Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 15: Ko e Kakai Fuakava ʻa e ʻEikí


Vahe 15

Ko e Kakai Fuakava ʻa e ʻEikí

ʻĪmisi
The Old Testament prophet Abraham kneeling in prayer. Abraham is holding a staff in one hand and is looking toward the heavens as he prays. Sarah, the wife of Abraham, is depicted watching and with a look of humor on her face, from a tent portrayed in the background. Abraham and Sarah are depicted as elderly people.

Ko e Natula ʻo e Ngaahi Fuakavá

  • Ko e hā ʻa e fuakava? Ko e hā ʻoku ui ai e Kāingalotu ʻo e Siasí ko ha kakai fuakavá?

Talu mei he kamataʻangá mo hono fai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fuakava mo ʻEne fānaú ʻi he māmaní. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe Hono kakaí ha ngaahi fuakava (pe ngaahi palōmesi) kiate Iá, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne ʻamanaki mai te nau faí pea mo e ngaahi tāpuaki te nau ʻamanaki atu te Ne foaki maí. Te nau lava ʻo fakahoko lelei ange ai ʻEne ngāué ʻi he māmaní. Ko e kakai ko ia ʻoku nau fai ha fefuakavaʻaki mo e ʻEikí, ʻoku ui kinautolu ko e kakai fuakava ʻa eʻEikí. ʻOku kau e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he kakai fuakava ʻa e ʻEikí.

ʻI he ongoongoleleí, ʻoku ʻuhinga ʻa e fuakavá ki ha aleapau toputapu pe felotoi ʻi he vā ʻo e ʻOtuá mo ha taha pe falukunga kakai. ʻI hono fakahoko ʻo e fuakavá, ʻoku talaʻofa ʻaki ai ʻe he ʻOtuá ha tāpuaki ʻi he talangofua ki ha ngaahi fekau tukupau. ʻOkú ne fokotuʻu e ngaahi fie maʻu ʻo ʻEne ngaahi fuakavá peá Ne fakahā mai e ngaahi fie maʻu ko ʻeni ki Heʻene kau palōfitá. Kapau te tau fili ke talangofua ki he ngaahi fie maʻu ʻo e fuakavá, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Kapau he ʻikai ke tau fili ke talangofua, te Ne taʻofi e ngaahi tāpuakí pea ʻi ai mo ha ngaahi taimi te Ne ʻomi foki ai mo ha tautea.

Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ki he Siasí, ʻoku tau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá (vakai ki he vahe 20 ʻo e tohí ni). ʻOku tau fuakava mo e Fakamoʻuí ʻi he papitaisó, ke tau toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá. ʻOkú Ne talaʻofa mai “ ʻilonga ʻa kinautolu kotoa pē ʻe fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu” (T&F 18:22). ʻOku tau fuakava mo e ʻEikí ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití (vakai ki he vahe 23 ʻo e tohí ni). ʻOku tau palōmesi ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá, pea manatu kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku talaʻofa mai ʻe nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, T&F 20:77–79.) ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻoku tau fai ai ha ngaahi fuakava toputapu pea talaʻofa mai ai ʻe hakeakiʻi ʻa kinautolu ʻoku talangofua faivelengá (vakai, T&F 132; vakai foki ki he vahe 47 ʻo e tohí ni).

Kuo fakahoko foki ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fuakava makehe mo ha kakai pe falukunga kakai makehe. Naʻá Ne fai ha ngaahi fuakava makehe mo ʻĀtama, ʻĪnoke, Noa, fānau ʻa ʻIsilelí pea mo Līhai (vakai, Mōsese 6:31–36, 52; Sēnesi 9:9–17; ʻEkesōtosi 19:5–6; 2 Nīfai 1). Naʻá Ne fai ha fuakava makehe mo ʻĒpalahame pea mo hono hakó, ʻa ia ʻoku faitāpuekina ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi he māmaní he ʻahó ni.

  • Fakakaukau angé ki he ngaahi fuakava kuó ke fai mo e ʻOtuá, pea pehē ki he ngaahi tāpuaki kuó Ne talaʻofa atu ʻo kapau te ke tauhi e ngaahi fuakava ko ʻení.

Fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahame mo Hono Hakó

  • Ko e hā ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahame?

Ko ha tangata anga māʻoniʻoni ʻaupito ʻa e palōfita he Fuakava Motuʻá ko ʻĒpalahame (vakai ki he fakatātā ʻi he vahé ni). Naʻá ne fakafisi ke hū ki he ngaahi ʻotua tamapua ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne tauhi e ngaahi fekau kotoa pē ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí ko e anga māʻoniʻoni ʻa ʻĒpalahamé, ko ia ne fai ai ʻe he ʻEikí ha fuakava mo ia pea mo hono hakó.

Naʻe talaʻofa e ʻEikí kia ʻĒpalahame he ʻikai faʻalaua e tokolahi ʻa hono ngaahi hakó. Naʻá Ne talaʻofa ange te nau maʻu ʻa e totonu ki he ongoongoleleí, ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi ouau kotoa pē ʻo e hakeakiʻí. ʻE ʻoatu ʻe he ngaahi hako ko ʻení ʻa e ongoongoleleí ki he puleʻanga kotoa pē ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE faitāpuekina e ngaahi fāmili kotoa ʻo e māmaní, ʻo fakafou ʻiate kinautolu (vakai, ʻĒpalahame 2:11). Naʻe toe talaʻofa mai foki e ʻOtuá ʻo kapau te nau angatonu te Ne fakahoko ʻa ʻEne fuakavá mo e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ʻo e fānau ʻa ʻĒpalahamé (vakai, Sēnesi 17:4–8).

  • Ko e hā leva ʻene kaunga mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi talaʻofa ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé? (Fakakaukau angé ki he founga ʻoku ʻaonga ai e fehuʻi ko ʻení ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe, hangē ko e ʻapí, ngāueʻangá, koló pe hoko ko ia ko ha faifekaú.)

Ko ha Kakai Fuakava ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki mo ha ngaahi fatongia ʻoku maʻu ʻe he kakai fuakava ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni?

ʻOku ʻikai ko e hako pē ʻo ʻEpalahame ʻoku nau kāinga ʻi he totó, ʻa e kakai kuo ui ʻe he ʻOtuá ko Hono kakai ʻi he fuakavá. ʻI ha folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame naʻá ne pehē, “He ko kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ongoongolelei ko ʻení ʻe ui ʻa kinautolu ʻaki ho hingoá, pea ʻe lau ʻa kinautolu ko ho hako [lineage], pea te nau tuʻu hake ʻo fakamonūʻiaʻi koe, ko ʻenau tamai” (ʻĒpalahame 2:10). Ko ia ʻoku fakatou kau atu ai ha falukunga kakai ʻe ua ki he fuakava naʻe fai mo ʻĒpalahamé: (1) ko e hako angatonu ʻo ʻĒpalahame ʻoku nau kāinga ʻi he totó pea mo (2) kinautolu kuo ohi mai ki hono hakó ʻo nau tali mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 30:2).

ʻI he taimi ʻoku tau papitaiso ai ki he Siasí, ʻoku tau kau atu ai ki he fuakava naʻe fai ʻe he ʻEikí mo ʻĒpalahame, ʻAisake pea mo Sēkopé (vakai, Kalētia 3:26–29). Kapau ʻoku tau talangofua, ʻoku tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ko iá. ʻOku ʻi ai ʻetau totonu ke tau maʻu e tokoni mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e kakai tangata moʻui tāú ke nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE lava ke maʻu ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku ʻikai ha ngaahi tāpuaki ʻe maʻongoʻonga ange ai.

ʻOku tau maʻu ha ngaahi fatongia maʻongoʻonga fakataha mo e ngaahi tāpuaki ʻi heʻetau hoko ko e kakai fuakava ʻo e ʻEikí. Naʻe talaʻofa e ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻe ʻoatu ʻa e ongoongoleleí ki he funga ʻo e māmaní kotoa ʻo fakafou ʻi hono hakó. ʻOku tau fakahoko ʻa e fatongia ko ʻení ʻo fakafou ʻi he polokalama ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí pea mo e ngāue fakafaifekau ʻoku fai ʻe he kāingalotú. Ko e faingamālie ko ʻeni ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he funga ʻo e māmaní, ʻoku maʻu pē ia ʻe he Siasi ʻo e ʻEikí mo Hono kakai ʻi he fuakavá.

ʻI heʻetau hoko ko e kakai fuakava ʻo e ʻEikí, ʻoku totonu ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou leaʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou leaʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa” (T&F 82:10). Kapau te tau liʻaki ʻetau fuakavá hili ʻetau tali ʻa e ongoongoleleí, ʻe fakataʻeʻaongaʻi leva ʻa e fuakavá pea ʻe fakahalaiaʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, T&F 132:4). Kuó Ne folofola: “Fakaʻehiʻehi mei he fai angahalá, telia naʻa tō hifo ʻa e ngaahi tautea fakamamahi ki homou ʻulú. He ko ia ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻa lahí ʻoku ʻekeʻi ʻa e meʻa lahi meiate ia; pea ko ia ʻoku fai angahala ki he maama lahi angē ʻe lahi ange ʻa hono fakamalaʻiaʻí” (T&F 82:2–3).

Ko e Fuakava Foʻou mo Taʻengatá

  • Ko e hā ʻoku tau palōmesi ke fai ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻo kapau te tau tauhi e ngaahi talaʻofa ko ʻení?

ʻOku ui ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí ko e fuakava foʻou mo taʻengatá ia. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he papitaisó, lolotonga e sākalamēnití, ʻi he temipalé pea mo ha toe taimi kehe pē. ʻOku ui ia ʻe he ʻEikí ko e taʻengatá, he ʻoku fakanofo ia ʻe he ʻOtua taʻengata pea he ʻikai pē toe liliu e fuakavá ia ha taimi. Naʻá Ne ʻoange e fuakava ko ʻení kia ʻĀtama, ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame mo e kau palōfita kehé. ʻOku ʻikai kei foʻou ai ia he ʻuhingá ni. Ka ʻoku ui ʻe he ʻEikí ʻoku foʻoú, he ko e taimi kotoa pē ʻoku toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí hili hano ʻave mei he māmaní, ʻoku foʻou ia ki he kakai ʻoku nau maʻu iá (vakai, Selemaia 31:31–34; ʻIsikieli 37:26).

ʻI he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e fuakava foʻou mo taʻengatá, ʻoku tau loto fiemālie ai ke fakatomala, papitaiso, maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, maʻu hotau ʻenitaumení, maʻu e fuakava ʻo e malí ʻi he temipalé pea muimui mo talangofua kia Kalaisi ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí. ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku talaʻofa mai leva ʻetau Tamai Hēvaní te tau maʻu ʻa e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, T&F 132:20–24; vakai foki ki he vahe 47 ʻi he tohí ni).

ʻOku faingataʻa ke mahino ki he ʻatamai fakamatelié ʻa hono maʻongoʻonga ʻo e talaʻofa ko iá. ʻOku fakataumuʻa e ngaahi fekau ʻokú Ne ʻomí ke tau lelei ai, pea ʻi heʻetau tauhi faivelenga iá, he ʻikai leva hano ngataʻanga ʻo ʻetau malava ke vahevahe atu e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi lelei ʻo e langí mo e māmaní. ʻE lava ke tau nofo ʻi Hono ʻaó ʻo ʻinasi ʻi Heʻene ʻofá, manavaʻofá, mālohí, māfimafí, ʻiló, potó, nāunaú mo ʻEne pulé.

  • Ko e hā e kaunga ʻo ʻetau hoko ko e kakai fuakava ʻa e ʻEikí, ki he fōtunga hotau valá, ʻetau tōʻongá mo e anga ʻetau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?

Ngaahi Potu Folofola mo e Maʻuʻanga Tokoni Kehé

  • 1 Pita 2:9–10 (kakai makehe)

  • T&F 54:4–6 (ola ʻo e tauhi mo maumauʻi ʻo e fuakavá)

  • T&F 132:7 (ngaahi fuakava ne fai ʻi he mafai totonú)

  • T&F 133:57–60 (taumuʻa ʻo e ngaahi fuakavá)

  • T&F 35:24 (ngaahi talaʻofa ʻi he talangofua ki he ngaahi fuakavá)

  • Hepelū 8:6 (ko Sīsū Kalaisi ʻa e fakalaloa ʻo ha fuakava lelei ange)

  • Hokohoko Fakamataʻitohi ʻo e Ngaahi Kaveingá, “Fuakavá,” 54