʻo [e ʻEikí] ko ho ʻOtua: ʻoua naʻá ke fai ʻi ai ha ngāue ʻe taha, ʻa koe, pe ko ho fohá, pe ko ho ʻofefiné, ko hoʻo tamaioʻeikí, pe ko hoʻo kaunangá, pe ko hoʻo fanga manú, pe ko e muli ʻoku nofo ʻi ho lotoʻaá” (ʻEkesōtosi 20:8–10).

Naʻe folofola leva e ʻEikí ki hono ʻuhingá. He naʻe ngaohi ʻe [he ʻEikí] ʻi he ʻaho ʻe ono ʻa e langí mo e fonuá, mo e tahí, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí, pea ne malōlō ʻi hono fitu ʻo e ʻahó: ko ia naʻe tāpuakiʻi ai ʻe [he ʻEikí] ʻa e ʻaho sāpaté ʻo ne fakatapui ia” (ʻEkesōtosi 20:11).

Ko e pōpoaki tatau pē ʻeni ne vahevahe ʻe he palōfita ko ʻApinetaí ki he Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeikí. (Vakai Mōsaia 13:16–19.) ʻOku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:13, “Pea ko e ʻaho ko ʻení, ʻoua naʻá ke fai mo ha toe meʻa kehe, kae tuku pē ke teuteuʻi hoʻo meʻakaí ʻi he loto ʻoku angatonu koeʻuhí ke haohaoa ʻa hoʻo ʻaukaí, pe ko hono ʻai ʻe tahá, koeʻuhí ke kakato ʻa hoʻo fiefiá”.

ʻI he veesi 16 ʻoku pehē, “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻe fakatatau ki hoʻomou fai ʻení ʻa hoʻomou maʻu ʻa e mahu ʻo māmaní.”

ʻI he ngaahi lea ʻa hotau Palōfita ʻofeiná, ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni, ʻi heʻene lea ʻi he Konifelenisi Lahi ʻi ʻEpeleli 2015, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” naʻá ne pehē: “Ne hoko ʻa e Sāpaté ko ha ʻaho ʻo e fakaakeake fakafoʻituitui. Naʻe ʻomi ʻe he Sāpaté ʻa e fakafiemālie naʻe fiemaʻu lahí.”

Naʻá ne hoko atu, “Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola “naʻe ngaohi ʻa e sāpaté koeʻuhí ko e tangatá, ka naʻe ʻikai ngaohi ʻa e tangatá koeʻuhí ko e sāpaté? (Maʻake 2:27). ʻOku ou tui naʻá Ne [finangalo] ke mahino kiate kitautolu ko e Sāpaté ko ʻEne meʻaʻofa ia kiate kitautolu, ʻokú ne ʻomi ha mālōlō moʻoni mei he haʻahaʻa ʻo e moʻui fakaʻahó pea mo ha faingamālie ke fakafoʻou fakalaumālie mo fakatuʻasino ai. Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻaho makehé ni, ʻo ʻikai ki he fakafiefiá pe ngāue fakaʻahó ka ke mālōlō ai mei he ngāué, ko ha tokoni fakatuʻasino mo fakalaumālie.”1

ʻOfa ke tau manatuʻi maʻu pē ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Fakatauange te tau manatuʻi foki naʻe tāpuakiʻi mo fakatapui ʻe he ʻEikí ʻa e ʻahó maʻatautolu ko ʻEne fānau, ke tau mālōlō ai mei heʻetau ngaahi ngāue kotoa pē. Ko e ʻOtua Ia ʻo e ʻunivēsí; Naʻá Ne fokotuʻu ʻa e Sāpaté pea naʻá Ne ʻai Ia ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga moʻui ʻaki ʻEne mālōlō mei Heʻene ngaahi ngāué. Ko ha ʻaho māʻoniʻoni ia kiate Ia, pea ʻoku totonu foki ke hoko ia ko ha ʻaho māʻoniʻoni kiate kitautolu.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻaho Sāpaté ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻEikí kiate kitautolú, ko hano fakahaaʻi moʻoni ia ʻo ʻEne ʻofa haohaoa mo taʻengatá. Ko kinautolu ʻoku fili ke fai e meʻa kotoa te nau lavá ke tauhi ia ke māʻoniʻoní, he ʻikai ngata pē ʻi heʻenau mamata ki he ngaahi maná ka te nau utu foki mo e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa kuo talaʻofa maí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sapaté,” Liahona, Mē 2015, 129.