Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 7: Ko e Laumālie Māʻoniʻoní


Vahe 7

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe Hoko Mai e Laumālie Māʻoniʻoní kia ʻĀtama mo ʻIvi

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Hili e mavahe ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ko ʻĪtení, naʻe kamata ke na ngāueʻi e kelekelé mo ha ngaahi fatongia kehe pē ke na moʻui ai. Naʻe tokolahi ʻena fānaú pea mali foki hona ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné pea ʻi ai ʻenau fānaú (vakai, Mōsese 5:1–3). Pea kamata leva e mavahe mai e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mei Hono ʻaó ke nau omi ki he māmaní ʻo hangē ko ia ne talaʻofa angé (vakai, ʻĒpalahame 3:24–25). ʻI heʻenau omi ki he māmaní, naʻe toʻo leva meiate kinautolu ʻenau manatu ki honau ʻapi fakalangí. Ka naʻe ʻikai fakasītuʻaʻi kinautolu ʻe heʻetau Tamaí mei Hono mālohí. Naʻá Ne ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafiemālieʻi, tokoniʻi mo tataki kotoa ʻEne fānau fakalaumālié.

Naʻe tautapa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Naʻá Ne folofola kiate kinaua pea ʻoange mo ha ngaahi fekau ne na talangofua ki ai. Naʻe haʻu ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻo akoʻi kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakamoʻoniʻi kau ki he Tamaí mo e ʻAló pea mo akoʻi kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ongoongoleleí. (Vakai, Mōsese 5:4–9.)

Naʻe fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e lava ʻa ʻĀtama ʻo “kamata ke kikite ʻo kau ki he ngaahi fāmili kotoa pē ʻo e māmaní, ʻo pehē: Ke monūʻia ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, he ko e meʻa ʻi heʻeku maumau-fonó kuo fakaʻā ai ʻa hoku matá, pea te u maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí ni, pea te u toe mamata ʻi he kakanó ki he ʻOtuá” (Mōsese 5:10). Naʻe makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia ʻIví, ʻa ʻene pehē, “Ka ne taʻeʻoua ʻeta maumau-fonó pehē ʻe ʻikai pē te ta maʻu ha hako, pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, pea mo e fiefia ʻo hota huhuʻí, pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofuá” (Mōsese 5:11).

  • Ko e hā ha founga ʻoku faitatau ai ʻetau fie maʻu e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono fie maʻu ia ʻe ʻĀtama mo ʻIví?

Ngaahi ʻUlungāanga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ko e hā ha founga ʻoku kehe ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei he Tamaí pea mo e ʻAló? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu e faikehekehe ko iá?

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá (vakai, 1 Sione 5:7; T&F 20:28). Ko ha “tokotaha ia ko e Laumālié pē” (T&F 130:22). Te ne lava ʻo ʻi he feituʻu ʻe taha he taimi ʻe taha, ka ʻoku lava ke ongoʻi hono mālohí ʻi he feituʻu kotoa pē he taimi tatau.

ʻOku ui ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Toluʻi ʻOtuá. ʻOku nau fāitaha ʻi honau taumuʻá. ʻOku Nau takitāuhi pē ʻa e fatongia ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau Tamaí mo e pulé. Ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakahaaʻi mo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni kotoa pē.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tokotaha talafekau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ko ha meʻaʻofa makehe ia kiate kitautolu (vakai ki he vahe 21 ʻo e tohí ni).

Ko e Misiona ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e misiona ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoni ʻo kau ki he Tamaí mo e ʻAló pea mo hono moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē.

ʻE fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ko Sīsū hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí (vakai, 3 Nīfai 28:11; T&F 20:27). Te ne fakahā mai kiate kitautolu ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e Tamai hotau laumālié. Te ne tokoni ke fakamahinoʻi mai ʻe lava ke hakeakiʻi kitautolu ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. (Vakai, Loma 8:16–17.) Kuo talaʻofa mai e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5).

Ka ne ʻikai e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai lava ke tau ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Naʻe tohiʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē, “ ʻOku ʻikai ha taha te ne faʻa pehē, ko e ʻEikí ʻa Sīsū, ka ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Kolinitō 12:3). Naʻe folofola tonu ʻa e Fakamoʻuí, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pe taha , mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3). ʻOku tataki kitautolu ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau maʻu ʻa e mahinó pea tau moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku fuʻu lahi fau e mālohi fakalotoa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ia ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ʻoku moʻoni e meʻa ʻokú Ne fakahā mai kiate kitautolú. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Filitingi Sāmitá:

“ ʻI hono maʻu ʻe ha tangata ha fakahā mahino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai toe ngalo e ongo ko iá mei hono laumālié. Ko e Laumālie ia ʻoku lea ki he laumālié pea ʻoku fai ia ʻi he mālohi fakalotoa lahi. Ka hā mai ha ʻāngelo, pe naʻa mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻe fakaholo mamata ia ki he matá mo e ʻatamaí pea ʻe iku pē ʻo mole atu, ka ʻoku loloto ange ki he laumālié ʻa e ongo ʻoku maʻu mei he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea faingataʻa ke ngalo ia” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 2:151).

Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Sāmita, “ʻOku fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono lalanga ʻo e moʻoní ki he uhó mo e uouá ke ʻoua naʻa lava ke toe ngalo” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:48).

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku totonu ke tau moʻui taau ke maʻu e tokotaha talafekau makehe mo e fakamoʻoni ko ʻeni ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí.

  • Fakakaukau angé ki ha ngaahi taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tupulaki hoʻo fakamoʻoní. Vahevahe atu ki he kau mēmipa ʻo e kalasí mo e fāmilí, ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ia kuo aʻusiá ʻo ka lelei ke fai pehē.

Ngaahi Potu Folofola Kehé