2022
Ko e Kau Ngāue Tokoní Ko e Meʻa Pē Ia Naʻe Tuʻutuʻuni ʻe he Toketaá, maʻá e Kau Haʻamoa ʻAmeliká
Tīsema 2022


Ngaahi Peesi Fakalotofonua

Ko e Kau Ngāue Tokoní Ko e Meʻa Pē Ia Naʻe Tuʻutuʻuni ʻe he Toketaá, maʻá e Kau Haʻamoa ʻAmeliká

ʻOku ʻoatu ʻe ha kau toketā, ʻa ia ne uiuiʻi ko ha kau faifekau, ha tokanga [fakafaitoʻo] ne ʻikai maʻu ʻi ha vahefonua ʻo e Motu Pasifikí kae ʻoua kuo aʻu mai ki he taimí ni.

Fakataha mo e tokoni mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku toe ō mai ai ha kau toketā ngāue tokoni mei he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ki Haʻamoa ʻAmelika ke tokoni ʻi hono fakaleleiʻi e tokangaekina ʻo e kau mahakí.

ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí, naʻe ui ai ha kau toketā ʻe toko tolu mo honau ngaahi malí ko ha kau faifekau ngāue tokoni ke ngāue ʻi he Senitā Faitoʻo Fakatalopiki ʻa Linitoni B. Sionisoní (Lyndon B. Johnson Tropical Medicine Center) ʻi Pangopangó.

Ne nofo ʻa Toketā ʻOtilī Tā mo hono husepāniti ko Tēvitá ʻi ʻOlikoni, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha Māʻuli (Obstetrics) mo ha Toketā ki he mahaki ʻi he kakai fefiné (Gynecology) mo ha toe taukei makehe ʻi he ʻIuolosií (Urology). Naʻá ne feinga mo Tēvita, ko ha ʻenisinia ne toki maʻu vāhenga mālōlō, ke fakakaukauʻi e meʻa hoko ke na hoko atu ki aí.

Ne pehē ʻe Toketā Tā, “Naʻá ku fakakaukau ki ha taimi ʻi he kahaʻú ke u hoko ai ko ha faifaleʻi fakafaitoʻo fakaʻēlia ki he taha ʻo e ngaahi misiona lahi ʻi he Siasí. Ka naʻá ma maʻu ha telefoni mei he ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻa e Siasí mo ha faingamālie ko ʻeni ke ngāue ko ha toketā fakahoko faitoʻo ʻi he taimi ní.”

Naʻá ne ongoʻi naʻe mātuʻaki mahuʻinga ke ne haʻu, he ko ha toketā fefine ia kuo ngāue ke fakatupulaki hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei ʻoku makehe ki he houʻeiki fafiné. ʻOku hohaʻa ʻa Toketā Tā ki he lahi ʻo e kanisā ʻi he kakai fefine ʻi Haʻamoa ʻAmeliká pea ʻokú ne palani ke tokoni ki he Potungāue Moʻuí ke fakaleleiʻi e faingamālie ki he moʻui leleí maʻá e houʻeiki fafine fakalotofonuá.

Lolotonga ʻena ʻi Haʻamoa ʻAmeliká, ʻoku lolotonga ngāue ʻa ʻEletā Tēvita Tā—ko ha ʻenisinia taukei ʻi he vakapuná—mo e timi ʻenisinia mo monomono ʻa e falemahakí. ʻOkú ne pehē kuo fakamānako ʻa e moʻuí ʻi heʻene hoko ko e faifekaú. “Koeʻuhi ʻoku ou tui hoku pine faifekaú, ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ko ha mēmipa au ʻo e Siasí. Kuo hoko ia ko ha faingamālie maʻongoʻonga ke tali ha ngaahi fehuʻi mei he niʻihi kehé mo vahevahe ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie kuó u aʻusiá.”

ʻOku haʻu ʻa Simi mo Hēleni Kepihaati mei Kuleni Sakisoni (Grand Junction), ko ha kiʻi kolo ʻi he fakahihifo ʻo Kololató. Ko Simí ko ha toketā tafa ʻo e huí mo e uouá pea fakatefito ʻi hono tokangaʻi e kau mahaki ʻoku moʻua ʻi he ngaahi tūkunga ʻo e filosilivá.

Hangē ko e ongo Taá, naʻe fakakaukau foki mo e ongo Kepihātí ke na ngāue tokoni ko ha ongo faifaleʻi fakafaitoʻo pea koeʻuhí ʻokú na poto ʻi he lea faka-Sipeiní, naʻá na fakakaukau ai te na lava ʻo ngāue ʻi he fonua lea faka-Sipeiní. Neongo iá, naʻe toe fai foki ha fetuʻutaki atu kiate kinaua ke na haʻu ki Haʻamoa ʻAmelika, he naʻe teʻeki ke ʻi ai ha taha ʻi he falemahakí ʻoku taukei ʻi he filosilivá kimuʻa. ʻI he aʻu atu ʻa Toketā Kepihātí, ne ʻi ai ha lisi lōloa ʻo e kau mahakí ke sio ki ai.

ʻOkú ne pehē, “Kuo mau lava ʻo tokoni ki he kau mahaki kuo nau mamateá koeʻuhí he naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi kei taimi honau ngaahi tūkungá. ʻE toe tokoniʻi lahi ange kinautolu ʻi he taimi te mau fakahoko ai ʻemau ngaahi ngāue faitafá ʻi hení.”

ʻOku ʻi ai ha mataʻitohi MA ʻo Sisitā Kepihaati ʻi he tupulaki ʻa e fānaú pea naʻá ne akoʻi ha ngaahi kalasi ʻi he kolisi komiunitī ʻi Kuleni Sakisoní maʻá e ngaahi mātuʻa ʻo e fānau ako tokamuʻá. ʻOkú ne akoʻi he taimí ni ʻa e ngaahi kalasi tatau pē ʻi he Kolisi Komiunitī ʻa Haʻamoa ʻAmeliká ʻi he ʻaho ʻe nima he uike.

Kuo ʻosi fakatupulaki ʻe he ongo Kepihātí ha ngaahi vā fetuʻutaki vāofi ʻaupito mo e kau mahakí. “Kuo fakaafeʻi kimaua ki ha mali ʻe ua!”

Naʻe ngāue ʻa Lōpeti Ketingitoni ʻi he faitoʻo ki he meʻa fakatuʻupakeé ʻi ʻIutā peá ne maʻu vāhenga mālōlō ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. ʻI he 2020 naʻá ne maʻu ai ha telefoni mei ha taki māʻolunga ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti ʻo ʻeke ange pe naʻe ʻi ai nai ha taimi naʻá ne fakakaukau ai ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau fakafaitoʻo.

“Naʻá ku lotu fakamātoato mo hoku uaifi ko Suú ke ʻiloʻi pe ko ha meʻa ʻeni ʻoku totonu ke ma fai peá ma maʻu ha tali fakaʻofoʻofa mei heʻema Tamai ʻi Hēvaní ʻoku totonu ke ma ō.”

ʻOku pehē ʻe Toketā Ketingitoni, “Ne ʻikai ke u fuʻu fakapapauʻi pe te u toe foki ʻo fakahoko ia hili ha taimi fuoloa ʻeku mavahé. Naʻá ku toe hohaʻa foki ke sio ki ha kau mahaki ʻoku ʻi ai honau ngaahi tūkunga fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu fakatalopikí, ko ha meʻa ne teʻeki ke u sio ai ʻi heʻeku ngāue ʻi ʻIutaá. Ka kimuʻa peá u mavahé, ne foaki mai ʻe hoku taki faka-Siasí ʻi hoku feituʻú ha tāpuaki peá ne talamai ʻe tāpuakiʻi au ʻaki ʻa e ʻatamai manatú ke tokoni ki he kakai ʻi hení. Naʻá ku toutou ʻilo ʻi heʻeku vakavakaiʻi ha taha mahakí, naʻe lava ke u manatuʻi ha meʻa naʻá ku ako ʻi he akoʻanga fakafaitoʻó ʻi he taʻu ʻe 40 tupu kuohilí, ʻa ia ko e meʻa pē ia naʻe fiemaʻu ʻe he taha mahaki ko ʻení. Ko ha tāpuaki moʻoni ia mei he ʻEikí.”

ʻI Siulai ʻo e 2022, naʻe fakakakato ai ʻe he ongo Ketingitoní ha taʻu ʻe ua ʻo ʻena ngāue ʻi Pangopangó. Naʻá na ʻofeina e miniti kotoa pē ʻo hona taimi ʻi aí.

Ne lea ʻa e Palesiteni Fakaʻēlia mālōlō ʻo e Pasifikí, Viniseni Heleki ʻi ha polokalama fakamāvae maʻá e ongo Ketingitoní. Naʻá ne manatuʻi e taimi ne faʻa faingataʻa ai ke maʻu ʻe he kau mahaki ʻi ʻAmelika Haʻamoá ʻa e tokangaekina fakafaitoʻo totonú. “Ne u vakai ki ha feinga ʻa e kakai mei he motú ke [ō] ki Nuʻusila ke maʻu ha faitoʻó ka ko e niʻihi tokosiʻi ʻaupito pē ne lavá. . . . Ne u fakakaukau ʻe fakaʻofoʻofa moʻoni ke maʻu e ngaahi founga fakafaitoʻo ko ʻení ʻi ʻapí ni pe ʻi Haʻamoa ʻAmelika. Fakataha mo ha poupou meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻa ia ko ha toketā pē foki ia, ko ʻEletā Heleki naʻá ne faʻufaʻu ʻa e polokalama naʻe iku ʻo ʻomi ai ʻa e ongo Ketingitoní mo e kau toketā kehe ki he Pasifikí.

ʻI heʻene lea fakaʻosí, ne pehē ʻe Toketā Ketingitoni, “Kuó u mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku tokoni ki he kakai ʻi hení.

Kuo hoko ia ko ha aʻusia loto-fakatōkilalo mo fakafiefia.”