Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 31: Faitotonú


Vahe 31

Faitotonú

ʻĪmisi
Two men shaking hands

Ko e Faitotonú Ko Ha Tefitoʻi Moʻoni ia ʻo e Fakamoʻuí

  • ʻE fēfē nai ʻa e sosaietí ʻo kapau naʻe faitotonu haohaoa ʻa e tokotaha kotoa pē?

ʻOku pehē ʻe he tefitoʻi tui hono 13, “ ʻOku mau tui ʻoku totonu ke faitotonu.” ʻOku fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki ha falukunga kakai naʻa nau “ongoongoa foki ʻi heʻenau loto-māfana ki he ʻOtuá, kae ʻumaʻā foki ki he tangatá; he naʻa nau faitotonu mo angatonu ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē; pea naʻa nau tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (ʻAlamā 27:27). Koeʻuhí ko ʻenau taʻefaitotonú, naʻe ʻiloʻi e kakai ko ʻení ʻe he honau kāingá pea mo e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ke ako ʻa e meʻa ko e faitotonu, founga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau taʻefaitotonú pea pehē ki he founga ʻe lava ke tau ikunaʻi ai e ʻahiʻahi ko ʻení.

ʻOku fie maʻu ʻa e faitotonu kakató ki hotau fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, “Kapau te tau tali ʻa e fakamoʻuí mo hono ngaahi tuʻutuʻuní, kuo pau leva ke tau faitotonu ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi fakalaulauloto kotoa pē, ʻi heʻetau feohi mo hotau ngaahi mahení, ʻi heʻetau ngaahi ngāué, ʻi heʻetau ngaahi leá, pea ʻi he ngaahi tōʻonga kotoa pē ʻoku tau fakahoko ʻi heʻetau moʻuí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 339–41).

ʻOku faitotonu mo angatonu ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē (vakai, ʻAlamā 7:20). Kuo pau foki ke tau faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē ʻo hangē ko Iá. Naʻe fakamoʻoni ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻo pehē, “ ʻIo, ʻEiki, ʻoku ou ʻilo … ko e ʻOtua koe ʻo e moʻoní, pea ʻoku ʻikai te ke loi” (ʻEta 3:12). ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha tokotaha loi ʻa e tēvoló ia. Ko hono moʻoní, ko e tamai ia ʻa e kakai loí (vakai, 2 Nīfai 9:9). “Ko kinautolu ʻoku fili ke kākā mo loí mo takihalaʻi pea mo fakafofonga loí, ʻoku nau hoko ko ʻene kau pōpula” (Mark E. Petersen, ʻi he Conference Report, Oct. 1971, 65; pe Ensign, Dec. 1971, 73).

ʻOku ʻofa e kakai faitotonú ʻi he moʻoní mo e fakamaau totonú. ʻOku nau faitotonu ʻi heʻenau leá mo e tōʻongá pe ngāué. ʻOku ʻikai ke nau loi, kaihaʻa pe kākā.

ʻOku Taʻefaitotonu ʻa e Loí

Ko e loí, ʻa hono takihalaʻi ʻi he ʻiloʻilopau e niʻihi kehé. Ko e fakamoʻoni loí ko ha founga ia ʻe taha ʻo e loí. Naʻe fai ʻe he ʻEikí e fekau ko ʻení ki he fānau ʻo ʻIsilelí: “ ʻOua naʻá ke tukuakiʻi ʻa ho kaungāʻapí” (ʻEkesōtosi 20:16). Naʻe akoʻi mai foki ʻe Sīsū ʻa e meʻá ni he taimi naʻá Ne kei ʻi he māmaní ai (vakai, Mātiu 19:18). ʻOku lahi mo ha ngaahi founga kehe ʻo e loí. ʻI he taimi ʻoku tau lea taʻemoʻoni aí, ʻoku tau halaia ai ki he loí. ʻE lava foki ke tau takihalaʻi ha niʻihi ʻi hotau fōtungá pe anga ʻetau sió, ʻi heʻetau fakalongolongó, pe tala fakakonga pē ʻo e moʻoní. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau tataki ai e kakaí ʻi ha faʻahinga founga ʻoku ʻikai moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau faitotonu ai.

ʻOku ʻikai hōifua ʻa e ʻEikí ki he faʻahinga taʻefaitotonu ko iá pea kuo pau ke ʻekea meiate kitautolu ʻetau ngaahi loí. ʻE ʻai pē ʻe Sētane ia ke tau tui ʻoku lelei pē ke tau loi. ʻOkú ne pehē mai, “ ʻIo, fai ha kiʻi loi; … ʻoku ʻikai ha kovi ʻi he meʻá ni” (2 Nīfai 28:8). ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau fakatonuhiaʻi loto pē ʻetau ngaahi loí. ʻE ʻiloʻi ʻe he kakai faitotonú ʻa e ngaahi fakatauvele ʻa Sētané pea te nau lea kakato ʻaki ʻa e moʻoní, neongo kapau ʻoku hā mai he ʻikai sai ia kiate kinautolu.

Ko e Taʻefaitotonu ʻa e Kaihaʻá

Naʻe akonaki mai ʻa Sīsū, “ʻOua naʻá ke kaihaʻa” (Mātiu 19:18). Ko e kaihaʻá, ko ʻetau toʻo ia ha meʻa ʻoku ʻikai ko haʻatau meʻa. ʻI he taimi ʻoku tau toʻo taʻe fakangofua ai ha meʻa ʻa e taha kehé, pe falekoloá pe koló, ʻoku tau kaihaʻa ai. Ko e kaihaʻá, ʻa hono ʻave ko ia ʻo ha koloa pe nāunau mei he tokotaha pe kautaha ʻoku tau ngāue ki aí. ʻOku taʻefaitotonu pea ko ha founga ʻe taha ʻo e kaihaʻá, ʻa hono hiki tatau ʻo e ʻū hivá, faiva heleʻuhilá, ʻū taá pe ko ha fakamatala kuo tohi, taʻe tomuʻa maʻu e ngofua ʻa e maʻu mafai pulusi totonu ki aí. Ko e taʻefaitotonú ʻa hono tali ʻo ha silini pe koloa lahi ange he meʻa ʻoku totonu ke te maʻú. Ko e kaihaʻá ʻa hono ʻave ʻo lahi ange ʻi hotau ʻinasi totonú.

Ko e Taʻefaitotonu ʻa e Kākaá

ʻOku tau kākā he taimi ʻoku tau ʻoatu ʻo siʻi ange ʻi he meʻa ʻoku totonu ke tau totongí, pe taimi ʻoku tau maʻu ai ha meʻa naʻe ʻikai totonu ke tau maʻu. ʻOku kākaaʻi ʻe ha kau ngāue ʻe niʻihi ʻa e kakai ʻoku nau ngāue ki aí he taimi ʻoku ʻikai ke nau ngāueʻi kakato ai honau taimí; ka nau tali kakato ʻa e vahé. ʻOku taʻefaitotonu ha ngaahi ngāueʻanga ki heʻenau kau ngāué; ʻoku nau totongi ha vāhenga ʻoku siʻi ange he meʻa naʻe totonu ke nau totongí. ʻOku pehē mai ʻa Sētane ia, “Tauheleʻi ha tokotaha koeʻuhi ko ʻene ngaahi leá, keli ha luo ki ho kaungāʻapí” (2 Nīfai 28:8). Ko ʻete feinga ko ia ke ngāue hala ʻaki ha faingamālié, ko ha founga ia ʻe taha ʻo e taʻefaitotonú. Ko ha kākā ia ʻa hono fai ʻo ha ngāue ʻoku taʻefeʻunga pe ʻoatu ha koloa ʻoku koví.

Kuo Pau Ke ʻOua Naʻa Tau Kumi ʻUhinga ʻi Heʻetau Taʻefaitotonú

  • Ko e hā ʻoku hoko fakalaumālie kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau kumi ʻuhinga ai ʻi heʻetau taʻefaitotonú?

ʻOku lahi e ngaahi kumi ʻuhinga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ki heʻenau taʻefaitotonú. ʻOku loi ʻa e kakaí ke maluʻi kinautolu pea ke fakakaukau lelei ai ʻa e niʻihi kehé kiate kinautolu. ʻOku kumi ʻuhinga ha niʻihi ʻi heʻenau kaihaʻá, ʻo nau fakakaukau naʻe totonu pē ʻenau toʻo ʻa e meʻa naʻa nau ʻavé, te nau toe fakafoki pē ia, pe ʻoku lahi ange ʻenau fie maʻu iá ʻi he tokotaha ʻoku ʻaʻaná. ʻOku kākā ha niʻihi ke maʻu ha maaka ʻoku lelei angé ʻi he akó pe koeʻuhí “he ʻoku fai ia ʻe he tokotaha kotoa pē” pe ko hono fetongi pē kovi naʻe fai ange ki aí.

ʻOku fai e ngaahi kumi ʻuhinga ko ʻení pea mo ha ngaahi ʻuhinga kehekehe koeʻuhí ko e taʻefaitotonú. Ka ki he ʻEikí, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga lelei ia. ʻI he taimi ʻoku tau kumi ʻuhinga ai maʻatautolú, ʻoku tau kākaaʻi ai ʻa kitautolu pea ʻikai leva ke toe nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakaʻau ke toe lahi ange ai pē ʻetau moʻui taʻe māʻoniʻoní.

ʻE Lava ke Tau Faitotonu Kakato

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke faitotonu kakato?

Ke tau faitotonu kakato, kuo pau ke tau vakaiʻi fakalelei ʻetau moʻuí. Kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga founga ʻoku tau kiʻi taʻefaitotonu ai, ʻoku totonu ke tau fakatomala leva mei ai he vave tahá.

He ʻikai lava ke tau faihala he taimi ʻoku tau faitotonu kakato aí. ʻOku tau faitotonu ai ki he falala, fatongia, aleapau pe fuakava kotoa pē, neongo kapau ʻe mole ai ʻetau paʻangá, kaungāmeʻá pe ko ʻetau moʻuí. Pea ʻe lava leva ke tau fesiofaki taʻe mā mo e ʻEikí, mo kitautolu pea mo e niʻihi kehé. Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo pehē, “Tuku ke fakafōtunga ʻi he moʻui ʻa e tangata kotoa pē ʻa hono ʻulungāanga totonu tahá, pea ke tau vakai atu ki ai ʻoku ʻikai ha meʻa ke fūfuuʻi, pea ʻikai ha faʻahinga meʻa ke ne ongoʻi momou pe mā ai” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 252).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hanga ai ʻe heʻetau faitotonú pe taʻe faitotonú ʻo tokoniʻi pe uesia ʻa e ongo ʻoku tau maʻu kiate kitautolu peé?

Ngaahi Potu Folofola Kehé