2022
Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó
Tīsema 2022


Ngaahi Peesi Fakalotofonua

Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Naʻe toki tukuange mai kimuí ni ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha kalasi foʻou ko ha konga ʻo ʻenau polokalama ako ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻOku ʻikai tatau ʻeni mo e ngaahi kalasi kimuʻá, he ʻoku ʻikai fakatefito ia ʻi hono aʻusia ʻo e ngaahi taumuʻa fakatuʻasinó pe fakapaʻangá. Ka, ʻoku fakamatala ia ki heʻetau tuʻunga moʻui lelei fakaelotó.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 2022, naʻe lava ke maʻu ʻa e kalasi Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó ʻe he ngaahi uooti kotoa pē ʻi he Siteiki Papatoetoe ʻi Nuʻusilá, pea naʻe lesisita ki ai ha kau mēmipa ʻe toko 17 mei he uooti Mesi Pāká.

Ne faiakoʻi ʻa e kalasí ʻe Brother mo Sisitā Tangavaitau, ʻa ia ne nau fakataha ʻi he Tokonaki kotoa pē ʻi he uike ʻe 12. Koeʻuhí ko e ngaahi fakangatangata ʻi he COVID-19, ne pau ke fakahoko ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he Zoom, ka naʻe kei tokolahi maʻu pē ʻa e maʻukalasí ʻi he kotoa ʻo e semesitaá. Naʻe fakafemoʻuekina ʻa e naunau ʻo e kalasí, pea naʻe fehokotaki ʻa e kalasí ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ikuna ne nau foua kotoa aí, ʻi heʻenau ako fakataha ha ngaahi fakahinohino fakalaumālie ki hono fakaleleiʻi ʻo e ivi matuʻuaki fakaelotó.

Ne vahevahe ʻe he kalasí ʻenau fakamoʻoni fekauʻaki mo e ngaahi lēsoni ʻoku nau saiʻia taha ai mei he kalasí, ko ha konga ʻo ha ngāue tokoni. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ʻenau ngaahi talí:

Sisitā Theresa Tagavaitau

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he kalasi Ivi Matuʻuaki Fakaelotó ʻi he ʻMoʻui Fakafalala Pē Kiate Kitáʼ . . . tautautefito ki he lēsoni ki hono “ikunaʻi ʻo e ʻitá.” ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku ou vave ai ki he ʻitá pea ko ha meʻa ia ʻoku ou ʻiloʻi mo fie liliu.

ʻOku ou fie vahevahe ʻa e kupuʻi lea ko ʻeni ʻokú ne tokoni ke fokotuʻutuʻu lelei ʻeku ngaahi fakakaukaú . . .

“ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo moʻui faaitaha mo Sīsū Kalaisí ke ke ongoʻi nonga kae ʻikai ʻita. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he “fuʻu liliu lahi” ʻo e lotó (ʻAlamā 5:14) ʻa ia ʻoku hoko ia ʻi he faaitaha mo Sīsū Kalaisí ke ke fie fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, “failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2), pea “tatali [ki he ʻEikí]” (Saame 37:9). ʻE fakafonu koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻa e “ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamālū, mo e [mapuleʻi kitá]” (Kalētia 5:22–23).”1

Kuo fakamanatu mai ʻe he kalasi ko ʻení kapau ʻoku ou fie liliu moʻoni, he ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fai ia ʻiate au pē. ʻE tokoniʻi au ʻe heʻeku faaitaha mo Kalaisí ʻi heʻeku fononga ke u hoko ʻo maʻu moʻoni ha ivi matuʻuaki fakaelotó.

Brother John Tagavaitau

Naʻá ku vahevahe ʻeni mo hoku fāmilí koeʻuhí he naʻe makehe pē ia: ʻE lava ke tau ongoʻi ʻa e fiefiá neongo ʻetau foua ha ʻaho faingataʻa, uike kovi, pe naʻa mo ha taʻu ʻikai leleí!

“Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.

“ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí . . . pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu e fiefiá meiate Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē”2.

Brother Ephraim Vaisa

“Tokanga ki he anga hoʻo fakamatalaʻi koé. ʻOua naʻá ke fakakaukau pe fakamatalaʻi koe ʻaki ha faʻahinga ʻulungaanga fakataimi. Ko e ʻulungaanga pē ʻe taha ʻoku totonu ke fakamatalaʻi ʻaki kitautolú ko e foha pe ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. ʻOku mahulu hake ʻa e foʻi moʻoni ko iá ʻi he ngaahi ʻulungaanga kehé, kau ai ʻa e matakalí, ngāué, ngaahi ʻulungaanga fakatuʻasinó, fakalāngilangí, pe naʻa mo e tui fakalotú”3.

ʻOku ou saiʻia ʻaupito he kupuʻi lea ko ʻení he ʻoku fakahingoa kitautolu ʻi he moʻui fakamatelié ʻe hotau sosaietí, ngaahi hingoa mei hotau anga fakafonuá, ngāue maʻuʻanga moʻuí, pe ngaahi lavameʻá . . . pea ʻoku faʻa ui kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻaki ha ngaahi meʻa ongo taʻeʻofa ʻoku tau faʻa fakahehema ke tui ki ai. ʻOku ʻikai mahuʻinga ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá ʻi he tafaʻaki taʻengatá. Ko e hingoa pe fakahingoa pē ʻe taha te ne nofoʻia kitautolu ʻi he kotoa ʻo e taʻengatá, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá.

He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo ia meiate kitautolu.

Brother Desmond Maugatai

“Ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá. Ko e Tamai Ia ʻa ho laumālié. ʻOkú ke kau ʻi he fanauʻi fakaʻeiʻeiki fakalaumālié, ko e hako ʻo e Tuʻi ʻo Hēvaní. Fakamaʻu ʻa e moʻoni ko iá ʻi ho ʻatamaí pea piki maʻu ki ai.”4

Naʻe pehē ʻe he kiʻi Pato Palakuú naʻe ʻikai hano mahuʻinga kae ʻoua kuó ne toki ʻiloʻi ko ha Suani ia. Naʻá ne ʻiloʻi leva naʻá ne fuʻu mahuʻinga mo ʻofaʻi taʻefakangatangata.

Ne liliu ʻe he talanoá ni ʻeku fakakaukaú kotoa. Neongo ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau vaivai mo maʻulalo, ka ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa ʻe taha kuó Ne tuku ʻiate kitautolú ko ʻetau malava ko ia ke ikunaʻi ha ngaahi meʻá, ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke tau haohaoa [ʻo hangē ko Iá], ka ʻo kapau te tau vakai ki hotau sīpinga haohaoa ʻe tahá, te tau lava foki ʻo ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo hotau ngaahi vaivaí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Finding Strength in the Lord: Emotional Resilience [2021], 103.

  2. Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 82.

  3. Dallin H. Oaks, “How to Define Yourself,” New Era, June 2013, 48.

  4. Boyd K. Packer, “To Young Women and Men,” Ensign, May 1989, 54.