Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 6: Ko e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví


Vahe 6

Ko e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví

ʻĪmisi
Adam and Eve walking together after leaving the Garden of Eden. There are storm clouds in the sky, and plant growth along the path they are walking. There is a waterfall in the background.

Ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻe Fuofua Haʻu ki he Māmaní

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻoku tokoni ke tau ʻiloʻi ai naʻe hoko ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ko ha ongo laumālie lototoʻá?

Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e māmani ko ʻení ke hoko ko ha ʻapi maʻa ʻEne fānaú. Naʻe fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke hoko ko e fuofua kakai ke na nofoʻi ʻa e māmaní (vakai, Mōsese 1:34; 4:26). Ko hona fatongia ʻi he palani ʻa ʻetau Tamaí, ko hono ʻomi e sino fakamatelié ki he māmaní. Ko ʻena hoko ko e ʻuluaki ongo mātuʻá. (Vakai, T&F 107:54–56.)

Naʻe kau ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he fānau fakaʻeiʻeiki taha ʻa ʻetau Tamaí. ʻI he maama ʻo e ngaahi laumālié, naʻe ui ai ʻa ʻĀtama ko Maikeli ko e ʻāngelo pulé (vakai, T&F 27:11; Sute 1:9). Naʻe fili ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke ne taki e kau māʻoniʻoní ʻi hono tauʻi ʻo Sētané (vakai, Fakahā 12:7–9). Naʻe tomuʻa fakanofo ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na hoko ko ʻetau ʻuluaki mātuʻá. Naʻe lahi e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí kia ʻĀtama: “Kuó u fokotuʻu koe ke ke ʻulu; pea ʻe tupu ʻiate koe ha ngaahi puleʻanga lahi, pea ko e pilinisi koe kiate kinautolu ʻo taʻengata” (T&F 107:55).

Ko ʻIví ko e “faʻē ia ʻa e kakai moʻui kotoa pē” (Mōsese 4:26). Naʻe fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he malí koeʻuhí he “ ʻoku ʻikai lelei ke toko taha pē ʻa e tangatá” (Mōsese 3:18; vakai foki, 1 Kolinitō 11:11). Naʻá ne tokoni ke fuesia e fatongia ʻo ʻĀtamá pea te ne ʻinasi foki ʻi hono ngaahi tāpuaki taʻengatá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi sīpinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví?

Ko e Ngoue ko ʻĪtení

  • Naʻe makatuʻunga ʻi he hā ʻa e nofo ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení?

Naʻe teʻeki ai ke sino fakamatelie ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he taimi ne tuku ai kinaua ki he Ngoue ko ʻĪtení. ʻI he tuʻunga ko ʻení naʻe “ʻikai te na maʻu ha fānau” (2 Nīfai 2:23). Naʻe ʻikai ha mate. Naʻá na maʻu ha moʻui fakaesino he naʻe kofuʻaki hona laumālié ha sino fakamatelie naʻe ngaohi mei he efu ʻo e kelekelé (vakai, Mōsese 6:59; ʻĒpalahame 5:7). Naʻá na maʻu ha moʻui fakalaumālie he naʻá na ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe teʻeki ai ke na fai ha fili ki he leleí pe ki he koví.

Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ke na fakafanau. Naʻá ne folofola ange, “Mo fanafanau mo fakatokolahi pea fakakakai ʻa e māmaní, ʻo ikunaʻi ia, pea pule ki he … meʻa moʻui kotoa pē ʻa ia ʻoku ʻalu holo ʻi he funga fonuá” (Mōsese 2:28). Naʻe fakahā ange ʻe he ʻOtuá te na tauʻatāina ke kai mei he ʻakau kotoa pē, tukukehe pē ha fuʻu ʻakau ʻe taha, ko e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo kau ki he fuʻu ʻakau ko iá ʻo pehē, “Ko e ʻaho te ke kai aí ko e moʻoni te ke mate” (Mōsese 3:17).

Naʻe ʻikai ʻiloʻi foki ʻe Sētane ia e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ka ʻi heʻene feinga ke fakaʻauha e palani ʻa e ʻOtuá, naʻá ne haʻu ai kia ʻIvi ʻi he ngoue ko ʻĪtení. Naʻá ne fakatauveleʻi ia ke ne kai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví. Naʻá ne fakapapauʻi ange he ʻikai ke na mate mo ʻĀtama ka te na “tatau mo e ngaahi ʻotuá, ʻo ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví” (Mōsese 4:11). Naʻe fakavaivai ʻa ʻIvi ki he ʻahiʻahí ʻo ne kai ai ʻa e fuá. ʻI hono ʻilo ʻe ʻĀtama ʻa e meʻa ne hokó, naʻá ne fili foki mo ia ke kai. Ko e Hingá ʻa e liliu ko ia ne hoko mai kia ʻĀtama mo ʻIvi koeʻuhí ko ʻena kai e fuá.

Mavahe ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he ʻOtuá

  • Ko e hā ha ngaahi liliu fakatuʻasino mo fakalaumālie naʻe hoko kia ʻĀtama mo ʻIvi ko ha ola ʻo ʻena maumaufonó?

Koeʻuhí ko hono kai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, ko ia ne fekauʻi atu ai kinaua ʻe he ʻEikí ke na mavahe mei he Ngoue ko ʻĪtení ki he māmaní. Naʻe liliu hona tuʻunga fakatuʻasinó ko ha ola ʻo ʻena kai ʻa e fua tapú. Hangē ko e palōmesi ne fai ʻe he ʻOtuá, naʻá ne hoko ʻo matelie. Te na aʻusia ai mo ʻena fānaú ʻa e mahamahakí, felāngākí mo e mate fakaesinó.

Tuʻunga ʻi heʻena maumaufonó, naʻe toe aʻusia foki ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e mate fakalaumālié. ʻA ia ko hono ʻuhingá, he ʻikai ke na lava mo ʻena fānaú ʻo fetalanoaʻaki mata ki he mata mo e ʻOtuá. Naʻe fakamavaheʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mo ʻena fānaú mei he ʻOtuá.

Naʻe ʻi ai Ha Ngaahi Tāpuaki Maʻongoʻonga ko e ola ʻo e Maumaufonó

  • Ko e hā ha founga ʻoku ʻomi ai ʻe he Hingá ha ngaahi faingamālie kiate kitautolu ke tau hoko ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní?

ʻOku tui ha kakai ʻe niʻihi naʻe fakahoko ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha angahala mamafa he taimi naʻá na kai ai e fua ʻo e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví. Neongo iá, ʻoku tokoni e folofola he ngaahi ʻaho kimui ní ke fakamahinoʻi mai kiate kitautolu naʻe fie maʻu ke hoko e Hingá he ko ha sitepu mahuʻinga ia ʻi he palani ʻo e moʻuí pea ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia kiate kitautolu kotoa. Koeʻuhí ko e Hingá, ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻaki ha sino fakamatelie, ʻa e totonu ke tau fili ki he leleí pe koví pea mo e faingamālie ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻe ʻikai ke tau mei maʻu ha taha ʻo e ngaahi faingamālie ko ʻení kapau naʻe nofo ai pē ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ngoué.

Naʻe pehē ʻe ʻIvi he hili ʻa e Hingá, “Ka ne taʻeʻoua ʻeta maumau-fonó pehē ʻe ʻikai pē te ta maʻu ha hako [fānau], pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, pea mo e fiefia ʻo hota huhuʻí, pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofuá” (Mōsese 5:11).

Naʻe fakamatala e palōfita ko Līhaí ʻo pehē:

“Pea ko ʻeni, vakai, kā ne ʻikai maumau-fono ʻa ʻĀtama pehē kuo ʻikai te ne hinga, [tuʻusi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá] kā kuó ne nofo ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. Pea ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakatupú te nau ʻi he anga pē ko ia naʻa nau ʻi ai ʻi he hili honau fakatupú. …

“Pea kuo ʻikai te na maʻu ha fānau; ko ia, te na nofo ai ʻi ha anga-taʻehalaia, ʻo ʻikai maʻu ha fiefia, he naʻe ʻikai te na ʻiloʻi ha mamahi; ʻo ʻikai fai ha lelei, he naʻe ʻikai te na ʻiloʻi ha angahala.

“Kae vakai, kuo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he poto ʻo ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá” (2 Nīfai 2:22–25).

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ʻo kau ki he Hingá mo e founga ʻokú ne tākiekina ai kitautolú?

Ngaahi Potu Folofola Kehé